EKONOMSKI STRUČNJAK ČAVALIĆ: LANCI SNADBIJEVANJA SU NORMALIZOVANI, NEMA NESTAŠICE HRANE


Nakon što je globalna pandemija koronavirusa izazvala brojne poražavajuće ekonomske i finansijske efekte u svijetu, ali i u Bosni i Hercegovini, već sada se mogu čuti prijedlozi i ideje kako bi se ljudi trebali mnogo više posvetiti poljoprivrednoj prozivodnji i na taj način osigurati sebi sredstva za život, ali i možda proširiti biznis od kojeg bi korist imala šira društvena zajednica.

Hayat

Ekonomski analitičar Admir Čavalić u razgovoru za Anadolu
Agency (AA) istakao je da bi sigurno bilo korisno da se ljudi bave poljoprivredom,
dodajući kako ipak postoje i mnogo produktivnije oblasti na koja bi se i ljudi
iz BiH mogli mnogo više fokurisati.

  • Ukoliko pojedinci imaju slobodnog vremena
    uslijed restriktivnih mjera u vezi socijalnog distanciranja, onda ima smisla
    baviti se poljoprivredom u formi hobija i sa ciljem osiguranja kvalitetne hrane
    za sebe i svoje bližnje. Međutim, ukoliko u bilo kojem drugom slučaju postoji
    produktivnija oblast u kojoj bi mogli iskoristiti svoj potencijal, onda se
    savjetuje da se radi na tome. Bosanskohercegovačka poljoprivreda je radno
    intenzivna, niskoakumulativna djelatnost, sklona sezonskim varijacijama.
    Konkretno, ovo znači da puno radite za niske profite koji izuzetno zavise od
    djelovanja okruženja. Zbog toga se dugoročno ne isplati ići u poljoprivredu,
    osim u nuždi ili ako očekujete ekstra profite shodno autentičnom poslovnom modelu
    i visokim investicijama – kazao je Čavalić.

Istakao je da je veoma bitno da se domaća poljoprivreda
mnogo više modernizira kako bi se povećala i produktivnost.

  • Shodno navedenom, potrebno je modernizovati
    domaću poljoprivredu, ukrupniti je, učiniti kapitalno intenzivnom i omogućiti
    primjenu inovacija i novih tehnologija. Naročito sada, uslijed konrona
    pandemije. Mijenjaju se potrošački obrasci što znači da se poljoprivrednici
    moraju prilagoditi navedenim – trenutno potrošači stavljaju naglasak na
    zdravlje, dostupnost i svježinu (distribuciju) proizvoda i kvalitet istih.
    Cijena također, ima važnu ulogu uvažavajući činjenicu da će doći do pada opšteg
    životnog standarda – rekao je Čavalić.

Naglasio je i kako građani trebaju konačno shvatiti da nema
nestašice hrane i da u dugoročnom smislu neće biti problema sa distribucijom
hrane.

  • Potrebno je ipak, naglasiti da su lanci
    snadbijevanja manje-više normalizovani, da nema nestašica i da generalno nemamo
    neki dugoročni problem sa distribucijom hrane. Kratkoročne krize u vezi brašna
    i drugih osnovnih životnih namjernica su bile vještački uzrokovane – panikom i
    rastom potražnje. Ponuda je brzo reagovala pa tako naši građani sada u
    marketima imaju priliku svjedočiti popunjavanju polica sa brašnom, uljem i
    slično. Ono što nas treba brinuti jeste očekivani rast cijena svih proizvoda.
    Također, u praktičnom smislu postojeći poljoprivredici će imati problem sa
    angažmanom radne snage, posebno pri berbama, ukoliko se nastavi sa
    restriktivnim mjerama – naglasio je Čavalić.

Poručio je da je veoma bitno da se radi na stvaranju nove
vrijednosti kojom će se konkurisati na otvorenom tržištu.

  • Ukoliko Bosna i Hercegovina želi da ima
    razvijenu poljoprivredu, onda se mora strateški, dugoročno investirati u nju i
    to ne sa fokusom na zapošljavanje, jer što je uspješnija poljoprivreda ona
    manje zapošljava radnika, a više mašina, već na održivo stvaranje nove
    vrijednosti kojom će se konkurisati na otvorenom tržištu. Bitno je navesti da u
    odnosu na pojedine zemlje regiona, nemamo jasne konkurentske prednosti za
    masivnu poljoprivredu. Bosna i Hercegovina je brdovita zemlja, sa industrijskim
    naslijeđem. Ovo znači da istu moramo ciljno razviti i učiniti
    prepoznatljivom  -tehnologija, organsko,
    brendiranje, naglasak na kupovinu lokalnog… – istakao je Čavalić.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine,
BiH je u prvih šest mjeseci 2019. godine uvezla 92 posto hrane koja se
konzumira.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

 

Hayat.ba


POVEZANE VIJESTI