IGOR GAVRAN O OPORAVKU BH. PRIVREDE: VANJSKO-TRGOVINSKI DEFICIT IZNOSI DVIJE MILIJARDE KM


I ranije ne tako sjajna privreda, sada je dodatno oslabljena. Kriza je zahvatila sve, a posljedice ćemo osjećati dugo. Pandemija korona virusa mogla bi biti velika opomena svima kako ubuduće ne treba. No, ima li šanse vratiti se na staro?

Piše: Azra Hadžić

Prvi na udaru bili su turizam i ugostiteljstvo, kao i svi oni koji su odmah direktno prestali sa radom. Turizmu će trebati nešto više vremena da se vrati na staro, kaže struka, ali to će biti moguće uz pomoć građana. Tursitčke destinacije ove godine, trebaju nam biti unutar granica Bosne i Hercegovine.

Nakon toga, najveće gubitke i štete od svih privrednih grana pretpjeli su metalna, elektro, automobilska, tekstilna i industrija namještaja. Ukupna industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u aprilu u poređenju sa martom ove godine manja je za 6,2 posto, dok u odnosu na april prošle godine bilježi pad za 15,9 posto.

Prema podacima iz Vanjsko-trgovinske komore BiH izvoz nam je smanjen za petsto miliona, a uvoz za preko devetsto. Vanjsko-trgovinski deficit je dvije milijarde KM.

Oporavak neće biti lak, kaže ekonomski analitičar Igor Gavran.

  •  S obzirom na trajanje krize i njen intenzitet, jasno je da oporavak od krize ne može trajati kratko i ne može biti jednostavan. U najpozitivnijem slučaju, da domaće vlasti poduzmu mjere koje su obećali i poduzmu dodatne mjere koje su najavili nakon ovih inicijalnih za saniranje krize i za podršku domaćoj privredi, taj oporavak može trajati kraće i može se potaknuti iznutra, međutim za veliki dio privrede on će zavisiti od vanjskih tržišta.

Upravo to bio je jedan od problema slabljenja naše privrede. Najteže je bilo onima koji su imali dobro utvrđene globalne lance saradnje. Gubljenje jedne od karika lanca nosi sa sobom velike posljedice. Gavran dodaje i:

  • Naši vodeći izvoznici i sav izvozno orijentisani dio privrede, zavisiće više od oporavka vanjskih tržišta, nego od unutrašnjih faktora, ali posljedično na osnovu njihovog rada i uspjeha koji oni ostvare, takođe i onaj dio privrede orijentisan samo na domaće tržište će bitno biti pogođen ili ohrabren u daljem razavoju. S obzirom da ukoliko izvoz bude uspješan, ukoliko više radnika radi u izvozno orijentisanim preduzećima oni naravno imaju osigurana primanja i taj novac mogu trošiti u BiH, kupovati domaće proizvode i biti najviši impuls u razvoju domaće privrede orijentisane na domaće tržište.

Upravo sada shvatili smo koliko je naša zemlja zvisna u ekonomskom smislu od drugih država, a to ne bi trebalo uvijek biti tako. Stoga je veoma važno da sada domaća proizvodnja, domaće usluge i kupovina domaćih proizvoda budu u fokusu svakog pojedinca.

Hayat.ba


POVEZANE VIJESTI