KOZAKIJEVIĆ ZA HAYAT: USKORO ĆE U TUZLI BITI USPOSTAVLJENA AMBULANTA GDJE ĆE MIGRANTI MOĆI DOBITI ZDRAVSTVENU ZAŠTITU


Život bez krova nad glavom uvijek je težak. Život hiljadama kilometara od svoje zemlje, od svoga jezika i naroda, od svojih najmilijih u improvizovanim šatorima dok vani pada snijeg djeluje kao nepodnošljiv, a ima onih koji ga podnose. Pred našim očima.

Hayat

Piše: Edina Bakić

 Iz Tuzle opet stižu
uznemirujuće, tužne i potresne slike života koji nikako nije dostojan čovjeka.
Migranti koje je nevolja u vidu rata, siromaštva, nesigurnosti i nestabilnosti
natjerala na put i koji su zastali u našoj zemlji nerijetko su bez ikakvog
organizovanog smještaja. Promrzli, gladni, nerijetko bolesni dočekuju tek
pokoju pomoć od humanitarnih organizacija i lokalnog stanovništva. Vlast kao da
i ne vidi i ne čuje.

Bihać i Tuzla su bez sumnje bh. gradovi najviše pogođeni
migrantskom krizom. Posljedice neadekvatnog odgovora nadležnih podnose i
građani, ali i migranti.

Prava. Ona osnovna, ljudska. Ima ih svako i na svakom dijelu
planete. Tačnije, morao bi imati. Često je drugačije. Pravo na zdravstvenu
zaštitu jedno je od onih koje i konvencije garantuju i koje niko ne bi smio
osporavati. U tom kontekstu danas o migrantima i izbjeglicama emisiji „Dobar
dan BiH“ razgovarali smo sa Selenom Kozakijević,  protection menadžericom Danskog vijeće za
izbjeglice (DRC) u BiH.

S obzirom na to da se u Vijeću prvenstveno bavite
zdravstvenom zaštitom migranata i izbjeglica u našoj zemlji, koja je Vaša ocjena,
u kakvom su zdravstvenom stanju ti ljudi, šta zatječete na terenu?

  •  To su ljudi
    koji su u pokretu, i jako je važna adekvatna zaštita. Često viđamo ljude s
    različitim oboljenjima i oštećenjima, i to prvo vidimo kod njih.
Hayat

Vi ste u našoj zemlji djelovali od ’92. do ’95. godine i
bh. stanovništvu pružali nesebičnu pomoć. Ponovno
ste se ovdje
angažovali krajem jula 2018. upravo zbog priliva izbjeglica i migranata. Kako
je organizovana Vaša pomoć za migrante smještene u šest privremenih prihvatnih
centara koji su isključivo u Federaciji BiH?

  •  Specifično je to da naše organizacije podržavaju i pomažu ljude kada su im najpotrebniji. Ono što je pogodilo BiH od 2018. godine jeste migracioni tok, i mi smo od tada rješili da je potrebno podržati vlasti u tome. Kada je zdravstvo u pitanju radimo u bliskoj saradnji s zdravstvenim institucijama, i jako smo zadovoljni tom saradnjim.

Kako migranti uopće mogu dobiti vašu pomoć i uslugu, po
pozivu iz centara ili na neki drugi način?

  • Prije svega radimo u centrima tako da su naši korisnici upoznati s uslugam, a imamo i dosta ljudi koji su van centara pa se trudimo da dopremo do njih.
Hayat

Koju vrstu zdravstvene usluge migranti najčešće trebaju?

  • Zavisi od simptoma koji identifikujemo, uglavnom su to povrede usljed povreda onda respiratorni sistem. Njihovi simptomi nisu mnogo drugačiji od onih običnog građana, samo što njih dosta ima skabijes.

Ima li neki slučaj s terena koji vam se posebno urezao u
sjećanje, koji ćete dugo pamtiti, kad ste nekome pomogli, možda?

  • Ne bih mogla da izdvojim ali uglavnom su najupečetjiviji oni najteži slučajevi. Okus kada ne možete da pomognete ostaje gorak.
Hayat

Šta je s migrantima koji nemaju pristup prihvatnim
centrima? Ima ih po ulicama, i u Sarajevu i u drugim gradovima ih možemo
sresti. Mogu li oni računati na vašu pomoć i zdravstvenu zaštitu?

  • Kao što sam rekla prije svega radimo putem mobilnih timova, i u saradnji s Crvenim križom. Ljudi su sve više i bolje upoznati s tim gdje mogu dobiti pomoć.  

Vidjeli smo da je situacija u Tuzli izuzetno teška. Tamo
migranti borave na autobuskoj stanici, na otvorenom, na betonu, pod
improvizovanim šatorima spavaju čak i kad pada snijeg. Mnogi od njih su već
bolesni, neki i s upalom pluća. Može li Dansko vijeće za izbjeglice njima
pomoći i na koji način?

  • Prije svega u bliskoj saradnji s Crvenim križom pružamo pomoć na samoj stanici, dobra je saradnja s kantonalnim ministarstvom ali i zdravstvom. Očekujemo da će brzo biti uspostavljena i ambulanta gdje bi mogli primati zdravstvenu zaštitu.

Više nije tajna da se na proljeće očekuje novi val
migranata i izbjeglica koji će krenuti preko naše zemlje. Turska je danas rekla
da više neće zaustavljati migrante koji idu prema Evropi. Mi smo u principu
siromašna država, u odnosu na evropski standard. Možemo li mi uopće, pa i uz
pomoć međunarodnih institucija, odgovoriti ovom izazovu?

  • Migraciona kriza nije fenomen koji odmaže samo BiH, kreće se ruta i preko drugih zemalja, i to je problem koji treba da se rješava kroz politike. Druge zemlje se bore s posljedicama različitih politika. Mjere koje su dosada pružene dosta brzo su uspostavljene, ali taj fenomen kretanja je jako brz.

S obzirom na to da je zapadna granica Bosne i Hercegovine
ustvari granica Europske unije, koliko je Bosna i Hercegovina tim više pogođena
ovim problemom?

  • Jedna je od zemalja na ruti. Sam geopolitički polažaj zemlje doveo je do toga da se ovuda migranti kreću.

Hayat.ba


POVEZANE VIJESTI

%d blogeri kao ovaj: