Prije 56 godina konstituiran Ustavni sud BiH, a nakon Dejtona ustanovljen u maju 1997.


Upravo ovih dana dok traju napadi na Ustavni sud BiH, ne poštuju odluke tog suda i poziva se na njegovu reorganizaciju od strane dijela političke zajednice u BiH, Ustavni sud obilježava 56. godišnjicu otkako je konstituiran na osnovu Ustava iz 1963. godine, a zadržan je i kasnijim Ustavom iz 1974. godine. 

Ovaj Ustavni sud je u prvom redu imao nadležnost u apstraktnoj normativnoj kontroli, kao što je odlučivanje o saglasnosti (republičkih) zakona sa Ustavom i o ustavnosti i zakonitosti drugih propisa i općih i samoupravnih akata, te rješenje sporova između Republike i drugih društveno-političkih zajednica, kao i sukoba nadležnosti između sudova i organa društveno-političkih zajednica. Zakonom o Ustavnom sudu su bila regulirana pitanja organizacije, nadležnosti i postupka pred ovim Ustavnim sudom.

Gledano sa historijskog stanovišta i problema tranzicije socijalističkih zemalja, Bosna i Hercegovina je jedan od rijetkih primjera koji se mogu naći u historiji ustavnih sudova, budući da je bivša Jugoslavija jedina zemlja koja je još u socijalističkom režimu imala sistem ustavnih sudova. Prvi Ustavni sud u bivšoj Jugoslaviji je osnovan još 1963. godine, i to je ujedno i polazna tačka historije ustavnog sudstva u ovoj zemlji. U skladu sa federativnom strukturom, osim Ustavnog suda na saveznom nivou, šest republika, pa čak i dvije autonomne pokrajine – Kosovo i Vojvodina, su također imale svoje ustavne sudove prije disolucije bivše SFRJ.

Ustavni sud BiH nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma 

Ustav Bosne i Hercegovine (kao Aneks 4 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini), koji je stupio na snagu 14. decembra 1995. godine, osigurava ustavnopravne okvire za ustrojstvo i funkcioniranje Ustavnog suda na potpuno novim političkim i pravnim temeljima u odnosu na prethodni period.

U prvom redu, Ustav Bosne i Hercegovine u Preambuli detaljno navodi osnovne normativne principe, kao što su poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti; mir, pravdu, toleranciju i pomirenje, te demokratske organe vlasti i pravične procedure kao najbolje sredstvo za stvaranje miroljubivih odnosa unutar pluralističkog društva. Zatim, član II Ustava ne samo da sadrži najširi katalog ljudskih prava i osnovnih sloboda, već proglašava Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda direktno primjenjivom u Bosni i Hercegovini. Štaviše, Konvencija ima prioritet nad svim ostalim zakonima.

Institucija Ustavnog suda je utemeljena članom VI Ustava, kojim se osim nadležnosti uređuju i organizaciono ustrojstvo i procedure, te konačnost i obaveznost odluka. Definirajući normativne preduvjete za ulazak u demokratski politički sistem i modificirajući unutrašnju strukturu države, Ustav je na ovaj način inovirao ustavni položaj Ustavnog suda i učinio ga kompatibilnim sa standardima ustavnog sudstva – istovremeno i kao nezavisnog čuvara Ustava i kao institucionalnog garanta za zaštitu ljudskih prava i sloboda ustanovljenih ne samo katalogom u članu II Ustava, već i instrumentima Aneksa I Ustava Bosne i Hercegovine.

Ustrojstvo Ustavnog suda BiH

Ustavni sud sačinjava devet sudija, od kojih šest sudija biraju parlamenti entiteta (Predstavnički dom Federacije Bosne i Hercegovine bira četiri, a Narodna skupština Republike Srpske dva), a preostalu trojicu bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Za sudije Ustavnog suda mogu biti izabrani istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Svako ko udovoljava takvim kvalifikacijama i ima pravo glasa, može biti sudija Ustavnog suda. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine niti bilo koje susjedne države. Mandat sudija imenovanih u prvom sazivu je pet godina, izuzev ako prije toga ne podnesu ostavku ili ne budu s razlogom razriješeni konsenzusom ostalih sudija. Sudije kasnijih saziva mogu obavljati svoje dužnosti do 70. godina starosti, izuzev ako prije toga ne podnesu ostavku ili budu razriješeni konsenzusom ostalih sudija.

Sud je ustanovljen nakon izvršenih procedura izbora i imenovanja, prvom sjednicom Ustavnog suda u maju 1997. godine. Osnovna zadaća ove sjednice je bila da učini Sud radnim. Poslovnik je usvojen na sjednici održanoj 29. jula 1997. godine. U međuvremenu Poslovnik je šest puta bio izmijenjen i dopunjen, da bi Sud na sjednici održanoj 23. jula 2005. godine donio Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ova Pravila su bila na snazi do aprila 2014. godine kada su stupila na snagu nova Pravila. Ustavni sud tajnim glasanjem bira predsjednika i tri potpredsjednika iz reda sudija. Predsjedništvo Suda, tj. predsjednik i tri potpredsjednika se biraju po principu rotacije. Mandat predsjednika Suda traje tri godine. Pravila suda također sadrže i odredbe o nepodobnosti i imunitetu. Funkcija sudije je nespojiva sa članstvom u političkoj stranci ili političkoj organizaciji u Bosni i Hercegovini, članstvom u zakonodavnoj, izvršnoj i drugoj sudskoj vlasti u Bosni i Hercegovini odnosno u entitetima, ili sa bilo kojom drugom funkcijom koja može uticati na nepristranost sudije.

Sudija može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata ako to sam zatraži, ako bude osuđen na zatvorsku kaznu, ako trajno izgubi sposobnost da obavlja svoju funkciju, ili ako obavlja javne ili profesionalne dužnosti nespojive sa funkcijom sudije Ustavnog suda. Sud utvrđuje postojanje razloga za razrješenje sudije prije isteka mandata s obzirom na činjenicu da sudije mogu biti razriješene dužnosti na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sud svoju organizaciju i djelatnost ostvaruje na principu finansijske samostalnosti.

Većina svih članova Suda sačinjava kvorum. Sud donosi odluke većinom glasova svih članova u Plenarnoj sjednici i Velikom vijeću. Malo vijeće koje se sastoji od predsjednika Ustavnog suda i dva potpredsjednika jednoglasno odlučuje o privremenim mjerama. Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće i objavljuju se u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine” te u službenim glasilima entiteta i Distrikta Brčko.

Sjedište Ustavnog suda je u Sarajevu. 

Zenit.ba


POVEZANE VIJESTI