SARAJEVO JE TEMPIRANA BOMBA, A FITILJ SAGORIJEVA VELIKOM BRZINOM


Izgleda da je širenje koronavirusa u glavnom gradu Bosne i Hercegovine i Kantonu Sarajevu van kontrole. Prije tačno mjesec, 3. 7. u Kantonu Sarajevo bilo je 536 oboljelih i 380 aktivnih slučajeva. Danas (2. 8) broj zaraženih povećao se na 2.520 osoba, a aktivan je 1.271 slučaj.

Arhiv

Prvi slučajevi zaraze koronavirusom u Sarajevu zabilježeni su 20. marta. Na kraju marta ukupno je bilo 25 zaraženih. Do kraja aprila taj broj se povećao na 104. Za 31 dan maja zabilježeno je svega 10 novih slučajeva. U junu su brojke počele rasti, ali sve je još izgledalo relativno dobro. Šesti kalendarski mjesec ispraćen je s 420 zaraženih u Kantonu Sarajevo. Juni je trebao biti i svojevrsno upozorenje.

 Ali nije se dešavalo ništa. Nadležni su prestali brojati i hvale se danima u kojima nisu bilježeni novi slučajevi.

Umjesto konkretnog i planskog djelovanja na sputavanju onoga što je očito dolazilo, imali smo samo pozivanje na oprez i ličnu odgovornost. Svi smo odgovorni, govorili su iz institucija. Ipak, prepuštanje najveće zdravstvene krize koju moderno čovječanstvo pamti na savjest pojedinaca umjesto sistemskog odgovora nadležnih i onih čija se „odgovornost“ plaća, pokazat će se ogromnom i preskupom greškom. U prvih deset dana jula broj zaraženih premašio je ukupan broj zaraženih u prethodna tri i po mjeseca. A tih prvih deset dana jula bili su najbolji. Samo 20 novih slučajeva zaraze zabilježeno je 6. 7, a 7. tek pet. Onda je fitilj tempirane bombe počeo gorjeti sve brže i brže.

Ilustracija

U drugoj trećini jula za svega deset dana registrovano je gotovo 700 novih slučajeva. Odgovorni mediji upozoravali su na opasnost onoga što se događa. Nadležne je bilo sve teže pronaći: resorni ministar u ostavci, krizni štab nestao. Vlast, prateći poteze na nivou entiteta, otvara sve djelatnosti, želeći se spasiti obaveze sufinansiranja minusa privrednika i radnika, sve, zapravo, gura u okvire crnog scenarija. Ulice su pune, kafići i restorani krcati, javni prijevoz, pokazat će se, „prevozi“ zarazu… U posljednjih 12 dana (21. 7 – 2.8) Kanton Sarajevo bilježi više od 1.000 novozaraženih.

Arhiv

U tako dramatičnoj situaciji za cijeli kanton radila je samo jedna COVID-ambulanta. Za, recimo snimak RTG-a pluća, koji je za pacijente, kako to kaže struka, važniji od testiranja, svi pacijenti su upućivani na samo jednu adresu. Iscrpljeni, u bolovima, s temperaturom, otežanim disanjem i zarazni pacijenti satima su morali čekati da urade spomenuti nalaz. Uz to, u predugim redovima nerijetko su zajedno s COVID-pozitivnim pacijentima bili i oni koji to nisu.

Ovakav napor i neugodno iskustvo zaraženi su morali proći barem dva puta. Tek od prije nekoliko dana u najbogatijem kantonu u državi s radom su počele još četiri COVID-ambulante. Kasno. Jer put pacijenta ni nakon 190 dana pandemije nije usistemljen. Put svakog pacijenta zavisit će i zavisi od ljekara u porodičnoj ambulanti. Tako pokazuje primjer pet uposlenih iz jedne sarajevske kompanije, kod kojih je potvrđeno prisustvo virusa. Ovih pet osoba živi u pet različitih općina. Njihov put od uspostavljanja komunikacije, preko organizovanja testiranja, utvrđivanja samoizolacije za osobe s kojima su bile u kontaktu, pa do dijagnostičkih nalaza i pregleda potpuno je različit. Kod nekih od njih, ispostavit će se, jedan od ključnih koraka u prevazilaženju po život opasne situacije bit će privatni kontakti s ljekarima van kantona.

Arhiv

Sarajevo počinje ličiti na italijanski Bergamo s početka tamošnje krize. Svakodnevno imamo više novooboljelih nego Beograd, koji ima četiri puta više stanovnika. Tamošnja Gradska uprava i krizni štabovi ponovo su uveli određene mjere zaštite, najavljuju mogućnost potpunog zatvaranja grada.

U Kantonu Sarajevo traje rasprava o novom ministru, igraju se političke predizborne igre i traži nestali krizni štab! Cijenu svojim životom plaća sve više građana i to onih mlađih, bez, kako smo navikli čuti, prethodne kliničke slike. Pitanje je dana kada ćemo čuti da u “Podhrastovima” više nema mjesta. Generalna direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Sebija Izetbegović danima, pa i mjesecima upozorava na dramatičnost situacije u kojoj se nalazimo.

Umjesto da se njen glas čuje, da se reaguje žurno, pokazuju se nove dimenzije neozbiljnosti i nedoraslosti društva i sistema u kojem se nalazimo. Direktorici Kliničkog centra prigovaraju zbog problema, na koje i sama ukazuje, u domovima zdravlja, opozicija u Kantonu zloupotrebljava jedan od najtežih trenutaka za društvo ne bi li tako ugrabila koji glas više na izborima koji će uslijediti…

Ilustracija

Svaka priča, situacija, pa i kriza pokušava se svesti na odnose u kojima će neka politika izgubiti, druga pobijediti. A građani gube. I zbunjeni su. Primaju različite signale, a stavovi se kreću od potpunog ignorisanja i nevjerovanja da virus postoji do paničnog straha. Ne čudi što je tako. Glas i stav o virusu, ponašanju, zdravstvu, mjerama i terapiji imaju svi, osim onih koji bi moral

Hayat.ba


POVEZANE VIJESTI