TRINAESTI PUT NA ČELU EU Zanimljive strane predsjedavanja Njemačke


Njemačka od srijede, 1. jula, stupa na čelo Evropske unije, a Dojče vele donosi nekoliko zanimljivih detalja vezanih za tu političku tradiciju na Starom kontinentu.

Tekst DW počinje time da se nada da njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je od srijede i nova predsjedavajuća Savjetu Evropske unije sa šestomjesečnim mandatom, nije praznovjerna, budući da će predvoditi 13. po redu predsjedavanje EU od njenog osnivanja 1957. godine i dodaje se da će to vjerovatno biti neuobičajeno predsjedavanje, jer rukovođenja EU u eri pandemije do sada nije bilo.

Kako se navodi, nekada je Njemačka zbog mnogo manjeg broja zemalja-članica bila na redu da predsjedava EU svake tri godine, a budući da trenutno ima 27 članica, svaka zemlja je na redu na svakih 13 godina.

Njemačka je zemlja koja se najčešće nalazila na vrhu Savjeta EU, a iza nje su Belgija, Holandija, Luksemburg, Francuska i Italija, zemlje osnivači projekta Evropske zajednice.

Njemački kancelar Helmut Kol tri puta je bio na čelu Savjeta, iza njega slijedi francuski predsjednik Fransoa Miteran, a Angela Merkel, kao jedina aktuelna čelnica neke članice, po drugi put preuzima rukovođenje Savjetom.

Foto: Clemens Bilan/EPA

Helmut Kol

Na toj poziciji nalazila se 2007, kada je EU prolazila kroz turbulentni proces donošenja Lisabonskog ugovora.

Merkelova je, inače, jedna od samo dvije žene koje su se nalazile na prelaznoj poziciji lidera EU – prva je bila Margaret Tačer 1981.

Od tada se promijenilo mnogo toga – Velika Britanija nije članica EU, a ta zemlja odbila je da preuzme tu ulogu 2017, kada je već bilo jasno da će se dogoditi Bregzit.

Za zemlje koje su po rasporedu slijedile iza 2017. nastao je veliki stres, jer su sve odjednom morale da se pripreme pola godine ranije od očekivanog.

Predsjedavanje Savjetu EU u ovom formatu uvedeno je tek 1975, kada su uvedeni i redovni samiti lidera zemalja-članica i tako su oni postali glavni zadatak zemlje koja predsjedava – priprema redovnih sastanka na vrhu.

Foto: Olivier Hoslet/EPA

Radi bolje koordinacije i kontinuiteta, 2010. je uvedena i funkcija predsjednika Savjeta EU, koju su do sada obavljali Herman van Rompej, Donald Tusk i aktuelni predsjednik Šarl Mišel.

Od tada je i forma predsjedavanja malo izgubila na težini, jer sada dio posla preuzima sam predsjednik Savjeta.

Zbog epidemije korona virusa Njemačka je morala da promijeni svoju ideju da sastanke vezane uz predsjedavanje EU održi u raznim dijelovima zemlje.

Osim toga, Njemačka se odriče i kreiranja posebne kravate, koju svaka zemlja na čelu EU priprema kao suvenir i poklon gostima.

Bivši predsjednik Evropske komisije i premijer Luksemburga Žan-Klod Junker u potpunosti je ukinuo praksu poklanjanja, a on je i na drugim mjestima bio štedljiv, piše DW i dodaje da je tokom predsjedavanja Luksemburga 2005, “štedljivi Junker” policiju za obezbjeđenje susreta pozajmio iz Njemačke, a državnike je na sastanke u centar grada s aerodroma prevozio ne limuzinama, već šatl-busevima.

Godine 2009. uveden je i princip trostrukog predsjedavanja, što zapravo znači bolju koordinaciju aktuelne zemlje-predsjednice s dvije koje slijede. To su u slučaju Njemačke – Portugalija i Slovenija – koje EU žezlo preuzimaju u 2021. godini.

Srpskainfo.com


POVEZANE VIJESTI