BiH i UN 20. maja potpisuju petogodišnji sporazum o saradnji

Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini Ingrid Macdonald i predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija trebali bi 20. maja potpisati novi petogodišnji sporazum do 2025. godine, potvrdila je u intervjuu za Fenu Macdonald.

Napomenula je da su više od dvije godine trajali pregovori i konsultacije s građanima, predstavnicima privatnog sektora i organizacijama civilnog društva te su definirana četiri prioriteta petogodišnjih prioriteta i to: vladavina prava, socijalna kohezija, inkluzivni ekonomski rast te socijalna zaštita u smislu poboljšanja obrazovanja i zdravstva i kako pomoći građanima.

Kao Ujedinjeni narodi oni pomažu svojim članicama, uključujući i Bosnu i Hercegovini, kako bi kvalitetnije radili na ciljevima održivog razvoja do 2030. godine i pomogli građanima i vladama da ostvare svoje pune potencijale.

Naglasila je da je BiH usaglasila okvir za saradnju što je impresivna stvar jer su svi nivoi vlasti od kantona, entiteta do državnog nivoa radili na planu za realizaciju ciljeva održivog razvoja i kako ga primijeniti na kontekst BiH.

Ujedinjeni narodi pružili su podršku tom planu u korelaciji s ciljevima evropskih integracija i razvojnim prioritetima te će to zaista ubrzati ispunjenje svih ciljeva i opredjeljenja, mišljenja je Macdonald.

– BiH ima ozbiljne izazove s kojima se suočava. Pandemija koronavirusa promijenila je živote svih nas, a BiH će se suočiti s najvećom recesijom u posljednjih 25 godina. Nije to jedinstveno samo za BiH i situacija nije mnogo bolja ni u drugim zemljama, ali BiH ima svoje specifičnosti – kazala je Macdonald.

Kako je istaknula u BiH postoje ranjive kategorije koje su posebno pogođene ovim globalnim izazovom poput žena, pola miliona učenika bilo je na online nastavi, zdravstveni radnici preuzeli su veliki teret krize na sebe, a to je bio pritisak na zdravstvo koje je i ranije imao brojne izazove.

Ipak, Macdonald smatra da je ovo i prilika da se povuče crta i okrene se budućnosti i pogleda naprijed, nauči iz grešaka, te prigrle najbolje prakse u svijetu i regionu i radi za bolju budućnost.

Trenutno se radi na izradi programa finansiranja s ministarstvima finansija kako bi se utvrdio izvor sredstava za ostvarenje ciljeva održivog razvoja.

– Stoga smo mi optimisti da će se to sve ostvariti. Neće biti jednostavno, ali treba gledati naprijed i pokušati naći najbolje načine za uspjeh – naglasila je Macdonald.

Macdonald je kazala da je generalni sekretar UN-a António Guterres obavezao sve u okviru UN porodice da rade na klimatskom planu i pružaju podršku svim vladama u kontekstu klimatske krize koja je najveća s kojom se svijet suočio.

Govoreći o toj temi Macdonald je podsjetila da je Vijeće ministara nedavno usvojilo dokument kojim su na sebe zapravo preuzeli ambiciozno opredjeljenje smanjenja emisija za dvije trećine do 2050. godine.

To je važan doprinos, kaže ona, jet će taj dokument biti polazna osnova za analizu energetske efikasnosti. Za primjer je navela Sarajevo u kojem je izgrađeno mnogo objekata bez adekvatne energetske efikasnosti te se radi na nekoliko projekata s vladama kako bi se to promijenilo.

– Kroz energetsku efikasnost moguće je uštedjeti dvije trećine energije i to ne pomaže samo okolišu nego i ekonomiji jer se štedi novac koji se može preusmjeriti na nešto drugo. Ne trebamo ni spominjati koliko je ozbiljno pitanje zagađenja zraka. Niko ne želi udisati zagađen zrak, ali znamo da mnogi nisu u mogućnosti sebi priuštiti zagrijavanje na druge ekološki prihvatljivije energente – dodala je.

U toj oblasti uz podršku Švedske radi se na smanjenju emisija kako bi se promijenili energenti koje domaćinstva koriste i prešli na korištenje ekološki prihvatljivijih energenata jer se kroz zajednički rad s bh. vlastima može postići, kaže Macdonald, da BiH bude zdravija zemlja za život stanovnika.

UN također radi s lokalnim samoupravama te su se 22 lokalne bh. samouprave radeći s UNDP-om obavezale da rade na vlastitim planovima kako smanjiti emisije i raditi na održivom razvoju te će se nastaviti raditi na takvim inicijativama koje trebaju donijeti opipljive i konkretne promjene.

Rezidentna koordinatorica UN-a u BiH govorila je u intervjuu za Fenu i o nekoliko projekta koji uključuju veći angažman mladih naglašavajući da iako BiH ima tešku prošlost iza sebe ujedno ima i veliki resurs u svojim rukama, a to su mladi.

Ono u šta se uvjerio UN kroz implementaciju nekoliko projekata je da mladi u BiH itekako žele biti dio razgovara i žele da se njihov glas čuje, ali im je za to potrebno dati priliku da daju svoj doprinos za ono što će prije svega biti njihova budućnost.

Zato je u proteklom periodu rađeno na pitanju socijalne kohezije u koju su uključene različite grupe iz različitih zajednica i oblasti društva koji međusobno razgovaraju i kroz to definiraju prioritete na kojima imaju želju raditi.

– To je bila okosnica projekta “Dijalog za budućnost”. UNICEF, UNESCO i UN generalno su radili s mladima u BiH, Srbiji i Crnoj Gori te je više od 150.000 ljudi u regionu obuhvaćenom tim programom u dvije godine. Ljudima je data prilika da i oni imaju svoj glas u dijalogu – kazala je.

Dodala je da je Populacijski fond UN-a također dio regionalnog programa za mlade kada se moglo vidjeti koliko se mladi angažiraju ukoliko im se pruži platforma na kojoj predstavljaju svoje ideje i razgovaraju o njima.

Kako je rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini Ingrid Macdonald zaključila u intervjuu za Fenu, s obzirom da veliki broj mladih, i ne samo mladih nego i cijelih porodica, odlaze iz države potrebno je naći načine za njihov angažman i osigurati da se njihov glas čuje jer to može biti jedna od najvećih mogućnosti za ostvarenje bolje i perspektivnije budućnosti.

[embedded content]

pressmedia.ba