Enra Suljić se pravila se luda na pitanja o “Malina” respiratorima

Predstavnici zdravstvenih ustanova na 37. sjednici Skupštine Kantona Sarajevo dali su odgovore na zastupnička pitanja.

Enra Suljić iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu odgovarala je na pitanja zastupnika o “Malina” respiratorima.

Podsjetimo, Segmedina Srna-Bajramović (SDP) uputila je pitanje KCUS-u o broju “Malina” respiratoru, te da li su zavedeni u knjige i po kojoj vrijednosti, s obzirom da na stranici KCUS-a postoji informacija o 142 respiratora, da li se “malina” respiratori ubrajaju u tu grupu.

Enra Suljić, pak, nije, odgovorila koliko  spornih resporatora ima na KCUS-u.

– Što se tiče respiratora pod šifrom ACM812A, ja ne bih koristila ove pežorativne nazive. Oni su isporučeni Kliničkom centru u novembru 2020. godine i njihova autorizacija od ovlaštene agencije urađena je početkom ove godine. Ne knjiže se kao vlastita sredstva Kliničkog centra te se vode vanbilansno. Klinički centar ne posjeduje ove respiratore, nisu u našem posjedu, niti se terete u našem imovnom stanju – kazala je Suljić.

Navela je i da je CT aparat nabavljen u skladu sa zakonskim članom te da je isporučilac firma “Medic” i da je nabavka ovog aparata bila neophodna.

– Glavna kapija je izgrađena u skladu s modalitetom isporučilaca usluga. Instalacija kiseonika je bila neophodna te da u prvo vrijeme izolatorij Podhrastovi mogao da da određene usluge. Instalacije i sav prostor je zahtjevao jednu temeljitu rekonstrukciju. Ova potpora je trebala na nekoliko lokaliteta obzirom na pogorašanja pandemijom – istakla je Suljić.

Političke ponude

Amela Kečo, v.d. direktora JU “Dom zdravlja KS” istakla je da redara nemaju i da medicinske sestre imaju i tu ulogu, te da nemaju mogućnosti da se stalno vrši kontrola o distanci između građana u domovima zdravlja, posebno kada medicinske sestre imaju intervencije. Dodala je da su elektronske uputnice uvedene, jer je to lakši način za rad. 

Istakla je da je ambulanta “Miljacka” otvorena politički te da je bespotrebno odvajanje ambulanti s obzirom da je u blizini Alipašinog Polja, jer je racionalnije da postoji jedan tim.

Direktor JU “Zavod za hitnu medicinsku pomoć” Adem Zalihić odgovorio je na pitanje o rendgen službi da se ovo pitanje proteže još od 2018. godine te da potrebama građanstva podržava da u ovoj ustanovi ima rendgen, čeka se da se izmjeni pravilnik o uposlenju rendgen tehničara.

Odluku treba da donese Vlada Kantona Sarajevo. O pedijatrijskoj službi, njenom osnivanju Zalihić je istakao da je delegirano to pitanje da se nema adekvatna služba nakon što tehničari završe svoje radno vrijeme, kazao je da su oni specijazirani za hitnu medicinsku pomoć te da nisu educirani da suptilno gledaju svako dijete. 

Zalihić je dodao da je oko 200 do 300 sugrađana na demodijaliznom procesu. – Da bi mi funkcionisali zaista su nam potrebna vozila. Ta vozila su prešla cca pola miliona sva, lokalne vožnje. To je prilično neuslovan ambijent za sugrađane koji boluju od infusijencije bubrega – kazao je Zalihić.

Istakao je da je bilo ponuda od pojedinih s političkom pripiskom na šta on nije pristao. 

– Ja sam na sudu sa političkom opcijom koja se meni pripisuje. Što se tiče Zavoda za hitnu medicinsku pomoć potpuno profesionalno i nepristrasno tvrdim da nijednog pacijenta, od kada sam direktor, jedini kriterij jeste vitalna ugroženost, ko je više ugrožen, on nam je prioritet i ljudi koji hoće da rade – kazao je Zalihić. 

Ponosni smo

Nedim Hrelja, direktor JU “Apoteke Sarajevo” istakao je da su dobro radili na temelju brojnih postavljenih pitanja.

– Najponosniji smo činjenicom da smo imali najmanj procenat bolovanja od strane uposlenika. Ponosan sam na menadžment i na uposlenike. Sve smo sami sebi morali da obezbijedimo kroz set zakonskih regulativa. Nijednu donaciju nismo imali ni za jednu zaštitinu masku. Meni je vrlo izazovno voditi ovu javnu ustanovu. U našoj javnoj ustanovi u svakom trenutku imate farmaceutski tim, to košta. Naš moto nije protiv, već da nismo negativni. Moramo educirati kadar – kazao je direktor.

Dodao je da sve rashode treba obezbijediti. 

– Imamo dvije apoteke, jedna u Logavinoj i jedna je na Kovačićima koje su u vlasništvu Federacije, taj spor je trajao deset godina. Žurnom aktivnošću smo ažurirali kontakt, napravili sporazum i tražili prolongaciju te smo isplatitili sudske troškove. Taj spor smo u 2020. godini okončali, hvala Bogu. Imali smo strašan udar inspekcijskih kontrola tokom 2019. godine – ističe Hrelja. 

Rješenja o izolaciji

Sakib Katana, direktor ZZOKS kazao je da je aplikacija kreirana od aprila 2020. godine, čim se javila pandemija te da je ugovorni partner Medit stavio na raspolaganje da u potpunosti razvije sve aplikacije za potrebe komunikacije u Covid uslovima.

– Kako su se otvarale ambulante tako smo mi otvarali aplikacije te smo omućili izdavanje rješenja o izolaciji – kazao je Katana.

pressmedia.ba