Održana je najvažnija ceremonija u svijetu televizije – dodjela nagrada “Emmy”. Holivudske zvijezde napunile su dvoranu “Peacock Theatre” u Los Anđelesu.
Proglašeni su pobjednici prestižne nagrade za koje glasa više od 20.000 članova.
Očekivan favorit, serija “Shogun” proglašena je najboljom dramskom serijom na 76. izdanju “Emmy-ja”.
Serija “Shogun”, koja je nagrađena kao najbolja dramska serija, zabilježila je rekord sa osvojenih čak 18 nagrada, uključujući dvije nagrade za najbolje glumce, prenosi AP.
Serija Shogun odnijela je nagrade i za najboljeg glavnog glumca te glumicu u dramskoj seriji – dobili su ih Hiroyuki Sanada i Anna Sawai.
Serija se temelji na istoimenom romanu Jamesa Clavella iz 1975. o događajima i ličnostima iz Japana u 17. stoljeću.
Radnja prati dvojicu ambicioznih muškaraca iz različitih krajeva svijeta: Johna Blackthornea (Cosmo Jarvis), engleskog mornara koji je doživio brodolom kod Japana, i Yoshiija Toranagau (Hiroyuki Sanada), samurajskog vojskovođu.
Riječ je o prvoj seriji na japanskom jeziku koja je dobila nagradu Emmy za najbolju dramsku seriju.
Seriji “Komičari” pripala je nagrada za najbolju komičnu seriju, dok su serije “Maleni irvas” i “Medvjed” osvojile po četiri pojedinačne nagrade.
Hacks, serija o komičarki od 70 i nešto godina, pobjednik je u kategoriji najbolje humoristične serije, dok je Netflixov Baby Reindeer, jeziva priča o barmenu kojeg uhodi mušterija, proglašena najboljom antologijskom serijom.
Najbolji sporedni glumac u humorističkoj seriji je proglašen Ebon Mos Bahra, iz serije “The Bear”, dok je Bili Krudup proglašen za najboljeg sporednog glumca u dramskoj seriji.
Džin Smart, iz serije “Hacks”, odnijela je nagradu za najbolju glavnu glumicu u humorističnoj seriji.
Najboljom takmičarskom rijaliti serijom proglašen je “The Traitors”.
Najbolja sporedna glumica u antologijskoj seriji je Džesika Ganing – “Baby Reindeer”.
Nagradu za najbolju režiju za seriju ograničenog trajanja dobiva Stiven Zailian, serije “Ripley”, dok je nagrada za najbolji scenario u humorističkoj seriji pripala Lusiji Anielo, Pol Dauns, Džen Statski, “Hacks”.
“The Daily Show” je osvojio nagradu za najbolji talk show.
Najboljim sporednim glumcem za limitiranu ili antologijsku seriju proglašen je Lamorne Moris, “Fargo”.
Najbolji scenario za dramsku seriju pripao je Vilu Smitu, “Slow Horses”.
Najbolji scenario za limitiranu ili antologijsku seriju pripao je Ričardu Gadu i britanskoj seriji “Maleni irvas”.
Nagradu za najbolju režiju za humorističku seriju dobiva Kristofer Storer i serija “The Bear”.
Kao najbolja režija za dramsku seriju proglašenje ona Fredericka E.O. Toije, “Shogun”.
Najbolji glavni glumac u miniseriji, antologijskoj seriji ili televizijskom filmu je Ričard Gad, “Maleni irvas”, dok je nagradu u ženskoj konkurenciji osvojila Džodi Foster, “True Detective: Night Country”.
Najbolja limitirana/antologijska serija je očekivani favorit – “Maleni irvas” (Baby Reindeer).
Najboljim glavnim glumcem u humorističkoj seriji proglašen je Džeremi Alen Vajt, “The Bear”, kojem je to, mnogi kažu, uloga života.
Najbolja sporedna glumica u humorističkoj seriji je Liza Kolon-Zajas, “The Bear”, a najbolja sporedna glumica u dramskoj seriji je Elizabet Debicki iz serije Kruna.
Semir Cerić Koke 26. oktobra zakazao je koncert u sarajevskoj Skenderiji, a otkrio je kako se odriče zarade u korist ljudi pogođenih poplavama u Bosni i Hercegovini.
Uz brojne muzičare koji pružaju podršku ljudima koji su pogođeni razornim poplavama u Bosni i Hercegovini, bh. pjevač Semir Cerić Koke oglasio se za Klix.ba kazavši da će svu zaradu od predstojećeg koncerta donirati.
"Odričem se zarade u korist stradalih od poplava. Nadam se da će i drugi iz branše slijediti moj primjer", kazao je Koke, piše Klix.
Podsjetimo, Cerić će koncert u dvorani na Skenderiji održati 26. oktobra, a povod je proslava 35 godina karijere.
Marija Šerifović otkazala je svoj koncert u Sarajevu zbog tragičnih poplava u kojima je više od 20 ljudi izgubilo živote, Nina Badrić ponudila je da održi humanitarni koncert kad za to bude vrijeme, a otkazani su nastupi i Saše Matića, Breskvice, kao i Baby Lasagne.
Također, Željko Samardžić nedavno je nastupao u Posušju te je otkrio da je na svoj način odlučio dati doprinos te donirati honorar stradalim u poplavama.
Novac ugroženima možete donirati pozivom na broj 17039, direktno na stranici Pomozi.ba, kao i uplatama na transakcijski račun. Crveni krst u FBiH je također otvorio humanitarni broj 17023, a navode da se uplate mogu vršiti i na namjenski račun 1340011130004680 - ASA Banka d.d. Sarajevo.
S obzirom na geomorfološku i geološku građu, veliki broj područja u Federaciji Bosne i Hercegovine izložen je riziku od bujičnih tokova, izjavio je u intervjuu za Fenu direktor Federalnog zavoda za geologiju Vedad Demir, naglasivši da je potrebno poduzeti adekvatne preventivne korake, uključujući unapređenje prostornog planiranja, implementaciju zaštitnih struktura i uspostavljanje sistema ranog upozoravanja kako bi se smanjio rizik od budućih katastrofa.
Upitan da li za tragediju koja se desila u Jablanici, ali i u Fojnici, Kreševu i Kiseljaku možemo reći da je u pitajnju isključivo prirodna katastrofa ili bi posljedice bile manje da nije bilo negativnog djelovanja čovjeka, Demir kaže da su egzogeni geomorfološki procesi, kojima smo svjedočili posljednjih dana, uključujući bujične tokove i klizišta, uobičajeni u geološkom vremenskom okviru.
- Ovi procesi kontinuirano oblikuju reljef i prostor na kojem živimo. Poplave, kao dio hidroloških procesa, često djeluju kao inicijatori ovih geomorfoloških promjena, pokrećući eroziju, odrone i bujične tokove. Tragedije i štete koje su nastale posljedica su našeg prilagođavanja ovim procesima i načina na koji ih prepoznajemo i odgovaramo na njih. Antropogene aktivnosti, poput degradacije biljnog pokrivača i nelegalne gradnje, dodatno utiču na intenzitet ovih procesa, čineći ih opasnijima. Iako su ovi procesi prirodni, ljudski faktori svakako doprinose njihovom pojačanju i težim posljedicama - rekao je Demir.
Upozorio je da je s obzirom na geomorfološku i geološku građu, veliki broj područja u Federaciji Bosne i Hercegovine izložen riziku od bujičnih tokova.
Pojašnjava da u brdsko-planinskim predjelima, geomorfološki procesi poput bujičnih tokova formiraju zaravnjene i blago nagnute prostore, odnosno aluvijalne lepeze, koje su privlačne za gradnju zbog povoljnog nagiba, dobre drenaže i relativne sigurnosti od velikih rijeka poput Neretve. Međutim, ti prostori su povremeno izloženi visokoenergetskim bujičnim tokovima, koji nose velike količine sedimenta, stijenskih blokova i stabala, a često i antropogeni otpad, što može izazvati ozbiljne štete na građevinama i ugroziti živote stanovnika.
- Donja Jablanica, kao primjer, izgrađena je na aluvijalnoj lepezi, na ostacima prethodnih bujičnih nanosa, koji su se mnogo puta sjurili kroz isto padinsko korito tokom geološke historije. S obzirom na to, ključno je identificirati ovakve geomorfološke oblike poput aluvijalnih lepeza i padinskih korita, analizirati njihove slivove, litološku građu i sastav kvartarnog pokrivača, te procijeniti rizik od budućih bujičnih tokova. Potrebno je poduzeti adekvatne preventivne korake, uključujući unapređenje prostornog planiranja, implementaciju zaštitnih struktura i uspostavljanje sistema ranog upozoravanja kako bi se smanjio rizik od budućih katastrofa - kaže Demir.
Dalje navodi da su područja sa izraženim rizikom od bujičnih naleta često privlačna za gradnju zbog relativno blagog nagiba terena. Međutim, ona su često okružena nepristupačnim terenima s izraženim reljefom, strmim padinama i uskim kanjonima, što rezultira ograničenim prostorom za izgradnju.
- Tamo gdje već postoje naselja koja su podložna poplavama i bujičnim tokovima blokovskog karaktera, neophodno je provesti sveobuhvatne preventivne mjere, kao što su izgradnja zaštitnih struktura, stabilizacija padina i uređenje bujičnih korita. Što se tiče novogradnje, ona bi trebala biti strogo zabranjena dok se ne ispune odgovarajući sigurnosni standardi, kako bi se minimizirao rizik od katastrofa - zaključio je direktor Federalnog zavoda za geologiju Vedad Demir u intervjuu za Fenu.
Prema jutrošnjim informacijama Operativnog centra Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona na području općine Jablanica i danas su od ranih jutarnjih sati specijalistički spasilački timovi nastavili su potragu za stradalima.
- Nastavljeno je probijanje nanosa na putevima kao i popravke na vodovodnoj, elektro i telefonskoj mreži. Vrši se dostava hrane i lijekova stanovnicima na području općine.
Kod rodbine i poznanika
U 18,11 sati stigla je Naredba o evakuaciji stanovništva sa ugroženih područja, realizaciji iste pristupilo se odmah. U toku noći evakuirano je stanovništvo:
-Sportska dvorana 9 osoba.
- Privatni objekt Grabovac 24 osobe.
- Starački dom dvije nepokretne osobe.
- Ostalo izmješteno stanovništvo smješteno je kod rodbine prijatelja i poznanika.
Putne komunikacije na području općine Jablanica sa pojedinim naseljenim mjestima su u prekidu kao i sa susjednim općinama radi se na čišćenju puteva.
Snabdijevanje električnom energijom pojedinih područja općine još su u prekidu. Radi se na otklanjanju kvarova sa snabdjevanjem vodom. Mobilna i fiksna telefonija je na pojedinim mjestima u prekidu.
Kada je riječ o području Konjica potraga za nestalim osobama u poplavama i odronima nastavljena je i danas na području Buturović Polja i ostalih mjesta u slivu rijeke Neretvice.
Teška mehanizacija
Sva teška mehanizacija trenutačno je usmjerena na čišćenje lokalnih cesta. Probijaju nanose na cestama, a istodobno traju popravci na vodovodnoj, elektro i telefonskoj mreži. Redovno se vrši distribucija lijekova, hrane, odjeće, higijene i svih drugih neophodnih potrepština ugroženom stanovništvu.
Nakon naredbe Federalnog štaba civilne zaštite, naredbe Kantolalnog štaba civilne zaštite HNK i u skladu sa naredbom Gradskog štaba civilne zaštite Grada Konjica do 03:43 sati sa područja grada Konjica pogođenih prirodnom nesrećom evakuirano 330 osoba.
Ukupno do sada evakuirano je 411 osoba do dana 09.10.2024. godine do 03:31 sati.
Fudbalska sutkinja Elif Kararslan obratila se javnosti nakon doživotne suspenzije koju joj je izrekao Fudbalski savez Turske, a sve zbog skandala u kom se nedavno našla.
Elif se, naime, sumnjiči da je imala intimne odnose s delegatom Orhanom Erdemirom, inače nekadašnjim internacionalnim sudijom, i to u službenim prostorijama.
Međutim, ona je sve to demantovala i poručila da je angažovala advokate kako bi riješila stvar.
- Ispred mene je dug put, ali ću ga savladati. Plakanje, vrištanje i tuga nije ono što ja radim. Do kraja ću se boriti za sebe. Samo sam jedna od brojnih oštećenih, a nadam se i posljednja.
S druge strane, oglasio se i njen adokat.
- Video je montiran. Kreiran je uz pomoć vještačke inteligencije. Objavila ga je osoba koja nema nikakve veze s mojom klijentkinjom. Možete jasno da vidite da slika na videu nije jasna i da je ljude u odnosu na njemu spojio kompjuter. Ovaj video je napravljen s jasnom namjerom. Nije tačno da je nastao na profilima moje klijentkinje. Pokrenut ćemo postupke protiv autora i onih koji dijele ovaj sadržaj.
Erdemir, koji je sudio i evropske utakmice, također je sve demantovao.
- Uništena mi je karijera koju sam gradio 30 godina i u kojoj nisam imao mrlju. Moja reputacija u očima porodice, prijatelja i kolega je uništena.
Potraga za nestalim osobama u poplavama i odronima nastavljena je i danas na područjima pogođenim poplavama, prvenstveno u Općini Jablanica te u Buturović Polju kao i u ostalim mjestima u slivu rijeke Neretvice, saopćeno je iz Operativnog centra civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona. Putne komunikacije na području Općine Jablanica s pojedinim naseljenim mjestima su u prekidu kao i sa susjednim općinama. Radi se na čišćenju puteva.
O stanju na poplavljenim područjima i novim, mogućim posljedicama, na televiziji N1 govorio je profesor geografije Vedran Zubić.
Profesor Zubić smatra da će čišćenje poplavljenog terena trajati dugo. Ono što sada možemo konstatirati, kaže, je da možemo podijeliti razloge nastanka ove prirodne pojave, a ljudske tragedije u dva faktora. Jedan je prirodni, a drugi antropogeni, ističe Zubić.
“Nije čovjek kriv za poplave, ali čovjek je definitivno kriv što su ove poplave bile ovako odavedene do maksimuma i što je došlo do ovakve tragedije. Dakle, možda se ‘ponavljamo’, ali kada imate morfostrukturu reljefnu kakvu ima taj prostor, ali ima i Sarajevo, volio bih da par riječi i o tome nešto kažemo, je idealno za nešto što se zove pluvijalna erozija, odnosno te bujične poplave. Bujica, brzi tok, sad smo već svi naučili neke izraze, shvatili smo da nije ista poplava 2014. i 2024. Voda jest voda, ali nije isti sistem djelovanja i kako je zaista pala ogromna kolčina kiše”, pojašnjava profesor Zubić.
Napominje da je deforestizacija koju je čovjek napravio, betoniranje, asfaltiranje, gradnja raznih objekata u prostorima gdje oni ne bi trebali biti, bacanje raznog otpada i, na kraju, pregrađivanje rijeka i formiranje kamenoloma, je zaista nešto što nam drži omču na vratu.
“Jer sve je dobro dok ne dođe do nekog povodnja viška kiše, dok ne dođe do erozije. Međutim ono što sam vidio je evidentno da talog one šute, onog šljunka koji nije trebao u kamenolomu, koji je bukvalno bio iznad tog sela, samo se pokrenuo kod veće koilčine padavina. Dakle, to je taj čisti antropogeni faktor koji je napravio to što je napravio. Bojim se da mi imamo toga u tom prostoru još. Vi kada prođete onim teritorijem, pogledajte gdje se sve nalaze kamenolomi, ta eksploatacija prirodnih resursa, nevalorizacija se dešava često u tom kraju”, dodaje.
Ističe da je taj prostor, iza Jablanice, na putu ka moru, idealan za geološka istraživanja i petrološko iskopavanje, za rudarstvo.
“Međutim, uvijek se ljudi bavili rudarstvom, nismo mi izmislili rudarstvo. Kroz cijelu povijest čovječanstva imate paleolitik, neolitik, željezno doba, brončano doba i tako dalje, ali kada se vrši eksploatacija, onda treba raditi pripremne radove, zaštititi i tako dalje”, kaže Zubić.
Podsjetio je na nesreću na lokaciji Bijela pokraj Mostara kada je velika količina kamena zbog miniranja kamenoloma završila u rijeci.
“Ovdje sam bio u studiju kada smo pričali o miniranju kod Jablaničkog jezera. Svi su to zaboravili. Dakle, miniranje je bilo nekih rudnih iskopina i odjednom je krenulo. To nam je trebalo biti upozorenje šta se potencijalno može desiti. Dakle, krenula je stijenska masa i zatrpala je jednu pritoku rijeke. Bijelu je zatrpala, ne znam. To je bilo, pa nema dva mjeseca. Ja mislim da nema dva mjeseca. I to nam je trebalo biti upozorenje šta se potencijalno može desiti. Odlaganje tog otpada, kako mi kažemo, šute isprika na izrazu, mora biti kako treba. A dreniranje terena, zaštita terena, zaista dovedena je do maksimuma. E sad, da li je kamenolom iznad kuća ili su sekudarno kuće pravljene ispod kamenoloma, ne znam. Ali neko je kod izdavanja dozvola pogriješio. Ili ne smije kuća tamo ili ne smije kamenolom iznad. E sad, neka oni provjere šta je starije, kokoš ili jaje”, pojašnjava Zubić.
Područja zahvaćena poplavama, kaže, u budućnosti možda neće biti idealna za život. No, veći problem predstavljaju psihičke posljedice kod ljude koje su poplave izazvale.
“Naravno, sad treba skloniti sve ono što se nataložilo, treba napraviti deratizaciju i slično. Ja mislim da ćemo mi mnogo prije dovesti to u red fizički, prirodno, nego psihički kod ljudi. Pitanje je da li će neko uopće htjeti živjeti u zoni. Donja Jablanica je imala 440 stanovnika, evo provjerio sam taj podatak, znači malo mjesto, svi se sigurno znaju, to su tri malo veće zgrade na Dobrinji. Pitanje je da li će oni htjeti tu živjeti, da li tim ljudima treba… A koliko će se, poznavajući nas, vjerovatno će i čišćenje terena trajati dugo. Evidentno da ćemo u narednih pet godina, ja pretpostavljam, imati evidentan problem. Mislim da taj prostor neće biti idealan za život, a opet kažem, mnogo veće će nam biti psihičke smetnje”, mišljenja je Zubić.
Utjecaj urbanizacije na okoliš u Sarajevu
Na pitanje koliko u BiH ima potencijalnih mjesta gdje bi mogao nastati problem kakav se desio u Donjoj Jablanici ili u Fojnici, Zubić odgovara: “Svaki biolog će vam reći da vam jedna bukva može popiti 500 litara vode i da je najbolje zasaditi bagrem jer on ima čvsto korijenje i čuvat će stijensku masu Dakle, ja ne znam, u prvom, drugom razredu srednje škole kad se to uči, dobro, na fakultetu, mi malo više na PMF-u, ali je evidentno da to svi znamo. Ne moramo mi ići po Bosni i Hercegovini. Hajde da krenemo krenuti od onog najmnogoljudnijeg grada u Bosni i Hercegovini. Evo, pogledajte okolna brda i padine, urbanizirane padine u Sarajevu. Tu šume gotovo da više i nema. Ono što se uradilo je da se šuma posjekla, da se nešto asfaltiralo, betoniralo i napravila neka urbana gradnja, odnosno kuće.”
U Sarajevu ima, slovom i brojem, izvora, vrela i periodičnih izvora 1380, ističe profesor Zubić.
“Vi nemate kilometar razlike u naselju da se nešto ne zove Bistrički Potok, Kevin Potok, Buča Potok, Boljakov Potok i tako dalje. Dakle, vi po potocima imate nazive mjesta, a zagušili ste tu vodu, a još, kad tome dodamo koliku količinu plastike bacamo, a očekujemo da će ta voda mirovati. Da, hoće u periodu kada nema velikih kiša, hoće ljeti nam i presušiti neki izvori, ali kada dođe do povodnja, evidentno da će se to aktivirati. Sada smo počeli malo više o tome razmišljati. Vidim, počelo se pričati o Sarajevu, šalju se neki snimci i slično, a Sarajevo se devastira već godinama na planinskim padinama. Sarajevo najviše je zato što je najviše urbanizirana cijelina, naravno, a pogledajte ovo morfostrukturu gornjeg Podrinja koje nije zahvaćeno takvom tragedijom, govori Foča, Goražde, ista je to morfostruktura terena, kao i srednje Bosne, kao i Jablanice”, objašnjava Zubić.
Dokle god su nam beton i asfalt vrhunac urbanog razvoja 2024. mi nećemo naprijed, dodaje.
“Recimo, u Egiptu sigurno nikom nije naumpalo da pravi piramide dva metra od Nila. Egipat je napravio kalendar, kažete, meteorologija, kalendar se pravinradi meteorologije i klimatologije. Znali su kada će im biti poplava Nila i to je bio prvi dan, prvi sirius, prvi dan Egipatskog kalendara. To je ovaj klasični kalendar 365 dana. Mi nikako da naučimo pratiti povodanj, padavine, snježnu retenziju, kad snijeg zakasni, to vam je period aprila kad se otapa, krašku retenziju, pola države nam je u krašu, imate stalnu krašku retenziju”, pojašnjava.
Napominje da više od 70 posto države ima strašno malu pluvijalnu apsorciju, odnosno da ne može primiti veću količinu padavina.
“Takav nam je sastav tla. I onda morate imati šumski fond. Ta šuma, hajmo naučiti, je posljedica klimatskih uslova. Drveće je raslo kao posljedica tih padavina. Nije drvo tu slučajno bilo. Klimatsko-vegetacijske zone, prvi srednji, ne znam stvarno kada se uči, zaboravio sam planove i programe. Dakle, to što imate tu šumu, to vam je blagodat iz milion i jednog razloga. Štiti vas od pretjeranog zagrijavanja, radi fotosintezu, nudi vam hlad, a vi ste odlučili da posječete šumu, da napravite neke kuće. Opet kažem, samo planinske padine oko Sarajeva, do 750 metara, ova zona aerozagađenja, sad ćemo ući u faze aerozagađenja zimskog i pogledajte razmak između kuća, visinu kuća, pogledajte temelje kuća”, kaže Zubić.
U Sarajevu koje ima 600 klizišta, ljudi sjeku šume, dodaje.
“To je tempirana bomba, vi ste imali poplave na 40 milimetara kiše. Na naglom izučivanju padavina 20-25 milimetara imate podvožnjak u Buča Potoku. 2021. u zapadnom dijelu, u nizijskom prostoru Sarajeva imali ste poplavu, toga se svi sjećamo, koja je bila drugačije formirana, na 70 milimetara kiše. U Jablanici je palo 320, dakle, gotovo 5-6 puta više kiše da je palo u Sarajevo, možete li zamisliti kakva bi poplava bila Posebno se to odnosi na ovaj istočni dio Sarajeva, recimo od Lapišnice do Skenderije, opet, pogledajte, planinske padine i naravno ovaj dio Pofalići, Buča Potok, Švrakino i tako dalje. Dakle, sve ono što nam je priroda dala, mi smo posjekli”, kaže profesor Vedran Zubić.
![Pinterest](https://pinterest.com/pin/create/button/?url=https://bihvijesti.ba/76-emmy-dodijeljene-godisnje-nagrade-rekord-za-seriju-shogun/&media=https://bihvijesti.ba/wp-content/uploads/2024/09/76-emmy-dodijeljene-godisnje-nagrade-rekord-za-seriju-shogun.jpg&description=U Los Angelesu su po 76. put dodijeljene godišnje nagrade Emmy, a dobitnici su televizijske serije "Shogun", "Komičari" , "Maleni irvas" i Medvjed The post 76. EMMY: Dodijeljene godišnje nagrade, rekord za seriju Shogun appeared first on IZDVOJENO.ba.){kind=link}