Na stranici udruženja “Pomozi.ba”, objavljen je dirljiv post o dobrovoljcu u Jablanici koji svoju misiju ne želi napustiti dok ne ostvari cilj. Kako navode na Facebook stranici, Edis Skender je mašinista i dobrovoljac firme Komgrad. Objavu prenosimo u cjelosti: “Edis Skender mašinista, dobrovoljac firme Komgrad.Ze i sada je na terenu na svoju incijativu jer je želio da […]
Na zeničkom bulevaru dogodila se saobraćajna nesreća oko 18:30 sati u kojoj su učestvovala dva vozila. Jedno od vozila je nakon sudara završio u izlogu turističke agencije Biss-toursa. Drugo vozilo je...
U domaćoj i regionalnoj javnosti odjeknula je priča o hrabroj majci Lejli Zalihić iz Buturović Polja kod Konjica.
Ona je spasila život svoje kćerke onako kako to mogu samo najhrabriji.
Lejla je, prema svjedočenju komšije, plivala tri kilometra kroz nabujalu vodu. Njena 13-godišnja kćerka je je pala u bujicu koja ju je odnijela skoro tri kilometra dalje. Lejla je krenula za njom, skočivsi s trećeg sprata kuće i zaplivala te je uspjela spasiti.
Rukovodilac Ureda za društvenu brigu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Ibrahim-ef. Malanović posjetio je glavne imame medžlisa Islamske zajednice Konjic i Jablanica, te obišao nekoliko porodica koje su stradale u nedavnim katastrofalnim poplavama.
Tom prilikom, Malanović je u bolnici posjetio Lejlu Zalihić iz Buturović Polja, koja se trenutno oporavlja.
Također, posjetio je i Lejlu Begić iz Donje Jablanice, čiji je muž Ernad tragično stradao u poplavama dok je spašavo svoju porodicu, kao i još tri porodice koje su pretrpjele velike gubitke.
U razgovoru sa njima, izrazio je taziju, saslušao njihove potresne priče i prenio selame reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića.
Malanović je istaknuo da se očekuje pomoć državnih institucija i šire društvene zajednice u nadoknadi materijalne štete, kako bi se što prije osigurali dostojni uslovi za život.
Porodicama je savjetovao da uz saradnju s lokalnim imamima traže podršku, te je obećao i da će Islamska zajednica učiniti sve što je u njenoj moći da pomogne u saniranju posljedica ove nesreće.
Islamska zajednica nastavlja pratiti situaciju na terenu i biti uz one kojima je pomoć najpotrebnija.
U pratnji Ibrahim-ef. Malanovića bili su Vehid-ef. Arnaut, rukovodilac Ureda za zekat, i Ferid-ef. Ganić, iz Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo.
S obzirom na geomorfološku i geološku građu, veliki broj područja u Federaciji Bosne i Hercegovine izložen je riziku od bujičnih tokova, izjavio je u intervjuu za Fenu direktor Federalnog zavoda za geologiju Vedad Demir, naglasivši da je potrebno poduzeti adekvatne preventivne korake, uključujući unapređenje prostornog planiranja, implementaciju zaštitnih struktura i uspostavljanje sistema ranog upozoravanja kako bi se smanjio rizik od budućih katastrofa.
Upitan da li za tragediju koja se desila u Jablanici, ali i u Fojnici, Kreševu i Kiseljaku možemo reći da je u pitajnju isključivo prirodna katastrofa ili bi posljedice bile manje da nije bilo negativnog djelovanja čovjeka, Demir kaže da su egzogeni geomorfološki procesi, kojima smo svjedočili posljednjih dana, uključujući bujične tokove i klizišta, uobičajeni u geološkom vremenskom okviru.
- Ovi procesi kontinuirano oblikuju reljef i prostor na kojem živimo. Poplave, kao dio hidroloških procesa, često djeluju kao inicijatori ovih geomorfoloških promjena, pokrećući eroziju, odrone i bujične tokove. Tragedije i štete koje su nastale posljedica su našeg prilagođavanja ovim procesima i načina na koji ih prepoznajemo i odgovaramo na njih. Antropogene aktivnosti, poput degradacije biljnog pokrivača i nelegalne gradnje, dodatno utiču na intenzitet ovih procesa, čineći ih opasnijima. Iako su ovi procesi prirodni, ljudski faktori svakako doprinose njihovom pojačanju i težim posljedicama - rekao je Demir.
Upozorio je da je s obzirom na geomorfološku i geološku građu, veliki broj područja u Federaciji Bosne i Hercegovine izložen riziku od bujičnih tokova.
Pojašnjava da u brdsko-planinskim predjelima, geomorfološki procesi poput bujičnih tokova formiraju zaravnjene i blago nagnute prostore, odnosno aluvijalne lepeze, koje su privlačne za gradnju zbog povoljnog nagiba, dobre drenaže i relativne sigurnosti od velikih rijeka poput Neretve. Međutim, ti prostori su povremeno izloženi visokoenergetskim bujičnim tokovima, koji nose velike količine sedimenta, stijenskih blokova i stabala, a često i antropogeni otpad, što može izazvati ozbiljne štete na građevinama i ugroziti živote stanovnika.
- Donja Jablanica, kao primjer, izgrađena je na aluvijalnoj lepezi, na ostacima prethodnih bujičnih nanosa, koji su se mnogo puta sjurili kroz isto padinsko korito tokom geološke historije. S obzirom na to, ključno je identificirati ovakve geomorfološke oblike poput aluvijalnih lepeza i padinskih korita, analizirati njihove slivove, litološku građu i sastav kvartarnog pokrivača, te procijeniti rizik od budućih bujičnih tokova. Potrebno je poduzeti adekvatne preventivne korake, uključujući unapređenje prostornog planiranja, implementaciju zaštitnih struktura i uspostavljanje sistema ranog upozoravanja kako bi se smanjio rizik od budućih katastrofa - kaže Demir.
Dalje navodi da su područja sa izraženim rizikom od bujičnih naleta često privlačna za gradnju zbog relativno blagog nagiba terena. Međutim, ona su često okružena nepristupačnim terenima s izraženim reljefom, strmim padinama i uskim kanjonima, što rezultira ograničenim prostorom za izgradnju.
- Tamo gdje već postoje naselja koja su podložna poplavama i bujičnim tokovima blokovskog karaktera, neophodno je provesti sveobuhvatne preventivne mjere, kao što su izgradnja zaštitnih struktura, stabilizacija padina i uređenje bujičnih korita. Što se tiče novogradnje, ona bi trebala biti strogo zabranjena dok se ne ispune odgovarajući sigurnosni standardi, kako bi se minimizirao rizik od katastrofa - zaključio je direktor Federalnog zavoda za geologiju Vedad Demir u intervjuu za Fenu.