Amra Džeko bila je gošća podcasta Oslobođena gdje je govorila o različitim temama – počev od svoje porodice i supruga Edina Džeke, preko majčinstva, sporta pa do pokretanja OREA bazaara.
Džeko je na samom početku razgovora govorila o svojoj jutarnjoj rutini, navikama te odgoju petoro djece. Također, govorila je i o OREA bazaaru koji je pokrenula, a koji okuplja bh. kreativce na jednom mjestu.
“Meni je žao zašto negativne vijesti dominiraju, a ima toliko više pozitivnih priča. Zato se i ja toliko trudim da promovišemo zajedno lijepe i pozitivne priče kao što je Udruženje Srce za djecu oboljelu od raka, projekat Moja kosa tvoja kosa”, navodi.
Amra je komentarisala i dokumentarni serijal “Beckham” u poređenju s njenim životom s Edinom: “Ljudi onako kad gledaju, koji nas ne znaju, ili kad gledaju generalno taj svijet nogometa – nažalost vide samo novac i nama je kao sve lako jer mi imamo novac. Pogotovo kad se radi o osobama kakvi smo mi, mi smo željeli petero djece, svjesni smo te odgovornosti. Mi smo ti koji odgajamo našu djecu”
Kazala je kako je mogla imati 10 ljudi da je pakuju u Milanu kad se selila za Istanbul, ali ja odlučila biti sama s tim kutijama.
“Morala sam psihički proći kroz sve to – da se isplačem i jedan život ostavim po strani, da budem jaka i za sebe i za Edina. Dosta toga ja krijem od njega i čuvam da bi mogao da se maksimalno posveti onome što radi. Mi smo se svi prilagodili tom poslu”, navela je.
Također, tokom razgovora s voditeljicom podcasta Brankicom Raković osvrnula se i na nedavnu smrt svog oca kazavši da ju je taj momenat “probudio”.
“Mislite da imate sve vrijeme svijete dok ga nema više”, kazala je.
Još jedna od tema razgovora bio je i njen brak s Edinom te njihovo uvažavanje i međusobna podrška.
“On je neko ko zna da živi pored jake žene. On me takvu upoznao i nikada nije pokušavao da me mijenja”, poručila je ističući da imaju iste stavove prema životu te da svojoj djeci nastoje prenijeti vrijednosti koje su njima usadili njihovi roditelji.
Prokomentarisala je i reakciju Edina na činjenicu da je kad su se upoznali bila samohrana majka. Govorila je o svojoj majki koja je također bila samohrana majka te je kazala da joj to nije bilo ništa strano, kao i da je rođenjem Sofije dobila dodatnu dozu odgovornosti, ali da je bila svjesna da može sve.
“I ona kao žensko dijete može sve i ne mora da ovisi ni o kome”, poručila je.
Potom se prisjetila i kako je izgledao početak njihove veze te čega se pribojavala: “Ja sam živjela u Los Angelesu, Edin je živio u Manchesteru, četiri godine smo održavali vezu na daljinu i znali smo da je to to. Moj najveći test je bio kako ćemo mi u troje. On se tu savršeno snašao. On je njoj veliki prijatelj, oni bolje razgovaraju nego ona i ja”, ispričala je.
Izgradnja još jednog velikog retail parka u Bosni i Hercegovini bliži se kraju, i on bi uskoro trebao biti otvoren.
Riječ je o velikom jednom od najvećih retail, odnosno prodajnih centara u BiH koji je nazvan Doboj City Park, piše BiznisInfo.ba. Očekuje se da ovdje budu otvorene prodavnice brojnih poznatih brendova.
On je dio mreža retail parkova koji niču širom naše države, a u vlasništvu kompanije iz Bijeljine City Mall. Prvi veliki retail park otvoren je u Brčko distriktu. “Brčko City Park” otvoren je na 30.000 m2 – a tom prilikom investitor je najavio ulaganja u gradnju sličnih retail parkova u još tri grada – Zvorniku, Doboju i Istočnom Sarajevu.
U međuvremenu je počela gradnja dva centra, i to u Zvorniku i Doboju. Retail park u Zvorniku u međuvremenu je završen i otvoren, a gradnja onog u Doboju se privodi kraju.
Još nije jasno kada će početi gradnja retail parka u Istočnom Sarajevu.
Ko stoji iza kompanije
Vlasnici firme “City Mall” Bijeljina su Dragan Stanojlović i firma “Sloboprom's” iz Brčkog, u podjednakom iznosu. Vlasnik firme “Sloboprom's Brčko” je firma “Sloboprom” Lončari, čiji je, pak, vlasnik Slobodan Ćurčić.
“Sloboprom” sam za sebe ima nekoliko tržnih centara i hotela u RS-u i Brčko distriktu. Osim toga, ova firma je trgovački lider u oblastima veleprodaje i maloprodaje bijele tehnike i peći na čvrsto gorivo.
Pripadnici rimske policije uhapsili su državljanina Bosne i Hercegovine (35) koji je napao, a zatim i opljačkao čovjeka u rimskoj ulici Via dela Magliana.,
Naime, sve se desilo u par sekundi kada je državljanin BiH s leđa napao žrtvu, a zatim mu skinuo sav nakit koji je imao na sebi.
Žrtva je pokušala da ga uhvati, ali je pobjegao. Međutim, žrtva je već tada dobro zapamtila lice lopova, jer nije bio maskiran, a imao je i detalj koji ga je odavao.
Kada došao u policijsku stanicu da prijavi napad i krađu, policijski službenici su mu pokazali registar već poznatih kriminalaca, a ovaj Italijan je u sekundi prepoznao lopova, jer je imao više nego očigledan strabizam.
Nakon ove identifikacije, policija je već dobro znala o kome se radi, jer je ovaj bh.državljanin u više navrata bio u njihovoj policijskoj stanici.
Nakon kratke potrage, a znajući lokacije na kojima se obično kreće, policija je ekspresno uhapsila ovog kriminalca. Protiv njega je podnesena prijava za tešku krađu i fizički napad.
Na kraju prošle školske godine, roditelji učenika iz odjela 1.3 Osnovne škole Antuna Branka Šimića mislili su da će njihov problem biti riješen.
Naime,oni su u maju zbog straha i nesigurnosti odbijali ići na nastavu, te nisu mogli kvalitetno ispratiti nastavni proces.
Učenik, zbog čijeg je neprilagođenog ponašanja patio ostatak razreda prema informacijama koje je u maju 2024. godine imao portal Hercegovina.info trebao je biti premješten u drugu školu. Odluka je to Školskog odbora koja je trebala poslužiti kao pedagoška mjera zbog prevelikog broja neopravdanih sati.
Ministarstvu se nije žurilo riješiti gorući problem
Ipak, tokom ljetnih praznika, majka učenika angažira advokatski ured koji ulaže prigovor na ovu odluku školskog odbora, čime konačnu odluku prebacuje na Ministarstvo prosvjete obrazovanja i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Ministarstvu se izgleda nije žurilo da riješi gorući problem, pa resorni ministar Adnan Velagić dostavlja predmet na postupanje inspektoratu tek početkom septembra ove godine, neposredno pred početak nove školske godine.
Inspektor preuzima spis i nastavlja postupanje po aktu ministra, te na osnovu zakona o prosvjetnoj inspekciji HNK i zakona o upravnom postupku FBiH zaključuje da nema osnove za dalje postupanje.
Inspektor je trebao pregledati sve dostavljene dokumente, uključujući Odluku školskog odbora o premještaju učenika, prigovore koje su podnijeli roditelji učenika putem advokatskog ureda, te drugu dokumentaciju vezanu za pravdanje sati i prethodnu komunikaciju između škole, roditelja i advokatskog ureda, te prilikom pregleda dokumentacije utvrditi nekoliko ključnih činjenica.
Odluka o premještaju učenika, donesena od strane Školskog odbora Osnovne škole AB Šimića, prema njegovom tumačenju nije konačna i nije stupila na snagu. Uvaženi su i formalni prigovori na ovu odluku, koji su također dio predmeta. Na temelju pregledane dokumentacije, inspektor dolazi do zaključka da odluka o premještaju nije provedena, odnosno nije konačna jer postoje žalbeni postupci koji još nisu okončani. Odluka, dakle, prema njegovom tumačenju još nema pravnu snagu i ne može biti provedena u tom trenutku. Zbog nepostojanja pravne osnove za daljnje postupanje, jer odluka škole nije konačna, inspektor donosi zaključak o obustavi postupka. Ovaj zaključak navodi da, budući da odluka Školskog odbora nije stupila na snagu, postupanje inspektorata se smatra završenim, te učenik i u ovu školsku godinu kreće u isti razred, sa istom učiteljicom i istim kolegama.
Postupak obustavljen, rješenje o obustavi nije izdano
Komentar na ovu spornu odluku Inspektorata Hercegovna.info zatražila je od ministarstva 18. septembra 2024. no do danas nije stigao odgovor. Zanimalo nas je i zašto je inspektor tako kasno preuzeo predmet, tek nekoliko dana pred početak nove školske godine, umjesto da ga je žurno obradio s obzirom na to da je problematika osjetljiva, naime, riječ je o maloljetnicima i njihovoj dobrobiti.
Zbog ove odluke, roditelji ostale djece iz razreda, njih 15, od v.d. direktorice, Janje Božić zbog neriješavanja problema vršnjačkog nasilja sredinom septe,bra zahtijevaju premještaj njihove djece u druga odjeljenja u ovoj školi.
Ukoliko bi se njihov zahtjev uvažio, 15 djece bilo bi raspoređeno u druge razrede, dok bi ovaj učenik ostao jedini koji pohađa 2.3 razred OŠ Antuna Branka Šimića u Mostaru. I za to smo komentar tražili od ministarstva, ali ga nismo dobili.
Pitanje je i što će biti s radnim statusom učiteljice spomenutog razreda u slučaju da ostane bez učenika kojima predaje i koji su se već navikli na njene obrazovne metode.
Roditelji kažu kako je taj potez povučen iz očaja i brige za vlastitu djecu kojoj ne žele priuštiti još jednu traumatičnu školsku godinu kakva je bila prethodna.
Kako saznaje Hercegovina.info iz pouzdanih izvora, ministarstvu se obratila i sama v.d. direktorice s molbom da reagiraju po ovom zahtjevu 15 roditelja za premještaj učenika i da joj pojasne kako nastaviti komunikaciju sa majkom spornog učenika koja komunicira isključivo putem advokata.
Nadalje, čini se da ne postoji službeni dokument rješenja prema kojem se pedagoška mjera "Premještaj u drugu školu" poništava, a koje je ministarstvo bilo dužno izdati i poslati na adresu škole, kao i na ostale relevantne adrese, što dodatno komplicira situaciju.
Slična situacija nedavno i u Zagrebu
Jako sličan slučaj dogodio se i u Zagrebu, gdje je problem vršnjačkog nasilja u jednoj osnovnoj školi toliko eskalirao da je došlo do ispisivanja cijeloga razreda kojega je zlostavljao jedan učenik. Od ukupno 16 učenika, njih 14 napustilo je školu zbog navoda da je učenik fizički i psihički zlostavljao ostalu djecu.
Ipak, vrlo bitna razlika između uređene države i neozbiljne prćije je činjenica da je u zagrebačkom slučaju ekspresno u Ministarstvu obrazovanja sazvan sastanak s roditeljima i predstavnicima Grada Zagreba, na kojem su roditelji tog učenika dogovorili u saradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, Gradskim uredom, Agencijom za odgoj i obrazovanje (AZOO) i direktoricom škole da će zatražiti premještaj svog djeteta u drugu osnovnu školu. Pripreme za njegov prelazak, uključujući praćenje socijalizacije, organizirane su u suradnji s AZOO-om i školskom stručnom službom.
Roditelji učenika koji su se ispisali već su upisali svoju djecu u druge škole, a neki su čak preselili cijele porodice zbog ovog problema. Advokatica roditelja navela je da nisu dobili odgovor na pitanje kako će biti organizirana nova školska godina, što je dovelo do odluke roditelja da ispišu svoju djecu.
U Mostaru pak se odluke donose u tajnosti, ministarstvo reagira izuzetno sporo, bez vidljive želje da se problem zaista riješi, i bez kvalitetne komunikacije, kako sa školom, tako i sa roditeljima djece, te medijima koji žele dobiti relevantne informacije.
Hoće li doći do raspada 2.3 razreda Osnovne škole Antun Branko Šimić u Mostaru i u koje razrede će djeca biti premještena, trenutno nikome nije poznato.
Inače, direktorica Snježana Brkić podnijela je ostavku na poziciju, te nastavila raditi kao učiteljica razredne nastave, a konkurs za novog direktora i njegovog pomoćnika su tek raspisani.
