S obzirom da se u proteklih nekoliko dana putem medija širila informacija da je amidža maloljetnog počionioca terorističkog napada u policijskoj stanici Bosanska Krupa bio pripadnik vehabijskog pokreta u Zagrebu, tu vijest za portal “Avaza” je demantovao gradonačelnik Bosanske Krupe Armin Halitović.
– Imam potrebu da se oglasim i odgovorno tvrdim da naš uposlenik Gradskog organa uprave Sedić Ismet, a nakon što su određeni portali netačnim objavama doveli njegovo ime u vezi sa nemilim događajem koje je naš grad zadesio, s ciljem tačnog i istinitog izvještavanja, te očuvanja digniteta i časti kako našeg uposlenika Sedić Ismeta, tako i Gradskog organa uprave, želimo javnost informisati da Sedić Ismet nije onaj koji je poznat policiji kao pripadnik vehabijskog pokreta i on se ne nalazi trenutno u Hrvatskoj – rekao je Halitović za portal “Avaza”.
Gradonačelnik je također dodao da Ismet Sedić trenutno živi u Bosanskoj Krupi i svakodnevno odgovorno i posvećeno obavlja svoje radne zadatke na svom radnom mjestu u Gradskog organa uprave grada Bosanska Krupa.
– On je častan, pošten, uzoran, odgovoran prije svega čovjek, a onda i vrijedan član našeg kolektiva, koji svojim ponašanjem i radom doprinosi pozitivnoj atmosferi i kvalitetnim međuljudskim odnosima – dodao je Halitović.
Kratko je i prokomentarisao aktuelna dešavanja u njegovom gradu, a u vezi terorističkog napada.
– I dalje imamo puno povjerenje u predan i požrtvovan rad tužilaštva i istražnih organa, te u institucije naše države. Najmanje što u ovim trenucima mi kao građani možemo učiniti jeste da im dodatno ne otežavamo ovako tešku situaciju – zaključio je Halitović.
Invazija ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu 2022. godine zatekla je Evropu nespremnu, a zabrinutost u vezi s jačinom NATO-a dodatno je porasla nakon što je američki predsjednik Donald Trump napravio zaokret u transatlantskom sporazumu, poručivši da se Evropa mora sama pobrinuti za vlastitu sigurnost.
Tuga i bijes potresli su Sjevernu Makedoniju nakon što je požar u diskoteci Pulse u Kočanima, smještenoj u starom industrijskom objektu neprikladnom za takve događaje, oduzeo najmanje 59 života, među kojima i troje maloljetnika.
Mnogi roditelji i rodbina cijeli dan su sa zebnjom ispred bolnice u ovom gradu išekivali vijesti o svojoj djeci. Kasno popodne, ridtelji djece koja su smrtnoi stradala, napravili su živi zid ispred bolnice, ne dozvoljavajući da tijela njihove djece budu prevezena u Skoplje na obdukciju.
Policija je potom blokirala prilaz automobilima, a ispred bolnice situacija je mirna. Policija dežura ispred bolnice, ali i vojska koja je došla svojim vozilima hitne pomoći, koja su obilježena crvenim krstom, javljaju novinarske ekipe koje se nalaze na licu mjesta.
Kako je za "Telegraf" ispričao rođak jednog dječaka, u suzama, gotovo sva tijela žrtava tragedije su u mežuvremenu prenijeta u Skoplje na obdukciju.
"Stradao je unuk moga brata", govorio je u suzama, ali i veoma ljutito.
"U štali su dozvolili da se otvori klub, to je staro 40 godina, to nije prostor gde možete da držite ni pse, a ne decu", kazao nam je.
Požar je izbio u noći između subote i nedjelje tokom koncerta benda DNK, u trenutku kada je u diskoteci bilo najmanje 500 ljudi, iako je prodano samo 250 ulaznica. Prema svjedočenjima, vatra je krenula nakon što su prskalice pored bine dosegnule plafon, koji je brzo planuo. Plamen se munjevitim brzinom proširio na krov, izazvavši paniku među gostima, većinom mladima. Najmlađa žrtva imala je samo 14 godina, dok je 155 osoba povrijeđeno, od čega su 22 u kritičnom stanju.
Inspekcija provedena u prvim satima nakon tragedije otkrila je katastrofalne uslove u objektu. Javni tužilac Ljupčo Kocevski istakao je da diskoteka nije imala hidrantsku mrežu, hidrant u blizini, protivpožarni materijal na zidovima ni sistem za dojavu požara. Postojala su samo dva vatrogasna aparata i jedna improvizovana metalna vrata, zaključana katancem, bez ručke s unutrašnje strane i prekrivena spužvom, što je onemogućilo brzi bijeg. Nije bilo pristupa vatrogasnim vozilima s dvije strane.
U objektu su ilegalno korišteni pirotehnički materijali, bez angažovane firme za paljenje pirotehničkih sredstava.
„Propusti su zaista vrlo veliki“, rekao je Kocevski te nastavio:
„Naloženo je hapšenje svake osobe koja je svojim djelovanjem ili propustom pridonijela incidentu i ispitivanje njihove uloge. Izdana je naredba za analizu zaplijenjenih predmeta. Predložen je nalog za privremeno oduzimanje video snimakai dokumentacije. Izdana je naredba za pretragu. Tokom dana, javni tužioci su obavili inspekciju na licu mjesta, koja je trajala do večeri i još uvijek nije završena. Nastaviće se sutra. Tokom sutrašnjeg dana angažovaću tri do pet javnih tužilaca iz skopskog tužilaštva jer se radi o složenom slučaju“.
Za neke od osoba koje su trenutno pritvorene u policijskoj stanici biće zatražen kratkotrajni pritvor.
„Jedan od prvih osumnjičenih već je ispitan, riječ je o jednom od organizatora. Dao je određene relevantne dokaze. Ne postoji pisani ugovor između organizatora i grupe, odnosno o organizaciji koncerta. Mogu samo reći da bi se moglo raditi o krivičnim djelima prema članku 292., o davanju i primanju mita te o pirotehničkim sredstvima. Osobe su djelovale suprotno pravilima o zaštitnim mjerama“, dodao je Kocevski.
Objekt je bio registrovan kao poslovni prostor za laku industriju, a nikada nije prenamijenjen u ugostiteljski objekt, iako je imao dozvolu za rad izdanu prije 15 godina od Ministarstva privrede.
Vlasnik diskoteke Aleksandar Karadakoski, direktor kompanije MMMM Kafe Doel Kočani koja je upravljala klubom, uhapšen je u nedjelju. Kompanija, osnovana 2020., bila je u finansijskim problemima s blokiranim računom i gubitkom od 3000 evra u 2023. godini. Do sada je uhapšeno 20 osoba, uključujući bivšeg ministra privrede Krešnika Bektešija, bivšeg državnog sekretara i šefa sektora u Ministarstvu privrede te službenike Direkcije za zaštitu i spašavanje. Ministar unutrašnjih poslova Panče Toškovski potvrdio je da je klub radio ilegalno s falsifikovanom dozvolom, a za četiri osobe raspisana je potjernica. Među osumnjičenima su i organizator koncerta te sin vlasnika diskoteke, koji je povrijeđen i nalazi se u bolnici.
Za deset osoba biće zatražen kratkotrajni pritvor. Premijer Hristijan Mickoski potvrdio je da je dozvolu za rad potpisala državna sekretarka Razmena Cekić Durović tijekom mandata bivšeg ministra Bektešija.
Na današnji dan 1986. godine u Sarajevu je rođen Edin Džeko, kapiten fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine.
Edin Džeko, jedan od najpoznatijih i najvoljenijih fudbalskih reprezentativaca Bosne i Hercegovine, danas slavi svoj 39. rođendan.
Džeko je od početka svoje karijere postao simbol uspjeha, predanosti i talenta, kako na klupskom tako i na reprezentativnom nivou.
Rođen u Sarajevu, Džeko je kroz godine postao simbol bh. sporta, iako je njegova karijera daleko premašila granice Bosne i Hercegovine.
Igrao je za neke od najpoznatijih europskih fudbalskih klubova, uključujući Manchester City i Romu, gdje je ostavio nezaboravan trag.
Sada brani boje turskog Fenerbahcea, gdje je za kratko vrijeme postao miljenik navijača i lider tima.
Džeko je bio ključni igrač fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine. Kao kapiten, predvodio je svoju zemlju kroz historijske trenutke, uključujući i prvo učešće na Svjetskom prvenstvu 2014. godine. Njegov uticaj na reprezentaciju je neprocjenjiv, a njegov talenat, liderstvo i posvećenost inspirisali su brojne generacije fudbalskih talenata u Bosni i Hercegovini.
Osim što je izuzetno cijenjen na terenu, Džeko je poznat i po svom angažmanu van njega.
Učestvuje u različitim humanitarnim projektima, a njegova skromnost i ljubav prema domovini čine ga uzorom mnogima.
Džeko je, pored svojih fudbalskih uspjeha, postao simbol nade i ponosa za Bosnu i Hercegovinu, a iako se broj godina povećava, njegova strast prema fudbalu i dalje je neizmjerna.
Problem je, ističe Zijad Bećirović, u tome što EU trenutno, osim što je zauzeta "bavljenjem sobom", "ponavlja istu grešku koju je napravila krajem 90-ih, kada je Bosnu i Hercegovinu ostavila u rukama Miloševićevog režima i srpske vojske". Rusija izaziva krizu na Balkanu da bi olakšala svoju pregovaračku poziciju o Ukrajini