U maju su dvojica tinejdžera u kasnim večernjim satima pronašla malog dječaka koji je rođen u 38. tjednu trudnoće. Odmah su pozvali policiju jer je bio pothlađen i životno ugrožen. Dječak je dobio ime Ivan, po doktoru Ivanu Zovku iz bolnice Sveti Duh u Zagrebu, koji mu je spasio život. Nakon oporavka, smješten je u udomiteljsku oporodicu, a sada bi ova nevjerojatna priča mogla završiti sretno.
Sada petomjesečni dječak više se ne zove Ivan i blizu je usvajanja, uz preostale administrativne korake, saznaje RTL od Krešimira Hojsaka, direktora Područnog ureda Zavoda za socijalni rad u Zaprešiću.
Roditelji se nisu javili, a u saradnji s policijom pokušali suo sve i nisu uspjeli pronaći roditelje.
Profesor gitare Predrag Stanković zvani Pedo iz Tuzle uhapšen je zbog sumnji za višegodišnje seksualno zlostavljanje djece, potvrdio je portparol Tužilaštva TK Admir Arnautović.
Čeka se ročište
Uhapšen je po naredbi Kantonalnog tužilaštva Tuzla zbog sumnje da je godinama seksualno zlostavljao svoje učenike. Izvještaj je nama predat u nadležnost, nalog o provođenju istrage ispitan. Upravo je sačinjen prijedlog za pritvor. Danas ću objaviti više informacija”, kazao je za Arnautović.
Raport javlja kako je Stanković uhapšen po prijavi dva muškarca koji su tada kao maloljetnici bili njegove žrtve. Ova dva muškarca svjedočila su prošle sedmice u Tužilaštvu, zbog čega je odmah zatim izdat nalog da se Stanković uhapsi.
On je uhapšen u utorak i jučer je predat Tužilaštvu TK. Očekuje se da će uskoro biti održano sudsko ročište po prijedlogu za pritvor.
Tek početak
Saznajemo da u prijavi stoji da je Stanković dva tada maloljetnika zlostavljao punih pet godina, tačnije od 2013. do 2018.godine.
Od početka rata u Ukrajini sigurnosna situacija u svijetu ide ka eskalaciji, a prijetnje mogućim širenjem sukoba Rusije i Zapada brojne evropske zemlje nagnale su da intenzivnije razmišljaju o zaštiti vlastitog stanovništva u slučaju najcrnjeg scenarija.
Švicarci oprezni
Pred informacijom da i jedna Njemačka izrađuje popis bunkera, te planira gradnju novih, kako bi osigurali hitna skloništa za civile, svaka sumnja u potrebu da se razmišlja u ovom pravcu pada u vodu. O tome su unaprijed razmišljali Švicarci, koji 20 posto svog budžeta izdvajaju za sistem zaštite, pa u više od 300.000 skloništa širom države, računajući više od 5.000 javnih, te ona u stambenim zgradama, bolnicama i drugim javnim objektima, svaki od gotovo 8,6 miliona stanovnika ima svoje mjesto.
- Mi smo 2022. godine, kada je počeo rat u Ukrajini, imali nekoliko sastanaka o tom pitanju. Godine 2017., došlo je do izmjena zakona, pa su sva skloništa koja su bila u nadležnosti KUCZ-a predata u nadležnost općinskih struktura civilne zaštite. Tada smo predali nekoliko velikih skloništa, kao i nekoliko stotina hiljada KM prikupljenih po osnovu izdavanja takvih objekata. A izdavali su se za različite namjene, korišteni su kao skladišni prostori, aerobik centri, teretane, svašta nešto – kazao je za “Avaz” Dženan Brkanić, direktor Kantonalne uprave CZ Sarajevo.
Investitori su, pojašnjava Brkanić, dužni da prilikom izgradnje novih objekata izgrade i sklonište ili plate naknadu od jedan posto od vrijednosti grubih radova. Vlada KS i FUCZ su prije dvije godine zatražili i informaciju o stanju skloništa i zaklona, a njihov ukupan broj u KUCZ ne žele otkrivati.
Tajni podatak
- Smatramo to tajnim podatkom, jer ipak je u pitanju sigurnost, ali mogu reći da je od tog broja 46 posto nefunkcionalno. Nadam se da su općine u ove dvije godine nešto uradile o tom pitanju. Došlo je i do gradnje novih skloništa ili zaklona, jer smo dobili nekoliko novih javnih objekata poput škola ili obdaništa. Mislim da se sada generalno više pridaje pažnja civilnim zaštitama i zaštiti stanovništva od različitih hazarda, pa ne daj Bože i u slučaju rata. U slučaju najgoreg jako brzo bi se osposobila i ova neka koja su zapuštenija. Osim skloništa građenih u periodu bivše Jugoslavije, imamo i velike tržne centre, javne garaže, škole i druge objekte, a znam da građani prilikom gradnje individualnih objekata mislili i o tome – ističe Brkanić.
Prema podacima iz pojedinih općina, o kojima su pisali bh mediji, Općina Centar raspolaže sa 51, Novo Sarajevo sa 46, Novi Grad sa 59.
Ostave i ugostiteljski objekti
Većina atomskih skloništa, koja su građena za vrijeme Jugoslavije, koriste se kao ostave ili čak ugostiteljski objekti i nisu u stanju pružiti zaštitu građanima, a za njihovo osposobljavanje potrebna su velika ulaganja, saznaju Nezavisne u CZRS. Na području RS, u sklopu privrednih subjekata, stambenih i drugih objekata, nalazi se 75 atomskih skloništa iz perioda Jugoslavije.
- CZRS nema ingerencije nad tim atomskim skloništima, jer su ona u nekom trenutku prešla u vlasništvo i pod kontrolom su jedinica lokalne uprave, i u većini slučajeva nemaju prvobitnu namjenu. Ona su ili iznajmljena privrednim subjektima za ostave ili građanima za mini ostave, šupe i slično, čak u nekim mjestima, a s obzirom na to da su veličina i do 1.000-1.500 kvadrata, iznajmljivana su kao ugostiteljski objekti - kazao je Trninić za “Nezavisne novine”.
Izraelske snage ponovo su bombardirale “sigurnu zonu” u Gazi al-Mawasi, ubivši najmanje 20 ljudi i ranivši više desetaka. Amnesty optužuje Izrael za genocid u Gazi
"Današnji događaj je bolno podsjetio na scenu kada Joseph Biden, tada još u svojstvu potpredsjednika, zasjedao je u Kijevu na čelu stola te je učio ukrajinsko rukovodstvo kako treba živjeti. Očigledno je do čega je to dovelo Ukrajinu. Amerikanci su podmetnuli bombu pod integritet Bosne i Hercegovine. Upravo oni svojom politikom pritiska i sankcija tjeraju Rs da preduzima korake za zaštitu svojeg statusa. Svima ko naivno priča o suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, odgovaramo - zapamtite ovaj dan
Francuski parlament izglasao je večeras nepovjerenje vladi na čelu s premijerom Michelom Barnierom. Za nepovjerenje vladi glasao je 331 poslanik, značajno više od potrebne većine od 288 ruku