Bosanskohercegovački bacač kugle Mesud Pezer večeras je nastupio na Olimpijskim igrama u Parizu u svojoj disciplini, a u kvalifikacijama je završio svoj nastup i nije izborio plasman u finale.
U prvoj seriji, Pezer je zabilježio hitac od 19.01 m, u drugoj seriji je zabilježio 19.03, što je bilo daleko od potrebnih 21.35 za siguran plasman u finale, pa je morao gađati i u trećoj seriji.
U trećoj seriji je zabilježio rezultat od 18.94.
To nije bilo dovoljno za plasman u finale pa je postalo izvjesno da Bosna i Hercegovina neće imati medalju ni na ovim Olimpijskim igrama.
Benjamin Palić iz Jablanice pokazao je nevjerovatnu predanost i hrabrost u trenutku kada je Bosnu i Hercegovinu zadesila katastrofa. Od prvog dana, Benjamin prati situaciju s vlastitim bagerom, pomažući u otklanjanju posljedica poplava i klizišta koja su pogodila našu zemlju.
Njegova odlučnost da ostane na terenu i pruži pomoć zajednici svima je snaga. Iako se suočava s izazovima, Benjamin se ne predaje i ne želi napustiti svoje mjesto dok ne završi posao.
Ovaj hrabri bagerista postao je simbol solidarnosti, pokazujući da pojedinac može učiniti razliku u trenucima najveće potrebe. Njegova akcija služi kao podsjetnik da zajednica uvijek može računati na one koji su spremni pomoći.
Potraga za nestalim osobama u poplavama i odronima nastavljena je i danas na područjima pogođenim poplavama, prvenstveno u Općini Jablanica te u Buturović Polju kao i u ostalim mjestima u slivu rijeke Neretvice, saopćeno je iz Operativnog centra civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona. Putne komunikacije na području Općine Jablanica s pojedinim naseljenim mjestima su u prekidu kao i sa susjednim općinama. Radi se na čišćenju puteva.
O stanju na poplavljenim područjima i novim, mogućim posljedicama, na televiziji N1 govorio je profesor geografije Vedran Zubić.
Profesor Zubić smatra da će čišćenje poplavljenog terena trajati dugo. Ono što sada možemo konstatirati, kaže, je da možemo podijeliti razloge nastanka ove prirodne pojave, a ljudske tragedije u dva faktora. Jedan je prirodni, a drugi antropogeni, ističe Zubić.
“Nije čovjek kriv za poplave, ali čovjek je definitivno kriv što su ove poplave bile ovako odavedene do maksimuma i što je došlo do ovakve tragedije. Dakle, možda se ‘ponavljamo’, ali kada imate morfostrukturu reljefnu kakvu ima taj prostor, ali ima i Sarajevo, volio bih da par riječi i o tome nešto kažemo, je idealno za nešto što se zove pluvijalna erozija, odnosno te bujične poplave. Bujica, brzi tok, sad smo već svi naučili neke izraze, shvatili smo da nije ista poplava 2014. i 2024. Voda jest voda, ali nije isti sistem djelovanja i kako je zaista pala ogromna kolčina kiše”, pojašnjava profesor Zubić.
Napominje da je deforestizacija koju je čovjek napravio, betoniranje, asfaltiranje, gradnja raznih objekata u prostorima gdje oni ne bi trebali biti, bacanje raznog otpada i, na kraju, pregrađivanje rijeka i formiranje kamenoloma, je zaista nešto što nam drži omču na vratu.
“Jer sve je dobro dok ne dođe do nekog povodnja viška kiše, dok ne dođe do erozije. Međutim ono što sam vidio je evidentno da talog one šute, onog šljunka koji nije trebao u kamenolomu, koji je bukvalno bio iznad tog sela, samo se pokrenuo kod veće koilčine padavina. Dakle, to je taj čisti antropogeni faktor koji je napravio to što je napravio. Bojim se da mi imamo toga u tom prostoru još. Vi kada prođete onim teritorijem, pogledajte gdje se sve nalaze kamenolomi, ta eksploatacija prirodnih resursa, nevalorizacija se dešava često u tom kraju”, dodaje.
Ističe da je taj prostor, iza Jablanice, na putu ka moru, idealan za geološka istraživanja i petrološko iskopavanje, za rudarstvo.
“Međutim, uvijek se ljudi bavili rudarstvom, nismo mi izmislili rudarstvo. Kroz cijelu povijest čovječanstva imate paleolitik, neolitik, željezno doba, brončano doba i tako dalje, ali kada se vrši eksploatacija, onda treba raditi pripremne radove, zaštititi i tako dalje”, kaže Zubić.
Podsjetio je na nesreću na lokaciji Bijela pokraj Mostara kada je velika količina kamena zbog miniranja kamenoloma završila u rijeci.
“Ovdje sam bio u studiju kada smo pričali o miniranju kod Jablaničkog jezera. Svi su to zaboravili. Dakle, miniranje je bilo nekih rudnih iskopina i odjednom je krenulo. To nam je trebalo biti upozorenje šta se potencijalno može desiti. Dakle, krenula je stijenska masa i zatrpala je jednu pritoku rijeke. Bijelu je zatrpala, ne znam. To je bilo, pa nema dva mjeseca. Ja mislim da nema dva mjeseca. I to nam je trebalo biti upozorenje šta se potencijalno može desiti. Odlaganje tog otpada, kako mi kažemo, šute isprika na izrazu, mora biti kako treba. A dreniranje terena, zaštita terena, zaista dovedena je do maksimuma. E sad, da li je kamenolom iznad kuća ili su sekudarno kuće pravljene ispod kamenoloma, ne znam. Ali neko je kod izdavanja dozvola pogriješio. Ili ne smije kuća tamo ili ne smije kamenolom iznad. E sad, neka oni provjere šta je starije, kokoš ili jaje”, pojašnjava Zubić.
Područja zahvaćena poplavama, kaže, u budućnosti možda neće biti idealna za život. No, veći problem predstavljaju psihičke posljedice kod ljude koje su poplave izazvale.
“Naravno, sad treba skloniti sve ono što se nataložilo, treba napraviti deratizaciju i slično. Ja mislim da ćemo mi mnogo prije dovesti to u red fizički, prirodno, nego psihički kod ljudi. Pitanje je da li će neko uopće htjeti živjeti u zoni. Donja Jablanica je imala 440 stanovnika, evo provjerio sam taj podatak, znači malo mjesto, svi se sigurno znaju, to su tri malo veće zgrade na Dobrinji. Pitanje je da li će oni htjeti tu živjeti, da li tim ljudima treba… A koliko će se, poznavajući nas, vjerovatno će i čišćenje terena trajati dugo. Evidentno da ćemo u narednih pet godina, ja pretpostavljam, imati evidentan problem. Mislim da taj prostor neće biti idealan za život, a opet kažem, mnogo veće će nam biti psihičke smetnje”, mišljenja je Zubić.
Utjecaj urbanizacije na okoliš u Sarajevu
Na pitanje koliko u BiH ima potencijalnih mjesta gdje bi mogao nastati problem kakav se desio u Donjoj Jablanici ili u Fojnici, Zubić odgovara: “Svaki biolog će vam reći da vam jedna bukva može popiti 500 litara vode i da je najbolje zasaditi bagrem jer on ima čvsto korijenje i čuvat će stijensku masu Dakle, ja ne znam, u prvom, drugom razredu srednje škole kad se to uči, dobro, na fakultetu, mi malo više na PMF-u, ali je evidentno da to svi znamo. Ne moramo mi ići po Bosni i Hercegovini. Hajde da krenemo krenuti od onog najmnogoljudnijeg grada u Bosni i Hercegovini. Evo, pogledajte okolna brda i padine, urbanizirane padine u Sarajevu. Tu šume gotovo da više i nema. Ono što se uradilo je da se šuma posjekla, da se nešto asfaltiralo, betoniralo i napravila neka urbana gradnja, odnosno kuće.”
U Sarajevu ima, slovom i brojem, izvora, vrela i periodičnih izvora 1380, ističe profesor Zubić.
“Vi nemate kilometar razlike u naselju da se nešto ne zove Bistrički Potok, Kevin Potok, Buča Potok, Boljakov Potok i tako dalje. Dakle, vi po potocima imate nazive mjesta, a zagušili ste tu vodu, a još, kad tome dodamo koliku količinu plastike bacamo, a očekujemo da će ta voda mirovati. Da, hoće u periodu kada nema velikih kiša, hoće ljeti nam i presušiti neki izvori, ali kada dođe do povodnja, evidentno da će se to aktivirati. Sada smo počeli malo više o tome razmišljati. Vidim, počelo se pričati o Sarajevu, šalju se neki snimci i slično, a Sarajevo se devastira već godinama na planinskim padinama. Sarajevo najviše je zato što je najviše urbanizirana cijelina, naravno, a pogledajte ovo morfostrukturu gornjeg Podrinja koje nije zahvaćeno takvom tragedijom, govori Foča, Goražde, ista je to morfostruktura terena, kao i srednje Bosne, kao i Jablanice”, objašnjava Zubić.
Dokle god su nam beton i asfalt vrhunac urbanog razvoja 2024. mi nećemo naprijed, dodaje.
“Recimo, u Egiptu sigurno nikom nije naumpalo da pravi piramide dva metra od Nila. Egipat je napravio kalendar, kažete, meteorologija, kalendar se pravinradi meteorologije i klimatologije. Znali su kada će im biti poplava Nila i to je bio prvi dan, prvi sirius, prvi dan Egipatskog kalendara. To je ovaj klasični kalendar 365 dana. Mi nikako da naučimo pratiti povodanj, padavine, snježnu retenziju, kad snijeg zakasni, to vam je period aprila kad se otapa, krašku retenziju, pola države nam je u krašu, imate stalnu krašku retenziju”, pojašnjava.
Napominje da više od 70 posto države ima strašno malu pluvijalnu apsorciju, odnosno da ne može primiti veću količinu padavina.
“Takav nam je sastav tla. I onda morate imati šumski fond. Ta šuma, hajmo naučiti, je posljedica klimatskih uslova. Drveće je raslo kao posljedica tih padavina. Nije drvo tu slučajno bilo. Klimatsko-vegetacijske zone, prvi srednji, ne znam stvarno kada se uči, zaboravio sam planove i programe. Dakle, to što imate tu šumu, to vam je blagodat iz milion i jednog razloga. Štiti vas od pretjeranog zagrijavanja, radi fotosintezu, nudi vam hlad, a vi ste odlučili da posječete šumu, da napravite neke kuće. Opet kažem, samo planinske padine oko Sarajeva, do 750 metara, ova zona aerozagađenja, sad ćemo ući u faze aerozagađenja zimskog i pogledajte razmak između kuća, visinu kuća, pogledajte temelje kuća”, kaže Zubić.
U Sarajevu koje ima 600 klizišta, ljudi sjeku šume, dodaje.
“To je tempirana bomba, vi ste imali poplave na 40 milimetara kiše. Na naglom izučivanju padavina 20-25 milimetara imate podvožnjak u Buča Potoku. 2021. u zapadnom dijelu, u nizijskom prostoru Sarajeva imali ste poplavu, toga se svi sjećamo, koja je bila drugačije formirana, na 70 milimetara kiše. U Jablanici je palo 320, dakle, gotovo 5-6 puta više kiše da je palo u Sarajevo, možete li zamisliti kakva bi poplava bila Posebno se to odnosi na ovaj istočni dio Sarajeva, recimo od Lapišnice do Skenderije, opet, pogledajte, planinske padine i naravno ovaj dio Pofalići, Buča Potok, Švrakino i tako dalje. Dakle, sve ono što nam je priroda dala, mi smo posjekli”, kaže profesor Vedran Zubić.
Trgovački lanac Spar Hrvatska u utorak je predstavio svoj novi logistički centar u Donjoj Zdenčini, vrijedan više od 110 miliona eura, koji je smješten na parceli od 370.000 kvadratnih metara, a sam centar s tri hale proteže se na 75.000 kvadrata.
Predsjednik Uprave Spar Hrvatska Helmut Fenzl istaknuo je tom prilikom da je riječ o investiciji koja je ključna za osiguravanje daljnjeg razvoja i operativne izvrsnosti. S ovim logističkim centrom, kako je rekao, spremni su za budućnost, javlja Hina.
Inače, značajnu ulogu u izgradnji ovog objekta imala je bh. firma Baupartner iz Lukavca, koja se bavi proizvodnjom i ugradnjom armirano-betonskih konstrukcija, piše BiznisInfo.ba.
Spar Hrvatska uskoro obilježava dvije decenije poslovanja na hrvatskom tržištu tokom kojih je izgradio mrežu od 140 trgovina u više od 55 gradova, a to zahtijeva, kako je kazao, izuzetno učinkovit logistički sistem. Upravo stoga je ovaj logistički centar važan.
– U 20 godina poslovanja premašili smo brojku od milijardu eura prometa i kad dosegnete tu razinu poslovanja, jako je bitno da skladište bude rađeno po vašoj mjeri. Treba biti onoliko veliko da služi za budućnost i to smo dobili s ovim skladištem – kazao je Fenzl.
Napomenuo je i da taj logistički centar znači bolju kvalitetu u opskrbi njihovih trgovina te u konačnici bolju uslugu prema kupcima i dobavljačima.
Smatra i da će ta investicija od 110 miliona eura biti jedna o najvećih u Hrvatskoj u ovoj godini, javlja Hina.
Spar logistički centar ima kapacitet od 100 hiljada paleta i opremljen je s više od 170 rampi, čime kompanija značajno podiže svoje kapacitete opskrbe za cijelu Hrvatsku. U logističkom centru je u ovoj prvoj fazi otvoreno 500 radnih mjesta.
Spar je, napominju, u svoj novi logistički centar u cijelosti uveo LED rasvjetu te su zasebne prostorije ili zone unutar centra opremljene senzorima svjetla koji reguliraju potrebu za paljenjem, odnosno gašenjem rasvjete, kako bi se značajno smanjila potrošnja električne energije i povećala energetska učinkovitost objekta.
Član Uprave Spar Hrvatska Danijel Vidiš je kazao kako je projekt izgradnje novog logističkog centra završen u iznimno ambicioznom roku od svega 20 mjeseci, uprkos složenosti svih tehničkih i operativnih sistema koji omogućavaju njegovu vrhunsku funkcionalnost.
Lokacija je, kako je rekao, odabrana zbog izvrsne prometne povezanosti s ostatkom Hrvatske, što osigurava optimalnu distribuciju. S obzirom na vrijednost investicije i stvaranje značajnog broja novih radnih mjesta riječ je o jednom od najvažnijih projekata te vrste u Zagrebačkoj županiji, istaknuo je.
Član Uprave zadužen za logistiku Goran Vukelić je kazao kako je centralizacija svih logističkih operacija na jednu lokaciju bila kompleksan projekt koji su uspješno realizirali u saradnji s timovima i stručnjacima iz koncerna Spar.
Semir Cerić Koke 26. oktobra zakazao je koncert u sarajevskoj Skenderiji, a otkrio je kako se odriče zarade u korist ljudi pogođenih poplavama u Bosni i Hercegovini.
Uz brojne muzičare koji pružaju podršku ljudima koji su pogođeni razornim poplavama u Bosni i Hercegovini, bh. pjevač Semir Cerić Koke oglasio se za Klix.ba kazavši da će svu zaradu od predstojećeg koncerta donirati.
"Odričem se zarade u korist stradalih od poplava. Nadam se da će i drugi iz branše slijediti moj primjer", kazao je Koke, piše Klix.
Podsjetimo, Cerić će koncert u dvorani na Skenderiji održati 26. oktobra, a povod je proslava 35 godina karijere.
Marija Šerifović otkazala je svoj koncert u Sarajevu zbog tragičnih poplava u kojima je više od 20 ljudi izgubilo živote, Nina Badrić ponudila je da održi humanitarni koncert kad za to bude vrijeme, a otkazani su nastupi i Saše Matića, Breskvice, kao i Baby Lasagne.
Također, Željko Samardžić nedavno je nastupao u Posušju te je otkrio da je na svoj način odlučio dati doprinos te donirati honorar stradalim u poplavama.
Novac ugroženima možete donirati pozivom na broj 17039, direktno na stranici Pomozi.ba, kao i uplatama na transakcijski račun. Crveni krst u FBiH je također otvorio humanitarni broj 17023, a navode da se uplate mogu vršiti i na namjenski račun 1340011130004680 - ASA Banka d.d. Sarajevo.
Prema jutrošnjim informacijama Operativnog centra Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona na području općine Jablanica i danas su od ranih jutarnjih sati specijalistički spasilački timovi nastavili su potragu za stradalima.
- Nastavljeno je probijanje nanosa na putevima kao i popravke na vodovodnoj, elektro i telefonskoj mreži. Vrši se dostava hrane i lijekova stanovnicima na području općine.
Kod rodbine i poznanika
U 18,11 sati stigla je Naredba o evakuaciji stanovništva sa ugroženih područja, realizaciji iste pristupilo se odmah. U toku noći evakuirano je stanovništvo:
-Sportska dvorana 9 osoba.
- Privatni objekt Grabovac 24 osobe.
- Starački dom dvije nepokretne osobe.
- Ostalo izmješteno stanovništvo smješteno je kod rodbine prijatelja i poznanika.
Putne komunikacije na području općine Jablanica sa pojedinim naseljenim mjestima su u prekidu kao i sa susjednim općinama radi se na čišćenju puteva.
Snabdijevanje električnom energijom pojedinih područja općine još su u prekidu. Radi se na otklanjanju kvarova sa snabdjevanjem vodom. Mobilna i fiksna telefonija je na pojedinim mjestima u prekidu.
Kada je riječ o području Konjica potraga za nestalim osobama u poplavama i odronima nastavljena je i danas na području Buturović Polja i ostalih mjesta u slivu rijeke Neretvice.
Teška mehanizacija
Sva teška mehanizacija trenutačno je usmjerena na čišćenje lokalnih cesta. Probijaju nanose na cestama, a istodobno traju popravci na vodovodnoj, elektro i telefonskoj mreži. Redovno se vrši distribucija lijekova, hrane, odjeće, higijene i svih drugih neophodnih potrepština ugroženom stanovništvu.
Nakon naredbe Federalnog štaba civilne zaštite, naredbe Kantolalnog štaba civilne zaštite HNK i u skladu sa naredbom Gradskog štaba civilne zaštite Grada Konjica do 03:43 sati sa područja grada Konjica pogođenih prirodnom nesrećom evakuirano 330 osoba.
Ukupno do sada evakuirano je 411 osoba do dana 09.10.2024. godine do 03:31 sati.
