-2.1 C
Sarajevo
Petak, 7 veljače, 2025

‘Bio sam 100.000 eura u minusu, skoro sam bankrotirao’: Dragan Bjelogrlić otkrio kako se iščupao iz bijede nakon hit serije

Glumac, reditelj i producent Dragan Bjelogrlić nedavno je otvoreno govorio o svojim poslovnim poduhvatima.

Naime, on je otkrio neke nepoznate detalje, kao i finansijske probleme sa kojima se suočavao, prenosi Nova.rs.

– Film je stvar tržišta. Ti pokušavaš da od raznih fondova skupiš te pare koje su nepovratne, a onda u odnosu na to praviš procjenu koliko film može da napravi u bioskopu i koliko ćeš ti, ako je neophodno, uložiti svojih para i koliko ćeš da rizikuješ u odnosu na neku procijenjenu gledanost. Kada su u pitanju serije, tu je stvar jednostavnija. Za sada je tako – ti ne zavisiš od uspjeha serije, već prije svega zavisiš od toga da li si napravio dobar dil ili nisi. Faktički, producenti koji dobro računaju, odmah zarade u zavisnosti od toga kako su spakovali seriju i kako su se dogovorili. Ali, ima slučajeva, kao što je bio moj sa prvom sezonom Senki nad Balkanom, da producenti ne izračunaju dobro i onda sam bio u minusu skoro 100.000 eura. Nisam dobro izračunao, htio sam da izguram kvalitet do kraja i samo sam se nadao da će serija uspjeti i da ću uspjeti da se izvadim u drugoj sezoni, što se na sreću i desilo – ispričao je Bjelogrlić prošle godine na „Zimskom Vivaldi forumu“, prenosi „Mondo“.

Priznao je i da je umalo bankrotirao zbog filma „Rane“.

– Umalo nisamo bankrotirali poslije filma ‘Rane’. Bili smo na ivici bankrota, bili smo u ogromnom minusu. S druge strane, to je jedan od najznačajnijih filmova devedesetih godina. Tako da je u ovom poslu teško reći šta je uspjeh a šta poraz. Eto na primjer ‘Rane’ – napravili smo dobar film, ali loš biznis. Poslije smo se vadili sa drugim filmovima – ispričao je Bjela.

Posebno se osvrnuo na devedesete godine kada je život na Balkanu bio dosta težak, ali je istakao i da su tada kod nas snimljeni neki od najboljih filmova.

– Mi smo tada radili ‘Lepa sela lepo gore’ i nije bilo firme koja je nas odbila za sponzorstvo. Pomogli su nam makar nešto jer su iz socijalizma i tog vremena osamdesetih imali osjećaj da treba da pomažu umjetnost. E, onda je došao DOS-ovski period koji je, nažalost, bio najgori zato jer su došle velike korporacije, tranzicija, kupovina i njih je bilo baš briga za srpski film ili muziku ili pozorište. Iz tog perioda imamo najmanje dobrih filmova. E sad, imamo i ovaj period koji sada živimo i moram da kažem da je ova vlast odvojila najveću cifru za kinematografiju. Međutim, mi smo se taman obradovali, a onda je došlo vrijeme kada oni kažu: ‘Ok, mi smo dali pare, ali sad mora da se snima ono što mi kažemo’, a to su malo patriotski filmovi, pa filmovi o Oluji, Košarama, Jasenovcu. Ja nemam ništa protiv da se ti filmovi snimaju, samo mi je bitno da budu dobri – dodao je glumac.

Na kraju je priznao i šta je za njega najveći uspjeh.

– Najponosniji sam da sam uspio u cijelom ovom svom nezgodnom poslu da sačuvam porodicu, da sam u braku 25 godina, da imam dvoje divne djece i divnu ženu. Tako da je moj najveći uspjeh moja žena. Zvuči malo patetično, ali sam iskren. Ja sam poreklom Hercegovac, i meni su kao malom rekli su da se Hercegovci samo jednom žene. I ja sam to zapamtio i to je to – otvoreno je rekao glumac, pa priznao i kakve savjete daje svojoj djeci:

– Bez obzira na to koliko je ovdje nekad situacija teška, nekad više – nekad manje, jer u Srbiji nikad nije bilo lako, savjetovao sam djeci da i privatnu i posluvnu sreću pokušaju da nađu ovdje. Da ne idu u inostranstvo.

Objava ‘Bio sam 100.000 eura u minusu, skoro sam bankrotirao’: Dragan Bjelogrlić otkrio kako se iščupao iz bijede nakon hit serije pojavila se prvi puta na PressMedia.

Slučajna vijest

Hapšenje u BiH: Osumnjičena za navođenja na prostituciju, među njima i maloljetnice

Zenička policija uhapsila je juče E.V. (36) osumnjičenu da je duži vremenski period poduzimala radnje koje se ogledaju u navođenju, poticanju ili namamljivanju više mlađih ženskih osoba, od kojih su n...

Tuzlaci se prisjetili ubijene Amre Kahrimanović, njen brat izveo potresan performans

U znak sjećanja na Amru Kahrimanović, koju je prije tačno godinu dana usmrtio policijski službenik Elvis Ćustendil, danas je u Tuzli održano protestno okupljanje. Tom prilikom, Amrin brat je u blizini zgrade Uprave policije MUP-a TK izveo potresan performans.

Prije tačno godinu dana, s više hitaca iz pištolja, policijski službenik Elvis Ćustendil na brutalan način je usmrtio Amru Kahrimanović. On je zbog svirepog ubistva koje je priznao, osuđen na 30 godina zatvora, a tokom izricanja presude je navedeno da njegova žrtva nije imala nikakve šanse za preživljavanje.

Građani Tuzle danas su se prisjetili nedužno ubijene žene. Protestno okupljanje upriličeno je u neposrednoj blizini zgrade Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova TK, a Amrin brat Nedžad Kahrimanović izveo je i potresan performans.

Nažalost, Amrino ubistvo zabilježeno je kao još jedan slučaj femicida koji je počinjen na području Tuzle, ali i Tuzlanskog kantona. Okupljeni građani, danas su poručili da se ne osjećaju sigurnim, a to je potvrdila i Senija Kuralić.

"Mnogo toga mi se ne sviđa i potrebno je mijenjati. Prema mom mišljenju, sistem i zakone treba mijenjati i oni se moraju poštovati, prevashodno od onih koji ih donose", navodi Kuralić.

Njeno mišljenje dijeli i Alma Kurt, koja je također prisustvovala protestnom okupljanju.

"Medicinska sam sestra u penziji i ne osjećam se sigurno. Nastojim do sumraka obaviti sve obaveze, kako bih se vratila u stan. Boli me odnos mladih, posebno djevojaka i žena jer ih nema da se osvijeste. Često sam svjedokinja na ulici da momak verbalno i fizički napada djevojku, a zabrinjava me to da njoj niko ne pritekne u pomoć", ističe Kurt.

Osim performansom, danas je minutom šutnje odata počast Amri Kahrimanović i svim ostalim žrtvama femicida, čija su imena bila ispisana.

Objava Tuzlaci se prisjetili ubijene Amre Kahrimanović, njen brat izveo potresan performans pojavila se prvi puta na PressMedia.

Mladi mašinski inženjer tvrdi: ‘Nudio sam vlastima (jeftino) rješenje za zagađenost zraka u Sarajevu, ali sam naišao na otpor’

Zagađenost zraka u Sarajevu već godinama muči građane. Sve je više oboljelih, ali se kantonalne vlasti ne bave učinkovito ovim problemom. Često je Sarajevo u samom svjetskom vrhu po zagađenosti zraka.

Kako bi riješio ovaj problem, Damir Hanić, mašinski inženjer sa specijalizacijom iz elektortehnike iz Sarajeva, ponudio je vlastima projekat MED modul koji ne zahtijeva velika novčana sredstva da se realizuje.

Dobio sam obećanje da će mi se ljudi javiti sa daljnim koracima realizacije, ali dvije godine je prošlo i ništa – kaže za Forbes BiH Damir Hanić.

– Koncept cijele ideje MED modula je bilo da znanje koje sam ja istražio i naučio kroz svoje studije putujući Evropom i realizujem. Stečeno znanje sam sabrao kako bi to bilo za javno dobro. Svako ko ima internet i telefon može da nađe te podatke. Ti podaci su dostupni. Ja sam išao na razgovore s nekoliko ministara i nekoliko segmenata vlade koji se bave tim problemom i komunicirao kako tu ideju realizovati. To je bilo prije dvije godine i dobio sam otpor od tih centara jer im nije odgovaralo da se taj problem riješi.

Svjestan da BiH ne može sebi priuštiti kanadere i da su preskupi, Hanić je ponudio jeftinije, ali isto tako učinkovito rješenje problema.

– Ono što imamo i što nije skupo su komercijalni dronovi. Jedan dron koji je idealan za ovakvu situaciju košta oko 20.000 KM, ali instituti koji se bave svojim mjerenjima i koji bi se trebali baviti ovim problemom, imaju već tu opremu. Imamo aerosoli koje se već koriste od šesdesetih godina za protugradne rakete, za zaprašivanje, za povećanje kišnice. To se koristilo u Meksiku, ili za uklanjanje magle u Kini na Olimpijskim igrama. Kod nas se koristi, ali u drugom obliku. Za protugradne rakete u Republici Srpskoj, a ne znam da li se koristi i u FBiH.

MED modul je uređaj koji mjeri i raspršuje aerosol. On se zakači na dron i povede se iznad smoga gdje se dešava temperaturna inverzija, dešava se velika razlika u koncetraciji smoga.

Imate gusti smog, gustu prljavštinu, i kada odete gore nemate toliku koncetraciju. Nije bitno da li je ono čisto, nego je bitno da opadne ta koncetracija, da senzori na MED modulu mogu tu koncetraciju da prepoznaju, aktiviraju MED modul i u tom procesu penjanja drona gore i dole, ti senzori mjere podatke o vertikalnom zagađenju. Kada se aktivira MED modul, on raspršuje aerosol. Aerosol ima hidroskopska dejstva i upijaju vlagu kao spužva, pravi rupe u smogu i ostavlja prostor za sunce – objašnjava.

Sarajevu bi po jednom danu trebalo od dvije do pet kilograma aerosoli. Ima aerosola koji su skupi i koji su štetni, ali ima i aerosola koji nije skup i koji nije štetan.

– Najkorišteniji aerosol u svijetu i najzastupljeniji je obična sol koju koristimo u hrani. Imamo situaciju gdje institucije imaju opremu i dronove, uz kupnju elektornike za MED modul koje nisu skupe. Imaju aerosol kao najsigurniju i najprihvatljiviju varijantu za nas, stolnu so koja košta po kili 1,5 KM i to je nekih 7,5 KM po danu. Imamo sve, ali nemamo volje.

Kaže kako novinarima prepušta pitanja žbog čega ne postoji volja za realizaciju i zbog čega nema volje za testiranje.

– Sadašnje mjere ne funkcionišu. Izračunao sam. Da bismo stigli do kvalitete zraka Austrije koja je uzor EU i čemu mi težimo, dosadašnjim tempom, koliko je zraka očišćeno, trebalo bi nam 250 godina. Moja pra pra unučad bi mogla imati čist zrak, a mi smo se toliko zadužili da će jedno deset generacija vraćati taj novac.

Nije prošlo kako je zamišljeno

Kaže da ne zna pravi razlog zbog čega ga niko nije kontaktirao. Proslijedio je sve podatke o MED modulu i kako on radi. Vizija je bila da to ne bude njegova ideja, već rješenje problema.

– Imate resurse, imate kontakte s ljudima koji imaju znanje, ja imam ljude koji rade druge stvari, elektortehniku, mašinstvo i hajde da se udružimo da vidimo šta možemo da uradimo. Da testiramo, da nazovemo ljude iz drugih država koji se konkretno time bave i da pitamo njih za savjet. Kroz ambasade, svi nam stoje na nekom raspolaganju, samo je potrebno uzeti telefon i nazvati pravu adresu. Nažalost, to nije prošlo kako je zamišljeno. Dobio sam obećanje da će mi se ljudi javiti sa daljnim koracima realizacije, ali dvije godine je prošlo i ništa. Možda nisu dopunili pretplate na telefonu. To je njihova stvar – kaže Hanić.

Objava Mladi mašinski inženjer tvrdi: ‘Nudio sam vlastima (jeftino) rješenje za zagađenost zraka u Sarajevu, ali sam naišao na otpor’ pojavila se prvi puta na PressMedia.

Udes ovom dijelu BiH: Automobil završio na krovu, suvozač zatražio ljekarsku pomoć

Suvozač iz opela zatražio je ljekarsku pomoć nakon udesa na magistralnom putu M1-108 u mjestu Gornje Liplje u Tesliću. Nezgoda na Borju se desila danas oko 13 časova a učestvovao je opel. “Suvoz...

Pjanić o životu u Rusiji: Imam divan život u Moskvi, istražio sam grad i sve mi se sviđa

Vezista CSKA Miralem Pjanić nazvao je Moskvu jednim od najboljih gradova na svijetu.

Priznao je da uživa u glavnom gradu Rusije od dolaska u CSKA.

"Imam divan život u Moskvi, istražio sam grad, sve mi se sviđa", rekao je Pjanić za RB Sport.

Priznao je da je iznenađen Moskvom, gdje je prije toga samo dva puta boravio.

"Prije toga sam samo dva puta bio u Moskvi, kada sam igrao protiv Lokomotive i CSKA. To je jako lijep grad i da budem iskren, iznenadio me. Moskva je, naravno, jedan od najboljih gradova na svijetu. Sretan sam u CSKA, ljudi su ljubazni prema meni i pomažu mi da se prilagodim na sve novo", kazao je Pjanić.

Pjanić je u CSKA prešao u septembru 2024. Iskusni 34-godišnji bh. veznjak ima jednu asistenciju na 11 mečeva za crveno-plave.

Pjanićev ugovor sa moskovskim klubom traje do ljeta 2025. godine s mogućnošću produženja na još jednu sezonu.

Objava Pjanić o životu u Rusiji: Imam divan život u Moskvi, istražio sam grad i sve mi se sviđa pojavila se prvi puta na PressMedia.

Povezani članci

Popularne kategorije