Carinici Odjeljenja za financijsku kontrolu rada na crno pri Glavnoj carinarnici Giessen 28. novembra 2024. godine proveli su inspekciju gradilišta u Eschbornu, gdje su otkrili devet stranih građevinskih radnika koji su radili bez valjanih radnih dokumenata.
Akcija je pokazala da je od ukupno jedanaest radnika na gradilištu slovenačke građevinske firme, devet njih bilo bosanskih državljana, koji nisu imali važeću boravišnu dozvolu za rad u Njemačkoj. Druga dvojica radnika bili su Slovenci.
Svi su bili zaposleni na izradi vanjske fasade nove višespratnice za slovenačkog podizvođača kada je carina izvršila inspekciju. Bosanci, čija je dob između 20 i 56 godina, privremeno su uhapšeni, a protiv njih je pokrenut krivični postupak. Carinski inspektori su njihove identifikacijske dokumente predali imigracionoj upravi Hofheim Taunus, koja će odlučiti o mogućoj deportaciji.
Također, protiv slovenačkog poslodavca koji je omogućio nezakonit radni odnos također je pokrenut krivični postupak. Istraga je u toku.
“Carinske kontrole mogu se očekivati bilo kada i bilo gdje”, izjavila je Stephanie Auerswald, glasnogovornica Glavne carinske službe Giessen.
Danas u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme. U nizinama će padati slaba kiša ili rosulja, a u višim područjima slab snijeg. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 1 i 6°C, na jugu zemlje do 12°C.
U Sarajevu oblačno. Povremeno može padati slaba kiša. Najviša dnevna temperatura zraka oko 3°C.
BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA Biometeorološke prilike postepeno će se popravljati. Mada će preovladavati hladno i tmurno vrijeme, uz povremene slabije padavine, poslijepodnevni sati će ipak biti malo ugodniji, s obzirom da će uslijediti djelimična stabilizacija. Tokom dana, slabiji sjeverac u Bosni, u Hercegovini i na zapadu zemlje umjerena bura, mogu uzrokovati probleme većini populacije prilikom boravka na otvorenom. Poželjno je posvetiti pažnju primjerenom odijevanju i ne izlagati se jačim naporima.
Objavljena je prognoza do ponedjeljka:
U petak 6.12.2024. u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme. U drugoj polovini dana sa slabom kišom, na planinama sa slabim snijegom. Vjetar slab južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -4 i 1°C, na jugu zemlje od 3 do 7°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 3 i 8°C, na jugu zemlje od 9 do 13°C.
U subotu 7.12.2024. u Bosni i Hercegovini preovladavaće sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Prije podne po kotlinama i uz riječne tokove će biti magle. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. U večernjim satima vjetar mijenja smjer na jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -3 i 2°C, na jugu zemlje do 6°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 3 i 9°C, na jugu zemlje do 14°C.
U nedjelju 8.12.2024. u Bosni i Hercegovini se očekuje naoblačenje koje će usloviti kišu, na planinama snijeg. Jače padavine su na području Hercegovine. Vjetar slab do umjerene jačine istočnog i jugoistočnog smjera. Jaki udari vjetra su mogući na zapadu i jugozapadu Bosne. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 0 i 4°C, na jugu zemlje do 9°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 3 i 8°C, na jugu zemlje do 13°C.
U ponedjeljak 9.12.2024. u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno sa slabom kišom. Na planinama slab snijeg. Vjetar slab istočnog i jugoistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 1 i 4°C, na jugu zemlje do 8°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 2 i 7°C, na jugu zemlje od 9 do 13°C, navodi se u prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Od početka rata u Ukrajini sigurnosna situacija u svijetu ide ka eskalaciji, a prijetnje mogućim širenjem sukoba Rusije i Zapada brojne evropske zemlje nagnale su da intenzivnije razmišljaju o zaštiti vlastitog stanovništva u slučaju najcrnjeg scenarija.
Švicarci oprezni
Pred informacijom da i jedna Njemačka izrađuje popis bunkera, te planira gradnju novih, kako bi osigurali hitna skloništa za civile, svaka sumnja u potrebu da se razmišlja u ovom pravcu pada u vodu. O tome su unaprijed razmišljali Švicarci, koji 20 posto svog budžeta izdvajaju za sistem zaštite, pa u više od 300.000 skloništa širom države, računajući više od 5.000 javnih, te ona u stambenim zgradama, bolnicama i drugim javnim objektima, svaki od gotovo 8,6 miliona stanovnika ima svoje mjesto.
- Mi smo 2022. godine, kada je počeo rat u Ukrajini, imali nekoliko sastanaka o tom pitanju. Godine 2017., došlo je do izmjena zakona, pa su sva skloništa koja su bila u nadležnosti KUCZ-a predata u nadležnost općinskih struktura civilne zaštite. Tada smo predali nekoliko velikih skloništa, kao i nekoliko stotina hiljada KM prikupljenih po osnovu izdavanja takvih objekata. A izdavali su se za različite namjene, korišteni su kao skladišni prostori, aerobik centri, teretane, svašta nešto – kazao je za “Avaz” Dženan Brkanić, direktor Kantonalne uprave CZ Sarajevo.
Investitori su, pojašnjava Brkanić, dužni da prilikom izgradnje novih objekata izgrade i sklonište ili plate naknadu od jedan posto od vrijednosti grubih radova. Vlada KS i FUCZ su prije dvije godine zatražili i informaciju o stanju skloništa i zaklona, a njihov ukupan broj u KUCZ ne žele otkrivati.
Tajni podatak
- Smatramo to tajnim podatkom, jer ipak je u pitanju sigurnost, ali mogu reći da je od tog broja 46 posto nefunkcionalno. Nadam se da su općine u ove dvije godine nešto uradile o tom pitanju. Došlo je i do gradnje novih skloništa ili zaklona, jer smo dobili nekoliko novih javnih objekata poput škola ili obdaništa. Mislim da se sada generalno više pridaje pažnja civilnim zaštitama i zaštiti stanovništva od različitih hazarda, pa ne daj Bože i u slučaju rata. U slučaju najgoreg jako brzo bi se osposobila i ova neka koja su zapuštenija. Osim skloništa građenih u periodu bivše Jugoslavije, imamo i velike tržne centre, javne garaže, škole i druge objekte, a znam da građani prilikom gradnje individualnih objekata mislili i o tome – ističe Brkanić.
Prema podacima iz pojedinih općina, o kojima su pisali bh mediji, Općina Centar raspolaže sa 51, Novo Sarajevo sa 46, Novi Grad sa 59.
Ostave i ugostiteljski objekti
Većina atomskih skloništa, koja su građena za vrijeme Jugoslavije, koriste se kao ostave ili čak ugostiteljski objekti i nisu u stanju pružiti zaštitu građanima, a za njihovo osposobljavanje potrebna su velika ulaganja, saznaju Nezavisne u CZRS. Na području RS, u sklopu privrednih subjekata, stambenih i drugih objekata, nalazi se 75 atomskih skloništa iz perioda Jugoslavije.
- CZRS nema ingerencije nad tim atomskim skloništima, jer su ona u nekom trenutku prešla u vlasništvo i pod kontrolom su jedinica lokalne uprave, i u većini slučajeva nemaju prvobitnu namjenu. Ona su ili iznajmljena privrednim subjektima za ostave ili građanima za mini ostave, šupe i slično, čak u nekim mjestima, a s obzirom na to da su veličina i do 1.000-1.500 kvadrata, iznajmljivana su kao ugostiteljski objekti - kazao je Trninić za “Nezavisne novine”.
Konstitutivna sjednica novog saziva Općinskog vijeća Ključa održana je danas, a tom prilikom se dogodilo nešto što i nije baš uobičajeno u politici.
Naime, kako je potvrdio načelnik Ključa Jasmin Musić iz SDA, sve stranke koje participiraju u Vijeću su dio većine, odnosno niko nije u opoziciji.
U Vijeću su SDA, SDP, NiP, NES i SBiH.
Za predsjedavajućeg Vijeća je jednoglasno izabran Alen Šehić koji dolazi iz reda Ostalih dok je za njegovog zamjenika izabran Anes Jukić.
Podsjećamo, Musić je za načelnika izabran na posljednjim lokalnim izborima, čime je okončana višegodišnja politička dominacija SDP-a u ovoj opštini. Na načelničkoj poziciji je naslijedio SDP-ovog Nedžada Zukanovića, prenosi Klix.
Broj poslanih paketa se od 2022. utrostručio. Broj opasnih proizvoda koji su države prijavile se u 2023. povećao za više od 50 posto u odnosu na godinu radnije. Kozmetika, igračke i električni uređaji su među proizvodima s najčešćim sigurnosnim rizicima. Druga negativna posljedica sve veće popularnosti kineskih trgovaca je to što njihovi europski konkurenti moraju snižavati cijene svojih proizvoda, iako im troškovi proizvodnje stalno rastu
Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu dana podnijelo je Osnovnom sudu u Sokocu Prijedlog za određivanje mjere pritvora protiv lica Kenan K. zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo Neovlaštena proizvodnja i promet opojnim drogama iz člana 207. stav 1. Krivičnog zakona Republike Srpske.
Navedeno lice se sumnjiči da je počinio krivično djelo “Neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga“, na način da je dana 03.12.2024. godine oko 13.15 sati na području opštine Istočna Ilidža, u mjestu Dobrinja I, u ulici Srpskih vladara, u putničkom motornom vozilu marke, „Peugeot“, tip „407“, žute boje, registarskih oznaka xxxx, kojeg koristi osumnjičeni, radi dalje prodaje neovlašteno držao i prevozio bijelu praškastu materiju količine cca 1 kg, koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu „Spid“.
Spid je bio upakovan u PVC kesu oblijepljenu dokaz trakom, a potom PVC kesa upakovana u papirnu vreću sa natpisom „Glovo“, a koju je nabavio od njemu poznatih lica iako je znao da se radi o opojnoj supstanci za čiju nabavku i držanje nema odobrenje nadležnog organa, jer se ista nalazi na listi opojnih droga i prekursora navedenih u Rješenju o utvrđivanju opojnih droga i prekursora (“Službeni glasnik“ RS“, broj 37/04 i 78/04), a čije je držanje i promet zabranjen i ograničen Zakonom o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga (“Službeni glasnik BIH“,broj 8/06).
Razlozi za predlaganje mjere pritvora za lice sa inicijalima K.K. sastoje se u tome da postoje okolnosti koje ukazuju, da postoji opasnost da će isti boravkom na slobodi imati priliku i uticati na svjedoke, te uništiti, sakriti, izmijeniti dokaze ili tragove važne za krivični postupak (član 197. stav 1. tačka b) ZKP RS, da postoje okolnosti koje opravdavaju bojazan da ukoliko se osumnjičeni nađe na slobodi, isti će ponoviti izvršenje istog krivičnog djela ili da će učiniti drugo krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora od 3 godine ili teža kazna.
