Četrnaestogodišnji Nikola Todorović iz sela Močioci kod Ivanjice ima nesvakidašnjeg kućnog ljubimca.
Riječ je lanetu koje je našao u šumi dok je sa ocem brao jagode.
Tek rođena životinja ležala je u travi ispuštajući tužne zvuke, potpuno bespomoćna i uplašena. Nikola je bez razmišljanja lane ponio kući i uz puno ljubavi i truda, udahnu mu nov, bezbrižan život.
– Ja sam ga tu uhvatio i ono je tek tad počelo da pišti. Donijeli smo ga kući i bilo je tu možda dvadesetak dana. Svaku noć sam ustajao na svaka dva-tri sata da ga hranim. Prvo nije htio da jede, jer nije mogao da navikne. Poslije sam u neku posudicu stavio mlijeko, tada je počela lijepo da jede i lijepo je porasla, prešla na vodu i travu, sada ne pije više mlijeko. Poslije sam ga prebacio u štalu i sada je poraslo baš. Samo sa mnom se igra i na mene je navikao – objašnjava Nikola.
Bambika, kako je Nikola nazvao svog kućnog ljubimca, nema roditelje, ali se pokraj njega osjeća bezbrižno i voljeno i svaki dan, kada se vraća iz škole, beskrajno mu se obraduje.
– Ja kad uđem u štalu, ona je puna sreće. Počne da se igra i pišti kada izađem. Neće da pobjegne, obično je oko mene i čim se uplaši, bježi u štalu. Zna gdje je sigurno. Planiram da je pustim u prirodu kad poraste, kad bude velika srna – kaže dječak za portal “Info liga”.
Iako za ove životinje važi pravilo da su veoma bojažljive zahvaljujući porodici Todorović Bambika je postala veoma pitoma pa se odlično slaže i sa Nikolinim drugarima.
– Bilo je prelijepo iskustvo, nismo da sada imali priliku da tako vidimo divlju životinju, ali kao da nije divlja! Bila je baš pitoma i igrala se sa nama, hranili smo je, trčala je kad nas je vidjela i nije se plašila ni malo – priznaje Nikolina drugarica Rada Tomić.
Profesorica Marija Vuković Đedović, kaže da je za djecu veoma važno druženje sa životinjama i prirodom.
– Djeca iz seoske sredine imaju tu sreću da odrastaju u neposrednom kontaktu sa prirodom. Oni se od malena, ne samo u kući već i u školi uče da tu prirodu poštuju i da rastu zajedno sa životinjama koje ih okružuju. Na časovima često razgovaramo o ljepotama prirode i snazi koju ona ima da nas inspiriše da budemo bolja bića. Odnos ovog dječaka sa životinjom svedoči o našoj potrebi da održavamo blizak odnos sa prirodom i da je ljepšu predamo budućim generacijama – kaže Vuković Đedović.
Bambika je već četiri mjeseca u porodici Todorović. Ubrzo će izrasti u lijepu srnu koja će možda potražiti život u svom prirodnom okruženju, ali je sigurno da ljubav i pažnju sa kojom je odgajana u porodici Todorović nikada neće zaboraviti.
Kada odete u buregdžinice ili neki restoran i pojedete burek ili neku drugu pitu, to je uvijek (ili skoro uvijek) veoma sočno i baš ukusno.
Kada vi napravite pitu i ona bude lijepa i ukusna, ali ipak nikako nisu ni nalik na one koje pojedete u dobroj buregdžinici.
Da li se ikada zapitali šta je razlog tome?
Odgovor ukusnog bureka se ustvari krije u prelivu koji se koristi u buregdžinicama. A mi vam donosimo šta vam je potrebno za pripremu preliva za pite.
Potrebno je:
– 2 šolje mlijeka – 1 šolja ulja – 7 kašika brašna – suhi kvasac – sir ili šećer, sve u zavisnosti od vrste pite koju želite da pravite
Priprema:
Sve nabrojane sastojke trebate dobro da izmiješate i to tako da ne bude nijedna grudvica u toj smjesi i ostavite sa strane.
Kasnije kada pravite vašu pitu, svaku koru posebno, odnosno jufku trebate da premažete sa ovom smjesom koju ste prethodno napravili, a onda je filujte se potrebnim filom (sir, meso, zelje…).
Kada ste završili savijanje vaše pite i potom je složili u tepsiju, onda sačuvajte ostatak ovog preliva koji ste koristili kako biste pitu zalili nakon pečenja.
Veoma je bitno i da se pita ostavi prije pečenja da odstoji malo. A nakon pečenja je zalijte sa ostatkom vašeg preliva.
Na specijalizovanoj stranici za prodaju umjetničkih djela našla se i slika sarajevske Baščaršije koju je naslikao austrijski slikar Albert Rieger. Početna cijena je 10.000 eura, a prodavat će se od 12. do 14. februara. Očekivano je da postigne cijenu od 15.000 eura.
U opisu na stranici se navodi da je slika "Carsia" ulje na platnu dimenzija 90 x 125 centimetara, a uključujući okvir dimenzije iznose 115 x 150 centimetara.
Na slici je potpisan autor kao "A. Rieger pinx". Na slici se nalazi papirnata naljepnica s Riegerovim vlastitim tekstom: "Carsia - Turski bazar u Sarajevu - slikao Albert Rieger".
Istaknuto se vidi Sebilj i Čaršijska džamija, te ljudi koji trguju ili su u prolazu i odjeveni su u tradicionalnu odjeću.
Albert Rieger bio je austrijski slikar najpoznatiji po mračnim, prigušenim pejzažima Beča. Često je prikazivao planine, vodene puteve i šume vrlo detaljno s posebnim užitkom pridanim učincima svjetla, koristeći oscilirajuće tragove kista i kontrastne trenutke sjene kako bi animirao svoje subjekte.
Rođen 1834. godine u porodici poznatog italijanskog slikara Guiseppea Riegera, mlađi Rieger živio je u Beču od 1838. nadalje, fokusirajući se na svoju neposrednu okolinu kao inspiraciju za svoje plodno stvaralaštvo. Umjetnikova karijera bila je obilježena postignućima, poput dodjele počasnog članstva na bečkoj Umjetničkoj akademiji i primanja Velike zlatne austrijske švedsko-norveške medalje. Rieger je umro 1905.
Brojna djela Riegera su nabavili i austrougarski car Franjo Josip i carica Elizabeta.
Prošle godine u Plavu zabilježen je slučaj maloljetničkog braka koji je izazvao pažnju i osudu javnosti. Naime, U.M. iz Plava oženio je tada četrnaestogodišnju djevojčicu iz Gusinja, što je otvorilo brojna pitanja o pravima djece, tradicionalnim običajima Bošnjaka i ulozi institucija.
Prema dostupnim informacijama, Centar za socijalni rad iz Plava i lokalna policija odmah su reagovali, te su maloljetnicu vratili njenoj porodici.
Međutim, nakon određenog vremena djevojčica se ponovno vratila kod U.M., što je dodatno zakomplikovalo situaciju i izazvalo brojne reakcije. Djevojčica je, prema njenom svjedočenju, izjavila da se vratila svojom voljom.
Centar za socijalni rad i policija postupili su u skladu sa zakonom, pokušavajući zaštititi maloljetnicu, no pitanje ostaje kako je moguće da je djevojčica ponovno završila u istoj situaciji.
Bez obzira na tvrdnje o dobrovoljnosti, maloljetna osoba nije u mogućnosti donositi zrele odluke koje mogu oblikovati njen život. Koliko još ovakvih slučajeva prolazi ispod radara, dok sudbine djevojčica ostaju zarobljene između tradicije i nepravde, pitanje je na koje cijelo društvo mora pronaći odgovor. Pogledajte video snimak ispod teksta.
Pitanje sigurnosti mještana Donje Jablanice i dalje je neizvjesno, a briga o budućnosti svakodnevno opterećuje tamošnje stanovništvo. Sve radnje oko kamenoloma su i dalje pod velom tajni, a nadležne institucije ne dijele informacije. Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona potvrdilo je za BHRT da su zaprimili nalaz sudskog vještaka geodetske struke, no više informacija nije poznato. Tek tri mjeseca nakon […]
