8 C
Sarajevo
Nedjelja, 16 ožujka, 2025

Dino Mustafić: Slučaj “Moamer Kasumović” bi više trebao poslužiti onim koji donose zakone, propise, kazne… da razmisle šta rade

Reditelj Dino Mustafić ovih dana, što za njega nije rijetkost, ima pune ruke posla. Često je i na putu, pa je tako i ovaj intervju realiziran prilikom Mustafićevog boravka u Pragu.

Ugledni bh. reditelj direktor je Narodnog pozorišta Sarajevo, a iako više nije na čelu MESS-a njegovo ime neraskidivo je vezano za najstariji pozorišni festival u regionu.

Nalazio se na čelu Internacionalnog festivala MESS od 1997. do 2016. kojeg je obnovio nakon opsade Sarajeva sa svojim saradničkim timom. Osnivač je MESS Teatra- Scena Mess i MESS Dance Company.

Zato smo Mustafića zamolili da podvuče crtu ispod MESS-a, koji se održavao se u uvjetima katastrofalnih poplava i lokalnih izbora. On je za “Raport” govorio i od drugim aktuelnim temama.

MESS ne može se raditi sa tako malim budžetom

„MESS se održao pod motom “Nezaustavljivi život”, slaveći snagu života i otpor pred destrukcijom. Time je bilo jasno naznačeno da se vjeruje u umjetnost koja, unatoč pesimističnoj stvarnosti, razvija našu empatiju i gradi mostove mira, razumijevanja, ali i kritički diskurs koji nas mora aktivirati da tražimo puno više od ovog u čemu trenutno živimo. To je misija festivala poput MESS-a sa dugogodišnjom tradicijom (64 godine) u zemlji koja ne drži do kontinuiteta i tradicije kulturnih institucija, pa smatram da su loše ekonomske i političke okolnosti uobičajeni ambijent koji dugo prati sve važne kulturne događaje u BiH“, kaže Mustafić.

U odnosu na prethodne godine koliko je MESS narastao?

„Nije narastao, nije ni mogao jer internacionalni festival tog renomea na kojem su bukvalno gostovala najprominentnija imena istorije pozorišta ne može se raditi sa tako malim budžetom koji primorava aktuelnu direkciju festivala da pravi programski debalans između regionalnih i internacionalnih produkcija. Publika MESS-a je navikla na “velika imena” i skupe, zahtjevne tehničke produkcije najvećih teatarskih kuća iz cijelog svijeta, i to ne samo iz Evrope. Dakle, pred jubilarno 65. izdanje mora se dobiti podrška svih nivoa vlasti kako je to nekad i bilo ukoliko želimo sačuvati MESS u porodici velikih jugoistočnih teatarskih festivala. Moraju se pratiti iznosi subvencija sličnih, regionalnih festivala poput BITEF-a, MOT-a, FIAT-a ili onih koji imaju unutar nacionalnih selekcija regionalne programe poput Sterijinog pozorja ili Borštnikovo srečanje. Da bi neki festival rastao to traži pažnju, brigu, ulaganje u edukaciju kadrova, širenje programskog i tehničkog tima, obnovu audio-svjetlosne infrastrukture festivalskih scena. Pa, molim vas, mi nismo produkcijsku stranu tog festivala preko Scene MESS tolike godine nigdje stacionirali, dali neki prostor koji se može adaptirati za scenu. Još gore je što od nekadašnjih kulturnih spomenika poput Apolo kina ili Imperijala u centru grada pravimo trgovačke i prodajne objekte. Umjesto da takve prostore rekonstruiramo i dajemo na upravljanje umjetnicima pretvara se centralna gradska zone u oazu provincijskog konzumerizma“.

Često ste na putu, pa nam recite iz Vaše perspektive gdje je BiH u odnosu na region?

„U pozorišnom smislu ne zaostajemo mnogo, ima na našim repertoarima zanimljivih predstava koje mogu parirati regionalnoj produkciji. Ono na čemu moramo raditi u programskim, repertoarnim linijama jeste davati više šanse riziku, eksperimentu, istraživanju u teatarskim procesima. Jedan od puteva je da institucionalna pozorišta više traže partnerstva sa nezavisnom umjetničkom scenom kako bi se taj segment razvijao i bio estetska alternativa pozorišnom mainstreamu. Drugi problem je izuzetno loše tehničko i kadrovsko stanje u našim pozorištima, koja su višedecenijski zapuštena i sada nam to dolazi na naplatu. Sa pozicije direktora Narodnog pozorišta u Sarajevu sam se uvjerio kako je nemar i nerazumijevanje tako složenih produkcijskih sistema  poput baleta i opere doslovno ugrozio opstanak ove umjetnosti na našim prostorima. Ovo što smo učinili na tom polju u posljednje tri sezone je ravno čudu, ali daleko od mirne luke“.

Premijera “Paviljona” sljedeće godine

Dokle je stigao Vaš fim „Paviljon“?

„Kao i svaki bh. film na mišiće i uz dosta muke smo konačno u završnoj fazi pa sada se radi finalna obrada zvuka i slike što znači da će film, koji je koprodukcija naše države sa Srbijom, Hrvatskom, Sjevernom Makedonijom i Crnom Gorom, konačno imati premijeru sljedeće godine. Pokrenuti film u ovim okolnostima sa svim problemima koji prate našu kinematografiju u posljednje vrijeme pravi je podvig, rekao bih ludačka strast svih filmskih autora da se snimi priča koju morate podijelite s drugima bezuslovno“.

Šta se novo sprema u Narodnom pozorištu Sarajevo?

„U nedjelju smo imali već drugu dramsku premijeru ove sezone u okviru 64. Festivala MESS koji je bio i kooproducent predstave “Uhvati zeca” po čuvenom romanu Lane Bastašić u režiji Lajle Kaikčije. Sudeći po prijemu publike, imamo novu predstavu za koju će se tražiti karta više. U prilog tome govori i činjenica da su već naredne dvije reprize rasprodane. Onda ide nova  baletna premijera “Snjeguljica i sedam patuljaka” koja će posebno obradovati najmlađu publiku. Već krajem novembra imamo epohalno značajnu opernu premijeru kompozitora Amara Jažića “ Kralj Tvrtko”, domaća praizvedba i onda opet praizvedba novog dramskog teksta Igor Štiksa “ Sarajevski trgovac”. Kuriozitet je da su svi najavljeni naslovi u ovoj umjetničkoj sezoni praizvedbe ili se prvi put postavljaju na bosanskohercegovačku scenu. Nekako smo programski razmišljali da time zaokružimo četverogodišnji mandat rukovodstva Narodnog pozorišta Sarajevo.

Seksualnih nasilnika i prijestupnika ima u svim profesijama i oblastima života

  Je li po Vašem mišljenju slučaj „Moamer Kasumović“ utjecao na kulturni život u BiH u bilo kojem pogledu?

„Ne vidim zašto bi taj slučaj bio posebno vezan za kulturni život, jer seksualnih nasilnika i prijestupnika ima u svim profesijama i oblastima života. Taj slučaj bi više trebao poslužiti onim koji donose zakone, propise, kazne da razmisle šta rade jer su gurnuli pojedinačno i kolektivno najranjiviju populaciju, dakle djecu, zajedno sa roditeljima u zonu nesigurnosti i nepovjerenja prema pravnom sistemu“.

Objava Dino Mustafić: Slučaj “Moamer Kasumović” bi više trebao poslužiti onim koji donose zakone, propise, kazne… da razmisle šta rade pojavila se prvi puta na PressMedia.

Slučajna vijest

Potpuno nova cesta: Uskoro radovi na projektu vrijednom više od 900 miliona KM koji će spajati Mostar s granicom Hrvatske

Radovi na velikom infrastrukturnom projektu koji će Mostar preko Pologa i Širokog Brijega prometno povezati s granicom s Republikom Hrvatskom mogli bi uskoro početi. Riječ je o potpuno novoj prometnici vrijednoj više od 900 milijuna KM, koja će cijelom svojom dužinom imati četiri traka te po završetku biti od ogromnog značaja za stanovništvo ovog dijela Bosne i Hercegovine, a bolja prometna povezanost svakako će imati svoj značaj za razvoj gospodarstva, piše Večernji.ba.

Prema najavama iz Javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH, u Mostaru će 21. ožujka biti upriličeno otvaranje pristiglih ponuda za izgradnju brze ceste Mostar - Polog - Široki Brijeg - Grude - granica s Hrvatskom. Riječ je o ponudama za prve dijelove ove ceste Polugrno - Podledinac dužine 5,48 kilometara i Podledinac - Grude istok, dužine 6,36 kilometara. Sekcija Polugrno - Podledinac dijelom pripada prvoj poddionici Polog - Polugrno, a dijelom drugoj poddionici Polugrno - granica s RH. Predmetna sekcija počinje od stacionaže 13 + 180 km glavnog projekta i završava na stacionaži 18 + 660 km.

Kako su objasnili iz JP Autoceste Federacije BiH, ova sekcija uključuje petlju Polugrno s projektiranim naplatnim mjestima i spojnom cestom te nema značajnih objekata. U sklopu glavne trase projektirana su tri podvožnjaka (Polugrno 1, Polugrno 2 i Rasno), jedan nadvožnjak i vijadukt Zvirnjače (L = 25 m). Sekcija Podledinac - Grude istok dio je poddionice II, Polugrno - granica s RH. Predmetna sekcija počinje od stacionaže 18 + 660 km glavnog projekta i završava na stacionaži 25 + 20 km. Sekcija uključuje dvije petlje s projektiranim naplatnim mjestima i spojnim cestama. U sklopu ove sekcije projektirana su dva nadvožnjaka, jedan podvožnjak i vijadukt Krštelica. 

Kako je ranije navedeno iz Javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH, ukupna vrijednost radova premašuje 119 milijuna KM. Odnosno izvođenje radova na sekciji Polugrno - Podledinac procijenjeno je na 49,978.247,40 KM bez PDV-a, dok procijenjena vrijednost radova na sekciji Podledinac - Grude istok iznosi 69,246.532,32 KM. Inače, brza cesta Mostar - Polog - Široki Brijeg - Grude - granica s Hrvatskom, ukupno duga nešto više od 60 kilometara, podijeljena je na dva dijela - Mostar sjever - Polog te Polog - granica s RH. Dionica Mostar sjever - Polog dužine je 20,3 km te počinje od čvorišta autoceste na koridoru Vc Mostar sjever.

Tehnički vrlo zahtjevno

U nastavku trasa ide sjevernim dijelom iznad zone deponija otpada Uborak te sjeverno od industrijske zone Gajevi. Dalje trasa prelazi preko magistralne ceste M-17, gdje je projektirano čvorište/kružni tok na magistralnoj cesti s niveletom brze ceste iznad kružnog toka. Trasa u nastavku nakon nasipa prelazi rijeku Neretvu mostom i preko lokalne ceste i željezničke pruge. Kako bi se svladalo tešku konfiguraciju terena, u nastavku trase projektirani su vijadukt Raštani, tunel, vijadukt Orlovac, vijadukt Rudarski kop. Trasa na ovom dijelu završava čvorištem Rudarski kop preko spojne ceste, kojim je omogućena izravna veza iz Ulice bleiburških žrtava na brzu cestu. 

Dionica Polog - granica RH duga je 40,4 km, a uključuje dvije poddionice Polog - Polugrno (15,8 km) i Polugrno - granica s RH (24,6 km). Početak ove dionice je na području Mostarskog blata (Polog), koja se nalazi u dužini od 1,50 kilometara na području HNŽ-a, dok ostatak poddionice prolazi područjem ZHŽ-a i završava se petljom Polugrno. Na ovoj poddionici projektirano je dvostrano odmorište Gradina, deset podvožnjaka, dva mosta i jedan nadvožnjak. Trasa ove poddionice prolazi kroz grad Široki Brijeg i općinu Grude te završava na granici s RH. Ova trasa svojim se južnim dijelom nastavlja na mostarsku južnu obilaznicu. 

Inače, izgradnja brzih cesta kroz Federaciju BiH jedan je od prioriteta kako bi se omogućilo ravnomjeran infrastrukturni razvoj svih županija s obzirom na to da koridor Vc ne prolazi kroz sve dijelove ovog entiteta. 

Objava Potpuno nova cesta: Uskoro radovi na projektu vrijednom više od 900 miliona KM koji će spajati Mostar s granicom Hrvatske pojavila se prvi puta na PressMedia.

Emin svoje medvjede počastio mesom morskoga psa

Poznati odgajivač medvjeda Emin Ljutić svoje medvjede Gvidu i Laku počastio je mesom morskoga psa.

Kako ima prijatelja koji radi na kruzeru i koji mu je pričao kako je meso te vrste odlično, Emin je zamolio da mu donese nekoliko kilograma fileta.

Prijatelj donio a Emin prvo počastio sebe pa onda i svoje medvjede. "Još se oblizuju od slasti", govori nam Emin i nudi četiri komada mesa već ispečenog na tavi. Probali smo i mi ali ni na kraj pameti nije nam bilo da je riječ o morskome psu", navodi se na Youtube kanalu Srećka Stipovića.

https://www.youtube.com/watch?v=9_bl00nbmdo

Objava Emin svoje medvjede počastio mesom morskoga psa pojavila se prvi puta na PressMedia.

Dara Bubamara skrhana bolom: “Bio je divan dečko”

Pjevačica Dara Bubamara skrhana bolom oprostila se od Marka (33) s kojim je bila veoma bliska.

Bubamara je jedna od omiljenih estradnih zvijezda među publikom jer njeguje odnos sa svojim fanovima. Jedan od njih je bio i Marko Roganović iz Crne Gore.

Ovaj mladić je iznenada preminuo u srijedu, a prijatelji se od njega opraštaju na društvenim mrežama. Upravo je on bio jedan od njenih najvećih fanova.

Tridesetrogodišnji mladić na Instagramu ima fotografije sa pjevačicom, a viđen je bio na svakom njenom nastupu koji je prethodnih godina imala na crnogorskom primorju. Kada joj je saopšteno da je Marko preminuo, pjevačica se rastužila:

"Mnogo mi je žao! Bio je divan dečko. Dolazio je na moje nastupe, uvek je bio vedar i nasmejan. Baš sam se potresla, tuga velika", rekla je kratko Dara za "Kurir".

Marko joj je često ostavljao stikere u obliku srca i u tom maniru mu je i pjevačica odgovarala, prenosi Telegraf.

Objava Dara Bubamara skrhana bolom: “Bio je divan dečko” pojavila se prvi puta na PressMedia.

Bavarska policija objavila detalje terorističkog napada koji je izveo mladić iz BiH

Emrah I.(18), mladić porijeklom iz Bosne i Hercegovine, izveo je napad na generalni konzulat Izraela u Minhenu, septembra prošle godine.

Ovaj mladić, nastanjen u austrijskom Neumarkt am Wallersee, pucao je iz puške sa fiksiranim bajonetom. Nakon razmjene vatre sa policijom, mladić je preminuo neposredno po dolasku hitne pomoći.

Policija je objavila nove detalje o ovom napadu. Naime, bavarska policija je na pres konferenciji saopštila da je mladić radikalizovan od početka konflikta u Gazi, oktobra, 2023. godine.

“Ovaj 18-godišnji mladić je bio autsajder. Nije imao prijatelja, čak ni prijatelja preko interneta. Osjećao se diskriminisanim, neshvaćenim jer je bio musliman”, rekla je Gabrijele Tilman, iz javnog tužilaštva u Minhenu.

Policija je došla do saznanja da je mladić u periodu od marta, 2024. godine pa se do napada, 5. septemba, Emrah je aktivno pretraživao kako doći do naoružanja i to 116 puta. Inače, njemu je bilo zabranjeno nošenje oružja, pa je tako propao i njegov pokušaj da kupi oružje od lokalnog dilera oružja u Salcburgu. Inače, on je bio pod zabranom nošenja oružja jer je otvoreno pričao o oružju i eksplozivima u školi, još jula 2021. godine.

Istražujući njegov put, policija je saznala da se on pridružio terorističkoj organizaciji februara, 2023. godine. Jedan od njegovih prijatelja alarmirao je vlasti navodeći da je ovaj, tada 17-godišnjak, ozbiljno radikalizovan. Iako je policija tada pokrenula istragu, iz nerazjašnjenih razloga je prekinuta. Emrah I. je samo dan prije napada kupio oružje i municiju od privatnog dilera za 300 evra. Razlog zašto oružje nije registrovano jer je imao obavezu da registruje oružje u roku od šest nedelja.

Policija je saznala i da je mladić oružje sakrio u jednoj šumi, gdje ga je držao sve do polaska u Minhen, u koji je otišao majčinim automobilom. Navodno je sa benzinske pumpe poslao bratu novac, a svojim roditeljima emotikon srca u poruci, što je na neki način bio oproštaj od porodice. Ubrzo nakon toga, krenuo je u svoj “terorističku misiju”. Prvo je ispalio dva metka u Dokumentacioni centar koji se nalazi ispred izraelskog konzulata:

“On čak nije ni znao gdje se nalazi konzulat. Na telefonu je imao otvorene google maps na kojima je pretraživao “izraelska ambasada Minhen”, saopštili su istražioci.

On je bukvalno besciljno hodao oko zgrade, a zatim je vidio grb Izraela u koji je zabio bajonet. Baš zbog ovog detalja, sam napad je okarakterisan kao “anti-izraelski terorizam”. Čak i nakon što ga je policija locirala i ranila, on je nastavio da puca po policiji, ali i spasilačkoj službi koja je došla.

“Ispalio je 11 hitaca i ranio tri policajca”, rekao je jedan od istražioca. Mladić nije uspio da preživi razmjenu vatre sa policijom, jer je bio pogođen sa 14 metaka.

Objava Bavarska policija objavila detalje terorističkog napada koji je izveo mladić iz BiH pojavila se prvi puta na PressMedia.

GENOCID: Izraelska vojska ubila devet Palestinaca u Gazi

Dužnosnici kažu da u Gazi samo jedna od 10 osoba ima pristup čistoj vodi i da su zalihe osnovnih potrepština pri kraju

The post GENOCID: Izraelska vojska ubila devet Palestinaca u Gazi appeared first on IZDVOJENO.ba.

Povezani članci

Popularne kategorije