Braća Alagić bili su dobojske legende, prenosi ATV.
– Korzo, kino ‘Partizan’, Dom JNA, ‘Luke’…čuvaće sjećanje na vječite mladiće koji su obilježili jednu epohu grada na tri rijeke – navedeno je u jednoj objavi na društvenoj mreži Fejsbuk.
Od preminulih Alagića oprostio se i Fudbalski klub Sloga iz Doboja.
– Danas nas je sve zatekla tužna vijest da su Goran Alagić i njegov brat preminuli. Počivajte u carstvu nebeskom“- navedeno je u obajvi FK Sloga na društvenoj mreži Fejsbuk.
Podsjećamo, danas oko 13 časova stanari zgrade prijavili su da se iz stana širi neugodan miris. Ekipe su izašle na teren i, budući da su vrata bila zaključana, provalili su u stan.
Pred Regionalnim sudom u Gracu ove sedmice održano je suđenje 29-godišnjem mladiću iz BiH koji je optužen da je pokušao da reketira vlasnika lokalnog bordela...
Elektroprivreda BiH planira u naredne tri godine investirati preko 2,1 milijadu KM u nove projekte, odnosno postrojenja za proizvodnju električne energije. Osim gradnje novih objekata, EP BiH planira i otkup projekata koji već rade ili su u fazi razvoja.
Ovo se navodi u prijedlogu Plana poslovanja Elektroprivrede BiH za period 2025-2027. godine u koji je BiznisInfo.ba imao uvid.
U dokumentu se navodi i će biti “krajnje nužno” postepeno povećanje cijena električne energije, naročito za domaćinstva, uzimajući u obzir troškove proizvodnje, tržišne okolnosti, zakonsku regulativu i potrebu za energetskom tranzicijom.
Planom je predviđeno ostvarenje dobiti u naredne tri godine, na bazi planskih projekcija i pretpostavki.
Planirano je i značajno zaduživanje kod međunarodnih i domaćih finansijskih institucija, kako bi se zatvorila finansijska konstrukcija za ulaganja u planskom periodu, koja dosežu iznos od preko 2,1 milijardi KM, s tim da se pojedini projekti protežu i na godine nakon isteka planskog perioda, odnosno nakon 2027.
Izvjesno je da će većina potrebnih finansijskih sredstava, posebno za projekte u vezi proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, morati biti obezbjeđena iz eksternih izvora, što će dovesti do znatno većeg nivoa zaduženosti Društva u odnosu na trenutni nivo, piše BiznisInfo.ba.
Obzirom da je godinama prisutna niska stopa rentabilnosti na koju je najveći uticaj imao efekat kapitalnih ulaganja i finansiranja poslovanja ZD rudnika uglja putem dugoročnih pozajmica, posljedice koje u ovom i u narednom planskom periodu prate Društvo su između ostaloga i nedovoljna akumulirana novčana sredstva neophodna za vlastita kapitalna ulaganja.
Planom je predviđen početak izgradnje više novih energetskih objekata. Predviđen je početak izgradnje dvije vjetroelektrane i nekoliko solarnih elektrana, za čiju izgradnju bi bila korištena sredstva međunarodnih finansijskih institucija i dio vlastitih sredstva.
Predviđeno je da u toku planskog perioda, dakle u naredne tri godine, počne proizvodnja u nekoliko novih objekata solarnih elektrana.
U skladu sa raspoloživim mogućnostima i planovima prestrukturiranja rudnika, nastavit će se i sa investiranjem u rudnike uglja u sastavu Koncerna EP BiH, kako bi se obezbijedila stabilna i održiva proizvodnja uglja u obimu potrebnom za planirani rad termoelektrana, ne samo u planskom periodu nego i u preostalom periodu rada pojedinih blokova.
U skladu sa strateškim ciljem EP BiH da se značajno poveća udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, planirana su i sredstva za otkup projekata obnovljivih izvora energije koji su već u pogonu i projekata koji su u razvoju, kao i otkup ili zakup zemljišta pogodnih za izgradnju solarnih elektrana.
Osim toga, planiraju se aktivnosti i ulaganja u već identifikovane projekte solarne energije što je prepoznato kao razvojna šansa. U tom kontekstu planirana je i izgradnja krovnih fotonaponskih elektrana na vlastitim objektima EP BiH. Prvi pilot projekat izgradnje krovne fotonaponske elektrane 10 kW s baterijskom jedinicom za pohranu energije 10 kWh na jednom objektu EP BiH je pripremljen i ugovoren, i njegovo puštanje u pogon se očekuje u prvom kvartalu 2025. godine.
Također, predviđen je i početak pružanja ESCO usluga za izgradnju fotonaponskih elektrana kod kupaca na javnom snabdijevanju, što će omogućiti nove kWh zelene električne energije u mreži EP BiH. Prva ovakva ESCO usluga je već ugovorena sa jednom lokalnom zajednicom za fotonaponsku elektranu 80 kW na sportskoj dvorani, s očekivanom izgradnjom i puštanjem u pogon do kraja 2025. godine.
Ovaj plan predviđa značajna ulaganja vlastitih i kreditnih sredstava u razvoj i implementaciju ovih projekata, te bi naredni trogodišnji period trebao biti obilježen izgradnjom velikog broja FNE na više perspektivnih lokacija na rudničkim površinama i zemljištu u vlasništvu EP BiH, kao i krovnih FNE na vlastitim objektima EP BiH te kod kupaca EP BiH.
Prihodi od prodaje električne energije krajnjim kupcima (javna usluga snabdijevanja električnom energijom i ostale vrste snabdijevanja) planirani su na osnovu EEB-a, te pretpostavke o izmjeni akata kojima se definišu prodajne cijene za krajnje kupce. Aktima o prodajnim cijenama za krajnje kupce koji bi se trebali primjenjivati u narednom periodu nastoji se očuvati pozicija dominantnog snabdjevača.
S obzirom na konstantni rast troškova energije distributivnih gubitaka, sistemske usluge i naknade za rad NOS-a BiH u prethodnim godinama, krajem 2024. godine ili početkom 2025. godine se očekuje pokretanje tarifnog postupka u vezi visine cijene mrežarine po svim kategorijama kupaca.
Imajući u vidu dužinu trajanja tarifnog postupka, stupanje na snagu ovog povećanja očekuje se krajem 2025. godine ili početkom 2026. godine.
Planom se daje zadatak Upravi i Nadzornom odboru EP BiH da kroz politiku određivanja prodajnih cijena i drugih uslova prodaje za krajnje kupce u okviru aktivnosti ugovaranja prodaje nađu prihvatljiv balans između:
potrebe dugoročne održivosti i stabilnosti poslovanja EP BiH i Koncerna EP BiH uvažavajući globalnu energetsku tranziciju ka dekarboniziranoj ekonomiji
potrebe da se sačuva likvidnost Društva na kratkoročnom i dugoročnom nivou
potrebe da se građanima i privrednim subjektima obezbjedi stabilno snabdijevanje električnom energijom.
Očekuje se i planira racionalno i efikasno poslovanje uz ostvarenje dobiti koja treba biti osnov za finansiranje ulaganja i prestrukturiranja koja stoje pred Društvom u narednom periodu, što podrazumijeva i njegova zavisna društva. Pored rasta profitabilnosti, Društvu će biti nužno i poboljšanje gotovinskih tokova iz poslovnih aktivnosti, kako bi se mogla realizovati ulaganja iz vlastitih izvora kao i obezbjediti servisiranje već aktivnih kredita i kredita koji će biti ugovoreni i aktivni u planskom periodu, u svrhu realizacije investicija.
Postojeći i potencijalni kreditori će analizirati gotovinske tokove Društva i Koncerna kao jednu od ključnih podloga za odobrenje kreditnih aranžmana.
– Veoma je bitno kupcima i javnosti predstaviti da je postepeno povećanje cijena električne energije, naročito za domaćinstva, uzimajući u obzir troškove proizvodnje, tržišne okolnosti, zakonsku regulativu i potrebu za energetskom tranzicijom, krajnje nužno, ukoliko želimo na duži rok računati na domaće izvore električne energije koji će biti okolinski i klimatski prihvatljiviji od postojećih – navodi se u dokumentu.
Sigurno je da će u narednih 2-7 godina biti uvedeno plaćanje taksi ili sličnih naknada na CO2 emisije iz termoelektrana na prostoru BiH, a na državi i EP BiH je da se izbore da to bude postepeno i uz što manje naknade i troškove.
Sa druge strane, Bosna i Hercegovina i EP BiH moraju pokazati i dokazati spremnost da smanje emisije CO2, shodno globalnim trendovima, a što će biti konkretizovano kroz Nacionalni energetski i klimatski plan BiH (NECP BiH), koji je trenutno u fazi usvajanja, zaključuje se.
Tri naredne godine poslovat će se pozitivno
Inače, planom se projenjuje da će operativni prihod kompanije ove godine biti milijardu i 213 miliona KM. Za narednu godinu planiran je operativni prihod od milijardu i 475 miliona, potom milijardu i 372 te u konačnici milijardu i 348 miliona KM 2027. godine.
Preduzeće će ove godine imati gubitak od 21,2 miliona KM, što je znatno manje od 327 miliona iz prošle godine. Gubitak za ovu godinu i ne zvuči tako dramatično, s obzirom da smo cijele godine slušali alarmentne vijesti od padu izvoza električne energije.
Već naredne godine planirana je dobit prije poreza od 1,6 miliona KM, potom godinu iza toga 4,7 miliona, te u konačnici 2027. godine 2 miliona maraka dobiti prije poreza.
Vlastita ulaganja od 453,8 miliona KM, krediti 853 miliona KM
Ukupni investicioni plan u trogodišnjem periodu iznosi 2,12 milijardi KM, prije svega za potrebe kapitalnih ulaganja u nove i zamjenske proizvodne objekte. Osim vlastitih sredstava u iznosu od 453,8 miliona KM, planirano je da se dodatna sredstva obezbijede iz kredita u iznosu od 853 miliona KM, od kojih za podizanje energetske efikasnosti elektrodistributivnih objekata 29,1 miliona KM i rehabilitaciju HE Salakovac 24 miliona KM, te donacija u iznosu od 11 miliona KM.
Tokom planskih godina, zavisno od sticanja uslova za realizaciju pojedinih projekata, donosiće se odluke o novim izvorima finansiranja ili revidiranju planova.
Da bi se realizovala planirana ulaganja potrebno je pored navedenih sredstava, obezbijediti i nedostajuća sredstva u iznosu od 797,3 miliona KM.
Na graničnom prelazu Deleuša, između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, ovlašteni carinski službenici spriječili su nezakonit unos veće količine maslinovog ulja čija je ukupna vrijednost na tržištu procijenjena na iznos od 12000 KM.
Po ulasku u carinsko područje BiH, izvršen je pregled teretnog motornog vozila albanskih registarskih oznaka kojim je upravljao albanski državljanin K. R. i tom prilikom u tovarnom dijelu, pronađeno je djelimično sakriveno 422 litre maslinovog ulja. Prethodno ova roba nije prijavljena carinskim organima, te nije imala dokumentaciju o porijeklu.
Pronađeno maslinovo ulje je oduzeto uz potvrdu o privremenom oduzimanju, a o događaju je obaviješten dežurni sudija za prekršaje Osnovnog suda u Trebinju. Nakon potvrđenog carinskog prekršaja izrečena je novčana kazna i donijeto Rješenje o trajnom oduzimanju robe.
Zahvaljujući efikasnom radu carinskih službenika još jednom je potvrđena posvećenost Uprave za indirektno oporezivanje u borbi protiv svih oblika krijumčarenja i zaštiti ekonomskih interesa naše zemlje.
Podsjećamo na obavezu prijavljivanja roba, dragocjenosti i sredstava plaćanja pri prelasku državne granice, kako bi se izbjegle neprijatnosti i prekršajne sankcije.
Puno se puta potezala priča za koga je navijao Josip Broz Tito. Postoji najprihvaćenija teza, legenda da je Tito bio navijač Hajduka, "najugoslovenskijeg nogometnog kluba u historiji" koji je godinama imao najveću petokraku u grbu od svih i njome se ponosio, kao i zbog zapažene uloge koju je Hajduk imao u Narodno oslobodilačkoj borbi.
Međutim, Stjepan Bobek tvrdio je kako je Tito bio i simpatizer vojnog kluba Partizana po političkoj liniji, ali u srcu mu je bio samo Hajduk. Dakle, Partizan je simpatizirao, a za Hajduk je baš navijao. Ponekad, onako diplomatski, nije se po tom pitanju htio izjašnjavati za koga navija, govorio je kako on to ne smije jer je predsjednik države, Maršal, ali jednom prilikom mu je izletjelo.
Svi "narodi i narodnosti" htjeli su znati odgovor na najveće sportsko pitanje, otkriće najvećeg nogometnog misterija. On se, u biti znao, ali svi su to htjeli čuti od Tita. Odgovor su naposljetku i dobili od njega osobno. Ali, idemo ispočetka. Priča je duga, ni malo jednostavna, jer politika je u butigi, a kad se politika miješa u sport, onda je priča zamršenija. Postoje brojni zapisi njegovih izjava u feljtonima, svjedočanstvima, u arhivskim snimkama. Oni su dio povijesti. Pamte se i danas. Recimo, Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske tvrdi kako je Josip Broz Tito bio navijač Hajduka, ali ne samo on nego i mnogi. I dan danas je prihvaćena ta teza. Čak je i Hajduk svojevremeno htio da se Poljud zove po Titu.
Predsjedništvo Hajduka je u maju 1980., neposredno nakon Titove smrti željelo je Poljudu dati ime Stadion Tito. Dokument s prijedlogom preimenovanja stadiona potpisao je tadašnji predsjednik kluba Ante Skataretiko.
Ukupno 796 osoba uhapšeno je u velikoj međunarodnoj policijskoj akciji protiv međunarodnog kriminala, a u kojoj je učestvovala i BiH, podaci su kojim raspolaže Europol.
Kako je saopšteno na sajtu MUP-a Hrvatske, tijela za sprovođenje zakona s cijelog kontinenta okupila su se radi zajedničkog akcijskog dana EMPACT-a Jugoistočna Europa (JAD SEE) 2024.
"Iz koordinacijskog centra koji je uspostavljen u Sarajevu kolege iz 26 zemalja odlučno su djelovale protiv ključnih krivičnih djela u regiji. U okviru zajedničkog akcijskog dana JAD SEE 2024, zajednički kapaciteti i sredstva Evropske unije i njenih međunarodnih partnera bili su usmjereni na niz krivičnih djela, među ostalim trgovanje ljudima, krijumčarenje migranata, trgovinu drogom i nezakonitim oružjem, i borbu protiv visokorizičnih kriminalnih mreža. Uhapšeno je 796 osoba, 316 istraživanja je pokrenuto i 442 komada oružja je zaplijenjeno kao rezultat opsežne operacije koja je uključivala 31.109 službenika", dodaje se saopštenju.
U okviru akcije, provjere i pretrage uključivale su i fizički i virtuelni svijet, među ostalim otvoreni web, dark web i društvene mreže. Takve "sajber patrole" su uključivale ne samo tijela za sprovođenje zakona već i tužioce iz različitih jurisdikcija što je dalo dodatnu vrijednost njihovoj operativnoj učinkovitosti.
Ukupni rezultati zajedničkog akcijskog dana JAD SEE 2024 koji je održan pod sloganom "Udruženim snagama protiv organizovanog kriminala" uključuju, dakle, 796 uhapšenih, 316 pokrenutih novih istraživanja, te 442 komada zaplijenjenog oružja.
Ukupno 31.109 službenika na dužnosti obavilo je 655.914 pretraga subjekata, što uključuje 516.153 osobe, 152.284 vozila, 4.985 poštanskih paketa i 1.181 prostor.
"Od proaktivnog učestvovanja partnera na području zapadnog Balkana i zemalja koje su dio Istočnog partnerstva poput Moldavije i Ukrajine, do podrške Turske, ključ uspjeha ove operacije leži u prekograničnoj saradnji. Radeći rame uz rame, agencije i projekti Evropske unije i trećih zemalja pružili su svoju stručnost, što je omogućilo da zajednički akcijski dan JAD SEE 2024 predstavlja istinski ujedinjeni savez protiv organizovanog kriminala", dodaje se u policijskom saopštenju.
Europol je podržao ovaj zajednički poduhvat upućivanjem stručnjaka s mobilnim kancelarijama koji su nove informacije mogli upoređivati s podacima iz baze podataka Agencije.
"Jednako su tako partnerske zemlje i agencije uputile posebne stručnjake, s posebnim jedinicama za otkrivanje, jedinicama sa psima, stručnjacima za otkrivanje metoda prikrivanja i stručnjacima za krivotvorene isprave koji su pružali podršku velikoj fizičkoj i virtuelnoj operaciji", navodi se u policijskom saopštenju.
Projekat EU4FAST podržao je uspostavljanje koordinacijskog centra i učestvovanje zemalja zapadnog Balkana, Moldavije, Ukrajine, Turske i odabranih država članica EU-a, kao i INTERPOL-a, tokom operativne faze.
Inače, zajednički akcijski dan JAD SEE 2024 informiše i vodi Evropska multidisciplinarna platforma za borbu protiv krivičnih djela (EMPACT), bezbjednosna inicijativa EU za borbu protiv teškog i organizovanog kriminala u svijetu.
"Uspjeh ove operacije leži u aktivnostima vođenim obavještajnim podacima i jedinstvenom saradničkom pristupu kojim se pokazuje dodatna vrijednost zajedničkih nastojanja u borbi protiv složenog i teškog međunarodnog kriminala", ističu iz policije.
U akciji su učestvovale brojne članice EU i to Austrija, Bugarska, Hrvatska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovenija, Slovačka, Španija i Švedska.
Treće zemlje koje su učestvovale su Albanija, Bosna i Hercegovina, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska, Ukrajina i Kosovo.
