Banjalučanin S.M. uhapšen je zbog sumnje da je oštetio optički kabl u zgradi u kojoj stanuje, a policiji su ga prijavile komšije navodeći da zbog njegovog ponašanja strahuju za ličnu bezbjednost.
U PU Banjaluka navode da je S.M. juče uhapšen zbog sumnje da je počinio krivična djela ugrožavanje sigurnosti i oštećenje stambenih i poslovnih zgrada i posebnih dijelova zgrada.
”Stanari zgrade u Banjaluci, u kojoj stanuje S.M., prijavili su policiji da je on oštetio optički kabl telekom operatera, te da zbog njegovog ponašanja strahuju za svoju bezbjednost”, saopšteno je iz PU Banjaluka.
Dodaju da su kod S.M. pronađeni i oduzeti predmeti koji se mogu dovesti u vezu sa izvršenjem navedenih krivičnih djela.
O svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.
U Slavonskom Brodu se sinoć oko 22:30 sati dogodila saobraćajna nesreća u kojoj su poginule dvije osobe, a među njima je petogodišnje dijete.
Policija Slavonskog Broda je navela kako je zamjenik općinskog državnog odvjetnika u ovom gradu, uz asistenciju policijskih službenika proveo uviđaj kojim je utvrđeno da je 30-godišnjakinja upravljala automobilom Sjevernom veznom cestom od istoka prema zapadu.
U ovom vozilu je bilo i dijete (2020. godište) koje se nalazilo u dječijoj sjedalici.
Navedenom cestom iz suprotnog smjera kretao se 33-godišnjak koji je upravljao vozilom bez korištenja pojasa.
Prema njihovom izvještaju, do nesreće je došlo tako što je 30-godišnjakinja započela skretati u lijevo prema pristupnoj cesti da nije propustila 33-godišnjaka koji je zadržavao smjer kretanja, pri čemu je došlo do sudara između dva vozila.
U saobraćajnoj nesreći, 33-godišnjak i dijete su smrtno stradali na mjestu događaja, dok je 30-godišnjakinja teže povrijeđena te je zadržana u bolnici na daljnjem liječenju.
Od vozača su uzeti potrebni uzorci radi analize na opojna sredstva.
"Poginuli su vozač iz jednog automobila i dijete koje je bilo suputnik u drugom. Majka-vozačica i dalje se bori za život", rekao je direktor bolnice Josip Samardžić.
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine obavijestila je bosanskohercegovačku javnost da je u Sarajevu danas preminula istaknuta naučnica, profesorica emerita Univerziteta u Sarajevu i redovna članica ANUBiH-a akademkinja Branislava Peruničić.
Akademkinja Branislava Peruničić rođena je 1936. godine u Pančevu. Elektrotehnički fakultet završila je u Beogradu 1960. godine.
Odbranila je titulu kandidata tehničkih nauka na Moskovskom Energetskom institutu 1969. godine, a doktorsku disertaciju 1971. godine na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Izabrana je za docenticu 1966. godine, za vanrednu profesoricu 1972. godine i za redovnu profesoricu Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu 1976. godine. Pored rada na Elektrotehničkom fakultetu bila je i naučna saradnica instituta IRCA te saradnica IRIS-a u Energoinvestu.
Kao dopisna članica ANUBiH-a bila je redovna profesorica Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu do 1992. godine. U tom periodu bila je predsjednica Savjeta za kompjuterizaciju Energoinvesta, članica Izdavačkog savjeta preduzeća Svjetlost i delegat Savjeta akademija SFRJ u komisiji za nauku. Školsku 1996/97. provela je kao gostujuća profesorica na University of Illinois u Urbani.
Od 1992. godine do 1998. godine živjela je u SAD-u. Bila je pozvana u svojstvu gostujuće istraživačice na A&M Univerzitetu u Texasu, gdje je otišla sa saglasnošću svog fakulteta u Sarajevu i provela ljetni semestar 1992. Pošto se nije mogla vratiti u Sarajevo zbog blokade, produžen joj je angažman i na jesenji semestar 1992. godine. Nakon toga je bila gostujuća profesorica na University of Illinois u Urbani, a od 1993. godine do 1998. godine radila je kao redovna profesorica Univerziteta Lamar u Texasu. Vratila se u Bosnu i Hercegovinu 1998. godine i od tada je redovna profesorica na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. Bila je predsjednica Upravnog odbora Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, a u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine je obavljala i dužnost sekretarke Odjeljenja tehničkih nauka i predsjednice Odbora za izdavačku djelatnost.
Značajne naučne doprinose ima u tri oblasti: teoriji sistema s promjenljivom strukturom, digitalnoj zaštiti, lokaciji kvara i mjerenju u elektroenergetskim sistemima i teoriji grafova. Njen rad u oblasti sistema s promjenljivom strukturom vezan je za klizne režime. Ona je uvela pojam ekvivalentnog upravljanja, uslov invarijantnosti na smetnje i promjene parametara i klizne režime na presjeku više kliznih hiperpovršina. Njen pionirski rad koji je posvećen ovim pojmovima nosi naslov The Invariance Conditions in Variable Structure Systems, a objavljen je 1969. godine u časopisu Internacionalne federacije za automatsko upravljanje (IFAC) Automatica. Ovaj rad je jedan od najcitiranijih radova u ovoj oblasti. Od 1972. godine do danas citiran je po SCI 135 puta, a Uslov invarijantnosti nosi njeno ime.
U oblasti digitalne zaštite, lokacije kvara i mjerenja baziranog na uzorcima uvela je 1988. metod analize pomoću bilinearnih formi.
U oblasti teorije grafova definisala je prvi algoritam za postavljanje grafova u projektivnu ravan. Njen rad An Efficient Algoritm for Embedding of Graphs in Projective Plane, čiji je koautor Z. Durić, objavljen je u knjizi Graph Theory with applications to Algorithms and Computer Science u izdanju John Wiley&Sons 1984. godine.
Dokaz njenog renomea u međunarodnoj naučnoj javnosti su sedam predavanja po pozivu održanih na univerzitetima u SAD-u. Ona je bila pet puta profesor po pozivu na Univerzitetima u SAD-u (Lamar University, University of Illinois u Urbani, A&M University). Članica je međunarodnog udruženja elektroinženjera IEEE gdje ima poziciju Senior member. Ova pozicija se dobija poslije detaljnog razmatranja prijedloga koje treba da napišu drugi Senior članovi.
Kao profesorica, predavala je predmete iz oblasti analize signala, energetike i telekomunikacija. Bila je mentorica mnogobrojnih magistarskih i doktorskih radova.
Za dopisnu članicu Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje tehničkih nauka izabrana je 1987. godine, a za redovnu 2002. godine. Bila je potpredsjednica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 2008. do 2011. godine.
Dobitnica je Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva 2024. godine. Datum i vrijeme komemoracije i sahrane akademkinje Branislave Peruničić bit će naknadno objavljeni.
Povodom smrti akademkinje Branislave Peruničić, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine uputila je iskreno i duboko saučešće porodici i prijateljima.
Jaglac ili jagorčevina je biljna vrsta koja je rasprostranjena kako u južnoj tako i u zapadnoj Evropi, kao i na području jugozapadne Azije i severozapadne Afrike.
Jagorčevina je među prvim biljkama koje počinju da cvjetaju u proleće. Pored toga što ima ljekovita svojstva, ova biljka se i lako gaji. Uz pomoć naših savjeta gajenje jagorčevine biće i za vas vrlo jednostavno.
Svaki cvijet se sastoji od pet latica, čašica je duga oko 15 milimetara, a građena je od pet međusobno sraslih lapova. Jagorčevina cvjeta od februara do maja.
Od ljekovitih materija jagorčevina sadrži: natrijum, kalcijum, saponin, primaverin, primulaverin, a u samom cvijetu flavonoide. List sadrži mnogo vitamina C, te karoten, kristalizovane jaglačne kiseline.
Jagorčevina nije dovoljno iskorišćena, iako je veoma vredna ljekovita biljka. Ima dugu istoriju upotrebe kao lijek, te je naročito korišćena u liječenju stanja koji uključuju spazme, paralize, kao analgetik i antipiretik.
Kako ova biljka sadrži saponine, a oni djeluju kao ekspektoransi, kao i salicilate koji su glavni sastojak aspirina, ona djeluje i na smirenje upale, te protiv groznice. Lijek ne bi trebalo propisivati trudnicama, bolesnicima koji su osjetljivi na aspirin kao ni onim bolesnicima koji uzimaju antikoagulativne lijjekove.
Jagorčevina pročišćava krv i iz organizma eliminiše uzročnike reume i kostobolje.
Ako je neko sklon oboljenjima mišića i ligamenata, neka svakodnevno pije čaj od jagorčevine (jednu do dvije šolje) i bolovi će prestati.
Jedno od najefikasnijih sredstava protiv nesanice je upravo ova biljka, koja je preporodila mnoge ljude i spasla ih od fizičke i duševne iscrpljenosti, piše Stil.
Čaj koji ćemo ovde preporučiti treba uzeti prije svih sintetičkih sredstava koja obećavaju miran san. Ovaj čaj donosi san liječeći sve uzroke nesanice, čuvajući nerve i zdravlje uopšte.
FOTO: SRNA
Potrebno je 50 grama jagorčevine, 25 grama lavandinog cvijeta, 10 grama hmelja i 15 grama kantariona. Jednu vrhom punu kašiku ove mješavine preliti sa 1/4 litra vrele vode, pa ostaviti da odstoji tri minuta. Pije se pred spavanje, veoma vrelo, koliko god se može podnijeti, zaslađeno sa malo meda.
Jagorčevina izvanredno povoljno djeluje na nerve i srce, jača ih i smiruje glavobolje na nervnoj bazi.
Izvrsno djeluje i na upalu srčanog mišića, a prevencija je protiv izliva krvi u mozak.
Odličan čaj za istjerivanje pjeska iz bubrega dobićemo ako skuhamo korjen jagorčevine i pomiješamo ga sa medom.
Pravi proljećni čaj koji čisti krv dobija se od 50 grama jagorčevine, 50 grama zovinih izdanaka, 15 grama koprivinog lista i 15 grama korjena maslačka.
Brojni poznati na društvenim mrežama nerijetko dijele svoje uspomene iz djetinjstva, pa tako imamo priliku vidjeti kako su izgledali kao djeca. Svojim starim fotografijama iz prošlosti razniježe pratitelje na društvenim mrežama, dok bi ih s druge strane malotko prepoznao.
Svojedobno je svoju fotografiju iz djetinjstva odlučila pokazati i poznata pjevačica, a mnogi su se iznenadili kada su je vidjeli. Naime, kao djevojčica je izgledala skroz drugačije i gotovo da se ne može naći sličnost s današnjom verzijom nje.
Instagram
Riječ je o pjevačici Ljupki Stević koja je u središte pozornosti medija dospjela kada je snimila duet s američkim reperom Snoopom Doggom, a onda je neko vrijeme nije bilo u javnosti. Ipak, 2021. godine ponovno se našla na svim naslovnim stranama kada je nastao skandal s njenim ljubavnikom Dragišom Simićem.
Podsjetimo, Ljupka je te godine dospjela na naslovne strane svih medija kada je zbog nevjere svog tadašnjeg partnera, oženjenog pukovnika Dragiše Simića, demolirala njegove automobile.
Snimke na kojima je pjevačica lomila i lupala sve ispred sebe obišli su društvene mreže, a nakon toga je dobila prekršajnu prijavu i zabranu prilaska u trajnju od 30 dana.
Inače, Ljupka je teško podnijela prekid veze od 10 godina, ali je ubrzo odlučila stati na noge i ponosno nastaviti kroz život. Da se maksimalno posvetila sebi svjedoče i brojne fotografije s putovanja, a one ljetnje i golišave zapalile su društvene mreže.
Invazija ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu 2022. godine zatekla je Evropu nespremnu, a zabrinutost u vezi s jačinom NATO-a dodatno je porasla nakon što je američki predsjednik Donald Trump napravio zaokret u transatlantskom sporazumu, poručivši da se Evropa mora sama pobrinuti za vlastitu sigurnost.
