Georgina je imala zapaljenje pluća i zbog toga je morala da bude na bolničkom liječenju.
Na društvenoj mreži Instagram je objavila fotografiju sa braunilom na ruci, ali i cvijećem koje joj je, kako se može zaključiti, stiglo od porodice.
Na fotografiji se vidi i poruka koju je potpisao sin Cristiano Junior.
„Konačno sam se vratila kući. Provela sam četiri dana u bolnici zbog zapaljenja pluća i sada sam bolje, ali se i dalje oporavljam kod kuće sa svojom porodicom. Moram da kažem veliko hvala svim članovima bolnice, doktorima, sestrama i svima u bolnici. Brinuli su prelijepo o meni i veoma sam im zahvalna na tome“, napisala je Georgina na društvenim mrežama.
Georgina Rodriguez je više puta pričala o tome kako je upoznala Cristiana Ronalda, ali ta priča je iznova aktuelna svaki put kada se pohvali novim luksuznim poklonom.
Njen život se sudbonosno promijenio jednog popodneva u Madridu te 2016. godine. Da li se to desilo slučajno ili ne prosudite sami.
Ona tvrdi da se duže u butiku zadržala sticajem okolnosti.
„Konačno sam mogla da krenem kući, tri sata kasnije nego što je bilo planirano i dok sam se spremala, Cristiano je ušao sa svojim najstarijim sinom i nekim prijateljima. Hajde da kažem samo da sam osjetila leptiriće u stomaku“, poručila je ona.
Zbog Georgine je raskinuo sa Irenom Shaik, a onda ju je nakon nekoliko susreta pozvao da idu zajedno na jedan javni događaj, i ostalo je historija, prenosi N1.
Sin Marije Šerifović, mali Mario danas slavi 1. rođendan, a baka Verica Šerifović mu je posvetila emotivnu objavu.
Pile bajkino, dobro sam preživjela najjjveću radost, dan kad si se rodio. Danas slavimo tvoj 1. rođendan! Da si babi srećan i zdrav 100 godina. Ajde da rasteš lijepo, da trčimo po kiši, da se valjamo u blatu, da pravimo Sneška Belića, da šaramo zidove i da napravimo neviđeni krš i lom, da ne skidamo osmijeh sa lica jer imas naaajjjluđu babu na planeti. I da te vodi baba u Vrnjačku banju -napisala je Verica Šerifović.
Podsjetimo, Marija Šerifović, dobila je sina pomoću surogat majke. Dječak Mario rođen je na klinici u Los Anđelesu 2. decembra 2023. godine, piše Blic.
Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UO UIO) BiH na današnjoj sjednici donio je odluku o izmjenama akciza na cigarete i duhan za pušenje, koje će stupiti na snagu 1. januara 2025. godine.
Minimalna akciza na cigarete povećana je sa 173 KM na 179 KM za 1.000 komada, odnosno sa 3,46 KM na 3,58 KM po pakovanju od 20 cigareta. Akciza na duhan za pušenje također bilježi porast, sa 138,40 KM na 143,20 KM po kilogramu.
Ovo povećanje predstavlja dodatnih 0,12 KM po pakovanju cigareta i 4,80 KM po kilogramu duhana, čime će cigarete i duhan u 2025. godini postati skuplji za potrošače.
UO UIO je zadržao stopu kompenzatorne kamate na carinski dug na 12% za narednih šest mjeseci.
Na sjednici su razmatrani strategija rada, budžetski zahtjev za 2025. godinu i izvještaj o izvršenju budžeta za prvu polovinu ove godine.
Nisu usvojene odluke o privremenim koeficijentima za raspodjelu sredstava sa Jedinstvenog računa niti o raspodjeli prihoda od putarina.
Banjalučanin Namik Hrle, potpredsjednik razvoja u IBM-ovom odjelu za softver i direktor razvojne laboratorije u Njemačkoj, koji je nosilac 77 patenata, dolazi u Sarajevo na 4. Futures Leaders Summit (FLS) u organizaciji Fondacije budućnosti u BiH (BH Futures Foundation), koji će početi 13. decembra.
On će biti jedan od oko 20 svjetskih lidera u nauci, porijeklom iz BiH, koji će na ovom samitu prenijeti znanje studentima.
Ovogodišnja tema Futures Leaders Summita je "Iz BiH u svijet: Liderstvo u istraživanju, tehnologiji i preduzetništvu", a samit je u potpunosti posvećen studentima, gdje će njih 200 iz cijele BiH, potpuno besplatno, imati priliku da uče od najboljih.
Na ceremoniji otvaranja FLS-a, između ostalih, obratiće se i Hrle, koji je u intervjuu za "Nezavisne" ispričao kakvi su bili njegovi počeci, gdje je i šta radio dok svoju karijeru nije krunisao ulogom direktora u jednoj od najvećih tehnoloških firmi na svijetu.
NN: Rođeni ste Banjalučanin. Kada i zašto ste se odlučili da napustite rodni grad i koja je bila Vaša prva adresa u svijetu? Gdje ste studirali, usavršili svoje znanje, te kojim poslovima ste se bavili i na kojim destinacijama
HRLE: Da, rođen sam u Banjaluci, u dijelu grada koji se zove Mala čaršija, na Mejdanu. Pohađao sam osnovnu školu "Kasim Hadžić" i banjalučku Gimnaziju, matematičko odjeljenje. Kako sam htio studirati matematiku, nije bilo izbora nego napustiti svoj rodni grad, odnosno svoje roditelje, brata, mnogobrojne drage rođake i prijatelje. Otišao sam u Zagreb, gdje sam diplomirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i magistrirao na Elektrotehničkom fakultetu. Radio sam u nekoliko zagrebačkih firmi, u računskim centrima, kao programer, sistemski inženjer i projektant. Krajem osamdesetih sam sa suprugom i kćerkom odselio u Australiju, u Sidnej, gdje sam razvijao sistemski software za IBM-ove velike računare (mainframe), konkretno, monitor performansi IBM-ove baze podataka Db2.
Počeo sam kao programer, ali vrlo brzo sam postao glavni arhitekta tog projekta. Nakon šest-sedam godina provedenih u Australiji, a tokom kojih sam često boravio u Americi i Njemačkoj, odselili smo se u Njemačku, jer sam dobio ponudu da radim u timu koji je razvijao IBM-ovu platformu za podršku SAP poslovnih aplikacija (SAP je velika njemačka softverska firma). U Njemačkoj živim i radim i danas, a u međuvremenu sam radio na nekoliko IBM-ovih razvojnih projekata koje sam ja inicirao, uglavnom kao glavni arhitekta i vođa projekta.
NN: Jasno je da su Vas poslovni uspjesi doveli do pozicija u IBM-u, no, kako izgleda Vaš radni dan, šta radi potpredsjednik razvoja na odjelu za softver?
HRLE: Uvijek sam se bavio razvojem softvera za velike poslovne sisteme, dakle, organizacije kao što su banke, osiguravajuća društva, trgovački lanci, velike industrijske korporacije, prema tome, tipični IBM-ovi klijenti.
Ovo je važno napomenuti jer potrebe ovih klijenata diktiraju vrlo visoke kriterijume i kvalitete, ali i inovativnosti produkata za čiji razvoj sam zadužen. Naime, ovim kompanijama je softver koji koriste važan izvor konkurentnosti na tržištu, tako da nema mjesta kompromisima. Od mene se očekuje da prepoznam mogućnosti unapređenja poslovanja naših klijenata i transformišem te mogućnosti u konkretna rješenja, koristeći IT (informacijske tehnologije).
Dakle, od identifikacije poslovnih procesa koji se mogu optimizovati ili redefinisati uz pomoć IT-a, dizajna i arhitekture novih IT produkata, te supervizije i konsultacije razvojnih timova koji te nove produkte donose na tržište. Moje obaveze uključuju i sastavljanje razvojnih timova, identifikaciju i asistenciju (mentorstvo) mladim talentima, stvaranje uslova i pružanje podrške njihovim karijerama.
NN: Nosilac ste 77 patenata. Možete li nabrojati neke od njih i dati kratka objašnjenja Šta ste sve osmislili i šta je tek u procesu razvoja, odnosno nastanka
HRLE: Meni je predstavljalo zadovoljstvo raditi na svakom od novih, inovativnih rješenja, bez obzira na to da li su im dodijeljena patentna prava. Naravno, ako se neka rješenja prepoznaju kao vrijedna patentiranja, onda je to potvrda originalnosti, pa se tom zadovoljstvu u procesu inovacije još doda i osjećaj autorstva.
Pretpostavljam da mnogi koji se bave autorskim zanimanjima, bez obzira na područje rada, imaju takav osjećaj. Ako moram izdvojiti neke od patenata, onda bi to bili oni koji su dali rezultat u značajnim poslovnim i finansijskim uspjesima za IBM, kao što su: industrial-scale hybrid transactional/analytics processing, serverless consistent backup, adaptive query optimization... Bojim se da bi mi trebalo puno vremena i pisanog teksta da predstavim ove patente, a ako je neko zainteresovan, može ih potražiti u nekom od dostupnih patentnih registara.
Trenutno radim na procesima implementacije umjetne inteligencije u velikim poslovnim sistemima, što je jako plodno područje za inovaciju, a onda i za patente.
NN: Koja tema će biti u Vašem fokusu na FLS-u, te koju poruku želite poslati studentima, kolegama, pa i bh. građanima koji se nadaju boljoj budućnosti?
HRLE: Na FLS-u ću podijeliti svoja mišljenja o pravcima u kojima se razvija informacijska tehnologija, a što bi trebalo biti zanimljivo onima koji namjeravaju graditi svoje karijere u IT-u, dakle, u koja znanja i iskustva treba ulagati više, a u koja manje. Kao što znate, IT je izuzetno dinamična disciplina i znanja imaju prilično kratko "vrijeme poluraspada", odnosno relevantnosti.
Dakle, bitno je ne biti predugo u zoni komfora, pažljivo pratiti razvoj informacijskih tehnologija i brzo se "prestrojiti". Slično vrijedi i za druge naučne i privredne oblasti. Svojim Bosancima i Hercegovcima poručujem da damo učenju i znanju najveći prioritet, da budemo poznati po svojoj stručnosti, radnoj etici i profesionalnom integritetu, bez obzira na to čime se bavimo. Mi to možemo, i nadam se da će svi koji mogu pomoći ostvarenju ovakvog, vrlo zahtjevnog i, naravno, dugoročnog cilja, to i napraviti.
NN: Šta je bio Vaš recept za uspjeh. Da li je važno biti istrajan, ili u cijelom tom procesu važi da "sreća prati hrabre"?
HRLE: Moj recept za uspjeh zvuči kao kliše, ali ja ne znam drugačije i ne mogu ponuditi ništa atraktivnije, a to je: kontinuirano učenje, zdrava ambicija za postizanje realnih ciljeva, spremnost prihvatanja promjene, pogotovo kada je to povezano sa izlaskom iz zone komfora, pomoć drugima, tolerancija, respekt i podrška razlikama (u svim pogledima). I naravno, određena doza sreće.
BiH je za 25 godina kroz emigracije izgubila i više od milion stanovnika, a broj ljudi koji su se morali odreći bh. pasoša jer su neke zemlje zahtijevale da to urade prije nego im dodijele svoje državljanstvo, je daleko manji
Prije nekoliko dana kompanija je najavila da će u investirati više od 100 miliona eura u novu logističku infrastrukturu i moderne tehnologije na tržištima Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Zambije
Vijeće ministara BiH krajem oktobra dodijelilo je bh. državljanstvo Ranku Sočancu (60) iz Kraljeva u Srbiji, a koji je jedan od vlasnika kompanije Nelt.
Nelt je vodeća kompanija u pružanju usluga logistike i distribucije robe široke potrošnje u BiH i regionu. Prema podacima BiznisInfo.ba, Nelt je samo u BiH ove godine imao prihode od oko 380 miliona KM.
Pojedini mediji ranije su objavili da se bogatstvo Sočanac procjenjuje na oko 540 miliona eura, što bi značilo da je milijarder mjereno u markama. Sočanac je kompaniju Nelt osnovao je sa Nebojšom Šaponjićem.
Nelt grupa posluje na 12 tržišta u Evropi i Africi, i bavi se trgovinom i veleprodajom.
Ova grupa je lider distribucije u regionu, servisirajući najveće svjetske kompanije kao što su P&G, Kraft foods, Wrigley, SC Johnson, Dr. Oetker, Heineken, Nestle itd. U sastavu Nelt grupe danas posluju i kompanije Neoplanta – Fabrika mesa Novi Sad, Corner Shop i Javna skladišta Srbije.
https://www.youtube.com/watch?v=cG7ClM2eeSw
Kompanija Nelt ove godine je ukupno ostvarila prihod od 1,4 milijarde eura.
Prije nekoliko dana kompanija je najavila da će investirati više od 100 miliona eura u novu logističku infrastrukturu i moderne tehnologije na tržištima Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Zambije.
– Ovu godinu u Neltu obilježila je uspješna CEO tranzicija i organizaciona transformacija Grupe, kao i činjenica da smo nastavili sa ubrzanim rastom prihoda i pokrenuli poslovne operacije na tržištu Rumunije. Nelt Grupa će ostvariti prihod od 1,4 milijarde eura, što je rast od 8% posto u odnosu na prošlu godinu – naglasio je na godišnjoj konferenciji održanoj ove edmice Darko Lukić, generalni direktor Nelt Grupe.
Planirana investicija od 100 miliona eura, najveća u historiji kompanije, bit će usmjerena na proširenje postojećih kapaciteta, redizajn i optimizaciju logističke mreže, i implementaciju robotizacije i drugih automatizovanih rješenja.
Rast prihoda i na tržištu Bosne i Hercegovine
Kompanija Nelt BiH, koja je dio Nelt Grupe od 2006. godine, kontinuirano ostvaruje veoma dobre poslovne rezultate.
U 2024. godini zabilježen je rast prihoda od 12 posto u odnosu na prošlu godinu, zahvaljujući strateškom planiranju, kvalitetnim tehnološkim i sistemskim rješenjima i ulaganju u razvoj zaposlenih i infrastrukturu.
Iz kompanije ovom prilikom nisu govorili o konkretnim brojkama. No, prema podacima BiznisInfo.ba, kompanija je u BiH prošle godine imala prihode od 337 miliona KM. To bi značilo da su prihodi ove godine oko 380 miliona KM, što je svrstava u red najvećih kompanija u našoj zemlji.
Nelt brendovi, Fabrika dječije hrane i Neoplanta, učvrstili su lidersku poziciju u kategorijama dječije hrane i mesnih prerađevina u kojima posluju. Brojne inovacije i novi proizvodi doveli su do značajnog rasta tržišnog učešća (Fabrika dečije hrane 37%, Neoplanta 14%).
https://www.youtube.com/watch?v=mPEbYno3Le4
Također, bilježi se povećanje ukupnih prihoda obje kompanije (Fabrika dečije hrane +25%, Neoplanta +12%) u odnosu na 2023. godinu.
Nelt Grupa uložila je pet miliona eura u povećanje zarada u 2024. godini, kao i skoro 1,4 miliona u benefite za zaposlene, dok je u razvoj i edukaciju zaposlenih uloženo preko 600.000 eura.
UNICEF i Nelt– 1,3 miliona dolara za jačanje obrazovnih sistema
Nelt Grupa potpisala je ove godine strateško partnerstvo sa UNICEF-om u okviru koga će izdvojiti 1,3 miliona američkih dolara u periodu od tri godine, za jačanje obrazovnih sistema u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Angoli.
Ova inicijativa će omogućiti da oko 30.000 učenika, uključujući 1.000 iz najugroženijih grupa, stekne digitalne i zelene vještine koje su neophodne za tržište rada 21. vijeka.
