Nakon prebrojanih više od 50 posto glasova u Bihaću, u utrci za gradonačelnik Elvedin Sedić ubjedljivo vodi ispred Rusmira Muse, inače kandidata SDA i oca naše košarkaške zvijezde Džanan Muse, sa duplom razlikom u glasovima.
Prema svim pokazateljima Elvedin Sedić je novi-stari gradonačelnik Grada Bihaća, potvrdili su to iz njegove političke organizacije Pomak.
Kažu da su očekivali ovakav rezultat ali da ne žele euforiju zbog stanja u poplavljenim područjima Bosne i Hercegovine.
Elvedin Sedić je izjavio medijima da iako ubjedljivo vodi, sačekat će da se prebroji barem 60 posto glasova kako bi ona bila zvanično potvrđena, prenosi Fena.
Neodoljivi trenutak na aerodromu nedavno je postao viralan, prikupivši 13,7 miliona pregleda – i to s dobrim razlogom. Mama, tata i beba čekali su posebnu gošću – maminu identičnu sestru bliznakinju.
Ali kada je beba videla “dvojnicu” svoje mame, njena reakcija nije bila samo slatka bila je fascinantna!
U videu na Instagram profilu @twinclimbers-a, možete vidjeti kako beba reaguje kad se pred njom pojavljuje tetka koja je ista kao njena mama. Dok tetka pristiže, beba gleda čas u nju, čas u mamu, pokušavajući da shvati šta vidi. Njeno malo lice se menja od radoznalosti do zbunjenosti. Potom se beba na trenutak naginje prema tetki, privučena radoznalošću, a onda, kada je majka preda, oklijeva – samo na trenutak – prije nego što dozvoli tetki da je zagrli.
Njen tata, koji snima, čak kaže ono što svi mislimo: “Izgleda tako zbunjeno!” U tom uzrastu, bebe usavršavaju svoju sposobnost prepoznavanja lica i uče kako da naprave razliku između poznatih i nepoznatih ljudi.
Od trenutka kada se rode, bebe se oslanjaju na svoja čula kako bi se povezale sa mamom i tatom, odnosno članovima porodice koji su non-stop uz nju. Bebe rano prepoznaju lica, ali takođe pamte i glasove, mirise i dodire da bi razlikovale svoje najbliže od svih ostalih. Zbog toga su ovakvi trenuci toliko fascinantni; jer iako tetka izgleda baš kao mama, postoje male razlike koje pomažu ovoj bebi da shvati ko je ko, prenosi Večernji.hr
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine obavijestila je bosanskohercegovačku javnost da je u Sarajevu danas preminula istaknuta naučnica, profesorica emerita Univerziteta u Sarajevu i redovna članica ANUBiH-a akademkinja Branislava Peruničić.
Akademkinja Branislava Peruničić rođena je 1936. godine u Pančevu. Elektrotehnički fakultet završila je u Beogradu 1960. godine.
Odbranila je titulu kandidata tehničkih nauka na Moskovskom Energetskom institutu 1969. godine, a doktorsku disertaciju 1971. godine na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Izabrana je za docenticu 1966. godine, za vanrednu profesoricu 1972. godine i za redovnu profesoricu Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu 1976. godine. Pored rada na Elektrotehničkom fakultetu bila je i naučna saradnica instituta IRCA te saradnica IRIS-a u Energoinvestu.
Kao dopisna članica ANUBiH-a bila je redovna profesorica Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu do 1992. godine. U tom periodu bila je predsjednica Savjeta za kompjuterizaciju Energoinvesta, članica Izdavačkog savjeta preduzeća Svjetlost i delegat Savjeta akademija SFRJ u komisiji za nauku. Školsku 1996/97. provela je kao gostujuća profesorica na University of Illinois u Urbani.
Od 1992. godine do 1998. godine živjela je u SAD-u. Bila je pozvana u svojstvu gostujuće istraživačice na A&M Univerzitetu u Texasu, gdje je otišla sa saglasnošću svog fakulteta u Sarajevu i provela ljetni semestar 1992. Pošto se nije mogla vratiti u Sarajevo zbog blokade, produžen joj je angažman i na jesenji semestar 1992. godine. Nakon toga je bila gostujuća profesorica na University of Illinois u Urbani, a od 1993. godine do 1998. godine radila je kao redovna profesorica Univerziteta Lamar u Texasu. Vratila se u Bosnu i Hercegovinu 1998. godine i od tada je redovna profesorica na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. Bila je predsjednica Upravnog odbora Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, a u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine je obavljala i dužnost sekretarke Odjeljenja tehničkih nauka i predsjednice Odbora za izdavačku djelatnost.
Značajne naučne doprinose ima u tri oblasti: teoriji sistema s promjenljivom strukturom, digitalnoj zaštiti, lokaciji kvara i mjerenju u elektroenergetskim sistemima i teoriji grafova. Njen rad u oblasti sistema s promjenljivom strukturom vezan je za klizne režime. Ona je uvela pojam ekvivalentnog upravljanja, uslov invarijantnosti na smetnje i promjene parametara i klizne režime na presjeku više kliznih hiperpovršina. Njen pionirski rad koji je posvećen ovim pojmovima nosi naslov The Invariance Conditions in Variable Structure Systems, a objavljen je 1969. godine u časopisu Internacionalne federacije za automatsko upravljanje (IFAC) Automatica. Ovaj rad je jedan od najcitiranijih radova u ovoj oblasti. Od 1972. godine do danas citiran je po SCI 135 puta, a Uslov invarijantnosti nosi njeno ime.
U oblasti digitalne zaštite, lokacije kvara i mjerenja baziranog na uzorcima uvela je 1988. metod analize pomoću bilinearnih formi.
U oblasti teorije grafova definisala je prvi algoritam za postavljanje grafova u projektivnu ravan. Njen rad An Efficient Algoritm for Embedding of Graphs in Projective Plane, čiji je koautor Z. Durić, objavljen je u knjizi Graph Theory with applications to Algorithms and Computer Science u izdanju John Wiley&Sons 1984. godine.
Dokaz njenog renomea u međunarodnoj naučnoj javnosti su sedam predavanja po pozivu održanih na univerzitetima u SAD-u. Ona je bila pet puta profesor po pozivu na Univerzitetima u SAD-u (Lamar University, University of Illinois u Urbani, A&M University). Članica je međunarodnog udruženja elektroinženjera IEEE gdje ima poziciju Senior member. Ova pozicija se dobija poslije detaljnog razmatranja prijedloga koje treba da napišu drugi Senior članovi.
Kao profesorica, predavala je predmete iz oblasti analize signala, energetike i telekomunikacija. Bila je mentorica mnogobrojnih magistarskih i doktorskih radova.
Za dopisnu članicu Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje tehničkih nauka izabrana je 1987. godine, a za redovnu 2002. godine. Bila je potpredsjednica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 2008. do 2011. godine.
Dobitnica je Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva 2024. godine. Datum i vrijeme komemoracije i sahrane akademkinje Branislave Peruničić bit će naknadno objavljeni.
Povodom smrti akademkinje Branislave Peruničić, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine uputila je iskreno i duboko saučešće porodici i prijateljima.
Jaglac ili jagorčevina je biljna vrsta koja je rasprostranjena kako u južnoj tako i u zapadnoj Evropi, kao i na području jugozapadne Azije i severozapadne Afrike.
Jagorčevina je među prvim biljkama koje počinju da cvjetaju u proleće. Pored toga što ima ljekovita svojstva, ova biljka se i lako gaji. Uz pomoć naših savjeta gajenje jagorčevine biće i za vas vrlo jednostavno.
Svaki cvijet se sastoji od pet latica, čašica je duga oko 15 milimetara, a građena je od pet međusobno sraslih lapova. Jagorčevina cvjeta od februara do maja.
Od ljekovitih materija jagorčevina sadrži: natrijum, kalcijum, saponin, primaverin, primulaverin, a u samom cvijetu flavonoide. List sadrži mnogo vitamina C, te karoten, kristalizovane jaglačne kiseline.
Jagorčevina nije dovoljno iskorišćena, iako je veoma vredna ljekovita biljka. Ima dugu istoriju upotrebe kao lijek, te je naročito korišćena u liječenju stanja koji uključuju spazme, paralize, kao analgetik i antipiretik.
Kako ova biljka sadrži saponine, a oni djeluju kao ekspektoransi, kao i salicilate koji su glavni sastojak aspirina, ona djeluje i na smirenje upale, te protiv groznice. Lijek ne bi trebalo propisivati trudnicama, bolesnicima koji su osjetljivi na aspirin kao ni onim bolesnicima koji uzimaju antikoagulativne lijjekove.
Jagorčevina pročišćava krv i iz organizma eliminiše uzročnike reume i kostobolje.
Ako je neko sklon oboljenjima mišića i ligamenata, neka svakodnevno pije čaj od jagorčevine (jednu do dvije šolje) i bolovi će prestati.
Jedno od najefikasnijih sredstava protiv nesanice je upravo ova biljka, koja je preporodila mnoge ljude i spasla ih od fizičke i duševne iscrpljenosti, piše Stil.
Čaj koji ćemo ovde preporučiti treba uzeti prije svih sintetičkih sredstava koja obećavaju miran san. Ovaj čaj donosi san liječeći sve uzroke nesanice, čuvajući nerve i zdravlje uopšte.
FOTO: SRNA
Potrebno je 50 grama jagorčevine, 25 grama lavandinog cvijeta, 10 grama hmelja i 15 grama kantariona. Jednu vrhom punu kašiku ove mješavine preliti sa 1/4 litra vrele vode, pa ostaviti da odstoji tri minuta. Pije se pred spavanje, veoma vrelo, koliko god se može podnijeti, zaslađeno sa malo meda.
Jagorčevina izvanredno povoljno djeluje na nerve i srce, jača ih i smiruje glavobolje na nervnoj bazi.
Izvrsno djeluje i na upalu srčanog mišića, a prevencija je protiv izliva krvi u mozak.
Odličan čaj za istjerivanje pjeska iz bubrega dobićemo ako skuhamo korjen jagorčevine i pomiješamo ga sa medom.
Pravi proljećni čaj koji čisti krv dobija se od 50 grama jagorčevine, 50 grama zovinih izdanaka, 15 grama koprivinog lista i 15 grama korjena maslačka.
