Alice Finot odlazi sa ljetnjih olimpijskih igara u Parizu i sa novim rekordom i sa vjerenikom.
Uspjela je da obori evropski rekord u trci sa preskokom za žene na 3.000 metara, a onda je vidno euforična izvadila prsten i zaprosila svog partnera.
Nakon što je oborila rekord sa svojim koleginicama sportistima, Finot je jedva zastala da proslavi prekretnicu prije nego što je pojurila na tribine da podijeli trenutak sa Bargielom i šokirala publiku tako što je klekla na jedno koljeno.
Možda nekonvencionalniji od lokacije prosidbe bio je njen izbor “vjerničkog prstena”. Umjesto dijamantskog prstena, ona je koristila olimpijsku iglu. I umjesto da je stavi na njegov prst, zakačila je za košulju dok su oboje slavili, smiješeći se od uha do uha prije nego što je zapečatila vjeridbu poljupcem.Rekla sam sebi da ako trčim manje od devet minuta, znajući da je devet moj srećan broj i da smo zajedno devet godina, onda ću ga zaprostiti. Ne volim da radim stvari kao svi ostali. Pošto on to još nije uradio, rekla sam sebi da je možda na meni da to uradim. Dala sam iglu sa kojom sam trčala svom dečku. Na njoj piše: Ljubav je u Parizu”, rekla je kasnije medijima, prenosi People,pišu,pišu
Što se tiče njenog osvojenog četvrtog mjesta, dodala je:
“Samo je malo nedostajalo da dobijem medalju, žao mi je zbog toga, a ovako nemam za čim da žalim”, rekla je.
Potraga za nestalim osobama u poplavama i odronima nastavljena je i danas na područjima pogođenim poplavama, prvenstveno u Općini Jablanica te u Buturović Polju kao i u ostalim mjestima u slivu rijeke Neretvice, saopćeno je iz Operativnog centra civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona. Putne komunikacije na području Općine Jablanica s pojedinim naseljenim mjestima su u prekidu kao i sa susjednim općinama. Radi se na čišćenju puteva.
O stanju na poplavljenim područjima i novim, mogućim posljedicama, na televiziji N1 govorio je profesor geografije Vedran Zubić.
Profesor Zubić smatra da će čišćenje poplavljenog terena trajati dugo. Ono što sada možemo konstatirati, kaže, je da možemo podijeliti razloge nastanka ove prirodne pojave, a ljudske tragedije u dva faktora. Jedan je prirodni, a drugi antropogeni, ističe Zubić.
“Nije čovjek kriv za poplave, ali čovjek je definitivno kriv što su ove poplave bile ovako odavedene do maksimuma i što je došlo do ovakve tragedije. Dakle, možda se ‘ponavljamo’, ali kada imate morfostrukturu reljefnu kakvu ima taj prostor, ali ima i Sarajevo, volio bih da par riječi i o tome nešto kažemo, je idealno za nešto što se zove pluvijalna erozija, odnosno te bujične poplave. Bujica, brzi tok, sad smo već svi naučili neke izraze, shvatili smo da nije ista poplava 2014. i 2024. Voda jest voda, ali nije isti sistem djelovanja i kako je zaista pala ogromna kolčina kiše”, pojašnjava profesor Zubić.
Napominje da je deforestizacija koju je čovjek napravio, betoniranje, asfaltiranje, gradnja raznih objekata u prostorima gdje oni ne bi trebali biti, bacanje raznog otpada i, na kraju, pregrađivanje rijeka i formiranje kamenoloma, je zaista nešto što nam drži omču na vratu.
“Jer sve je dobro dok ne dođe do nekog povodnja viška kiše, dok ne dođe do erozije. Međutim ono što sam vidio je evidentno da talog one šute, onog šljunka koji nije trebao u kamenolomu, koji je bukvalno bio iznad tog sela, samo se pokrenuo kod veće koilčine padavina. Dakle, to je taj čisti antropogeni faktor koji je napravio to što je napravio. Bojim se da mi imamo toga u tom prostoru još. Vi kada prođete onim teritorijem, pogledajte gdje se sve nalaze kamenolomi, ta eksploatacija prirodnih resursa, nevalorizacija se dešava često u tom kraju”, dodaje.
Ističe da je taj prostor, iza Jablanice, na putu ka moru, idealan za geološka istraživanja i petrološko iskopavanje, za rudarstvo.
“Međutim, uvijek se ljudi bavili rudarstvom, nismo mi izmislili rudarstvo. Kroz cijelu povijest čovječanstva imate paleolitik, neolitik, željezno doba, brončano doba i tako dalje, ali kada se vrši eksploatacija, onda treba raditi pripremne radove, zaštititi i tako dalje”, kaže Zubić.
Podsjetio je na nesreću na lokaciji Bijela pokraj Mostara kada je velika količina kamena zbog miniranja kamenoloma završila u rijeci.
“Ovdje sam bio u studiju kada smo pričali o miniranju kod Jablaničkog jezera. Svi su to zaboravili. Dakle, miniranje je bilo nekih rudnih iskopina i odjednom je krenulo. To nam je trebalo biti upozorenje šta se potencijalno može desiti. Dakle, krenula je stijenska masa i zatrpala je jednu pritoku rijeke. Bijelu je zatrpala, ne znam. To je bilo, pa nema dva mjeseca. Ja mislim da nema dva mjeseca. I to nam je trebalo biti upozorenje šta se potencijalno može desiti. Odlaganje tog otpada, kako mi kažemo, šute isprika na izrazu, mora biti kako treba. A dreniranje terena, zaštita terena, zaista dovedena je do maksimuma. E sad, da li je kamenolom iznad kuća ili su sekudarno kuće pravljene ispod kamenoloma, ne znam. Ali neko je kod izdavanja dozvola pogriješio. Ili ne smije kuća tamo ili ne smije kamenolom iznad. E sad, neka oni provjere šta je starije, kokoš ili jaje”, pojašnjava Zubić.
Područja zahvaćena poplavama, kaže, u budućnosti možda neće biti idealna za život. No, veći problem predstavljaju psihičke posljedice kod ljude koje su poplave izazvale.
“Naravno, sad treba skloniti sve ono što se nataložilo, treba napraviti deratizaciju i slično. Ja mislim da ćemo mi mnogo prije dovesti to u red fizički, prirodno, nego psihički kod ljudi. Pitanje je da li će neko uopće htjeti živjeti u zoni. Donja Jablanica je imala 440 stanovnika, evo provjerio sam taj podatak, znači malo mjesto, svi se sigurno znaju, to su tri malo veće zgrade na Dobrinji. Pitanje je da li će oni htjeti tu živjeti, da li tim ljudima treba… A koliko će se, poznavajući nas, vjerovatno će i čišćenje terena trajati dugo. Evidentno da ćemo u narednih pet godina, ja pretpostavljam, imati evidentan problem. Mislim da taj prostor neće biti idealan za život, a opet kažem, mnogo veće će nam biti psihičke smetnje”, mišljenja je Zubić.
Utjecaj urbanizacije na okoliš u Sarajevu
Na pitanje koliko u BiH ima potencijalnih mjesta gdje bi mogao nastati problem kakav se desio u Donjoj Jablanici ili u Fojnici, Zubić odgovara: “Svaki biolog će vam reći da vam jedna bukva može popiti 500 litara vode i da je najbolje zasaditi bagrem jer on ima čvsto korijenje i čuvat će stijensku masu Dakle, ja ne znam, u prvom, drugom razredu srednje škole kad se to uči, dobro, na fakultetu, mi malo više na PMF-u, ali je evidentno da to svi znamo. Ne moramo mi ići po Bosni i Hercegovini. Hajde da krenemo krenuti od onog najmnogoljudnijeg grada u Bosni i Hercegovini. Evo, pogledajte okolna brda i padine, urbanizirane padine u Sarajevu. Tu šume gotovo da više i nema. Ono što se uradilo je da se šuma posjekla, da se nešto asfaltiralo, betoniralo i napravila neka urbana gradnja, odnosno kuće.”
U Sarajevu ima, slovom i brojem, izvora, vrela i periodičnih izvora 1380, ističe profesor Zubić.
“Vi nemate kilometar razlike u naselju da se nešto ne zove Bistrički Potok, Kevin Potok, Buča Potok, Boljakov Potok i tako dalje. Dakle, vi po potocima imate nazive mjesta, a zagušili ste tu vodu, a još, kad tome dodamo koliku količinu plastike bacamo, a očekujemo da će ta voda mirovati. Da, hoće u periodu kada nema velikih kiša, hoće ljeti nam i presušiti neki izvori, ali kada dođe do povodnja, evidentno da će se to aktivirati. Sada smo počeli malo više o tome razmišljati. Vidim, počelo se pričati o Sarajevu, šalju se neki snimci i slično, a Sarajevo se devastira već godinama na planinskim padinama. Sarajevo najviše je zato što je najviše urbanizirana cijelina, naravno, a pogledajte ovo morfostrukturu gornjeg Podrinja koje nije zahvaćeno takvom tragedijom, govori Foča, Goražde, ista je to morfostruktura terena, kao i srednje Bosne, kao i Jablanice”, objašnjava Zubić.
Dokle god su nam beton i asfalt vrhunac urbanog razvoja 2024. mi nećemo naprijed, dodaje.
“Recimo, u Egiptu sigurno nikom nije naumpalo da pravi piramide dva metra od Nila. Egipat je napravio kalendar, kažete, meteorologija, kalendar se pravinradi meteorologije i klimatologije. Znali su kada će im biti poplava Nila i to je bio prvi dan, prvi sirius, prvi dan Egipatskog kalendara. To je ovaj klasični kalendar 365 dana. Mi nikako da naučimo pratiti povodanj, padavine, snježnu retenziju, kad snijeg zakasni, to vam je period aprila kad se otapa, krašku retenziju, pola države nam je u krašu, imate stalnu krašku retenziju”, pojašnjava.
Napominje da više od 70 posto države ima strašno malu pluvijalnu apsorciju, odnosno da ne može primiti veću količinu padavina.
“Takav nam je sastav tla. I onda morate imati šumski fond. Ta šuma, hajmo naučiti, je posljedica klimatskih uslova. Drveće je raslo kao posljedica tih padavina. Nije drvo tu slučajno bilo. Klimatsko-vegetacijske zone, prvi srednji, ne znam stvarno kada se uči, zaboravio sam planove i programe. Dakle, to što imate tu šumu, to vam je blagodat iz milion i jednog razloga. Štiti vas od pretjeranog zagrijavanja, radi fotosintezu, nudi vam hlad, a vi ste odlučili da posječete šumu, da napravite neke kuće. Opet kažem, samo planinske padine oko Sarajeva, do 750 metara, ova zona aerozagađenja, sad ćemo ući u faze aerozagađenja zimskog i pogledajte razmak između kuća, visinu kuća, pogledajte temelje kuća”, kaže Zubić.
U Sarajevu koje ima 600 klizišta, ljudi sjeku šume, dodaje.
“To je tempirana bomba, vi ste imali poplave na 40 milimetara kiše. Na naglom izučivanju padavina 20-25 milimetara imate podvožnjak u Buča Potoku. 2021. u zapadnom dijelu, u nizijskom prostoru Sarajeva imali ste poplavu, toga se svi sjećamo, koja je bila drugačije formirana, na 70 milimetara kiše. U Jablanici je palo 320, dakle, gotovo 5-6 puta više kiše da je palo u Sarajevo, možete li zamisliti kakva bi poplava bila Posebno se to odnosi na ovaj istočni dio Sarajeva, recimo od Lapišnice do Skenderije, opet, pogledajte, planinske padine i naravno ovaj dio Pofalići, Buča Potok, Švrakino i tako dalje. Dakle, sve ono što nam je priroda dala, mi smo posjekli”, kaže profesor Vedran Zubić.
Benjamin Palić iz Jablanice pokazao je nevjerovatnu predanost i hrabrost u trenutku kada je Bosnu i Hercegovinu zadesila katastrofa. Od prvog dana, Benjamin prati situaciju s vlastitim bagerom, pomažući u otklanjanju posljedica poplava i klizišta koja su pogodila našu zemlju.
Njegova odlučnost da ostane na terenu i pruži pomoć zajednici svima je snaga. Iako se suočava s izazovima, Benjamin se ne predaje i ne želi napustiti svoje mjesto dok ne završi posao.
Ovaj hrabri bagerista postao je simbol solidarnosti, pokazujući da pojedinac može učiniti razliku u trenucima najveće potrebe. Njegova akcija služi kao podsjetnik da zajednica uvijek može računati na one koji su spremni pomoći.
Katastrofalne poplave koje su zadesile u proteklom periodu našu zemlju, veliku štetu su nanijele i najljepšem parku u Europi, parku Ravne 2 u Visokom.
Odmah po prestanku padavina i povlačenju vode, pristupilo se čišćenju i uređenju parka, a tokom posjete parku zatekli smo dr. Osmanagića zajedno sa uposlenicima Fondacije u čišćenju teniskih terena.
Poplave su napravile ogromnu štetu na sportskim terenima u sklopu parka, a na svu sreću, sve ostale arheološke lokacije Fondacije u Visokom su iz poplava izašle neoštećene, nije zabilježena nikakva šteta, a najposjećenija lokacija, tuneli Ravne, radili su tokom svih prethodnih dana.
Kroz razgovor sa dr. Osmanagićem saznali smo da je za katastrofu u našoj zemlji čuo i najbolji teniser svijeta Novak Đoković, koji se odmah i javio, te ponudio svoju pomoć.
– Naš veliki prijatelj i počasni građanin Visokog Novak Đoković nam se obratio sa pitanjem na koji način da pomogne unesrećenima, posebno ljudima u Jablanici i mi smo mu predložili da to učini preko organizacije Pomozi.ba. On je odlučio da pošalje preko te organizacije određenu finansijsku donaciju za pomoć Jablanici i na taj način je još jednom pokazao svoje veliko srce. U dva navrata je pomoć ponudio i nama za saniranje štete u Visokom, ali smo mu rekli da mi nismo prioritet i da se sami možemo nositi sa posljedicama poplava kod nas, a da tu pomoć usmjeri tamo gdje je zaista i neophodna. – otkrio je dr. Semir Osmanagić.
Na stranici udruženja “Pomozi.ba”, objavljen je dirljiv post o dobrovoljcu u Jablanici koji svoju misiju ne želi napustiti dok ne ostvari cilj. Kako navode na Facebook stranici, Edis Skender je mašinista i dobrovoljac firme Komgrad. Objavu prenosimo u cjelosti: “Edis Skender mašinista, dobrovoljac firme Komgrad.Ze i sada je na terenu na svoju incijativu jer je želio da […]
Investitori projekta Trebević Hills dali su izjavu za BiznisInfo.ba, nakon što je posljednjih dana u javnosti bilo mnogo govora o tome da li ovo gradilište ugrožava stanovnike sarajevskog naselja Širokača.
Podsjetimo,zabrinuti građani tražili su od nadležnih organa da reagiraju kako bi se spriječile potencijalne nepogode poput poplava i klizišta.
Nakon toga je reagirao i načelnik Općine Stari Grad Irfan Čengić koji je zatražio da se slučaj detaljno ispita.
– Na lokalitetu na kojem se gradi kompleks “Trebević Hills” iskrčena je velika površina drveća, a koji graniči s naseljenim područjem, što može povećati rizik od klizišta ukoliko nisu ispunjeni svi zahtjevi odgovarajuće struke – naveli su iz Općine Stari Grad.
No, investitori kažu da nema razloga za brigu.
– Kao investitori projekta Trebević Hills, duboko smo posvećeni odgovornom i održivom razvoju. Želimo naglasiti da su svi radovi na projektu sprovedeni u skladu s važećim zakonskim regulativama i standardima zaštite okoline – naveli su u izjavi za naš portal.
Kako su istaknuli, u procesu pripreme i izgradnje, sproveli su detaljne procjene uticaja na okoline, koje su pokazale da nema potencijalne opasnosti od poplava i odrona.
Dodaju da su poduzete sve mjere predostrožnosti kako bi se osiguralo očuvanje prirodnog pejzaža.
– Kako bismo dodatno osigurali stabilnost terena i spriječili bilo kakve negativne posljedice, implementirali smo 160 šipova dužine od 16 do 30 metara, debljine 1 metar, koji su ključni za stabilnost lamela A, B i C. Ovi šipovi dodatno garantuju sigurnost građevine, osiguravajući stabilnost i otpornost na geološke promjene – navodi se u izjavi investitora.
Inače, najveću zabrinutost građana izazvalo je gomilanje otpada u koritu Bistričkog potoka.
– Što se tiče Bistričkog potoka, takođe treba imati u vidu da su na tom lokalitetu bili oružani sukobi od 1992. do 1995., tako da više faktora utiče na izgled korita, ali je najvažnije da u ovolikim padavinama koje su se desile u BiH, voda Bistričkog potoka prolazi nesmetano i da nema klizišta na ovome reonu – naveli su investitori.
Na kraju su zaključili da im je cilj „doprinijeti razvoju Sarajeva i unaprijediti kvalitet života u lokalnoj zajednici, a ne na bilo koji način ugroziti postojeću infrastrukturu ili prirodne resurse“.
Pojasnimo da se radi o objektu koji se gradi na teritoriji RS-a, ali uz samu entitetsku liniju.
