Policijski službenik je vršio redovnu kontrolu saobraćaja, kada su mu prišla lica inicijala R.D. i R.B. kojom prilikom je lice inicijala R.D. gurnulo policijskog službenika dok je lice inicijala R.B. verbalno ometalo policijskog službenika.
Oba lica su lišena slobode.
Kako nezvanično saznajemo, oba pomenuta lica, bila su pod uticajem psihoaktivnih supstanci.
O događaju je obavješteno Okružno javno tužilaštvo u Trebinju koje je naložilo da se protiv lica inicijala R.D. podnese izvještaj o počinjenom krivičnom djelu zbog postojanja osnova sumnje da je počinilo krivično djelo „Napad na službeno lice u vršenju službene radnje“, a da se licu inicijala R.B. dokumentuje prekršaj po Zakonu o javnom redu i miru – ometanje državnih organa, privrednih društava i drugih pravnih lica u vršenju javnih funkcija.
Svjedočimo svaki dan pronalasku novih tijela na područjima koje su zahvatile katastrofalne poplave. Stanje na klizištima i dalje je izuzetno teško, a akcije čišćenja nakupljenog nasipa i materijala i dalje traju. Novo upozorenje meteorologa o padavinama je na snazi. U Novom danu oglasio se meteorolog Nedim Sladić.
Nedim Sladić odmah je na početku razgovora za Novi dan kazao kako padavine u narednom periodu neće biti obilne.
“Padavine neće biti obilne, to nam daje određenu dozu olakšanje. Najgore je iza nas. Možemo razmišljati o stabilizaciji vremena za iduću sedmicu. Unazad četiri-pet mjeseci suočili smo se sa izražajnim nepogodama, ali i temperaturnim oscilacijama. Situacija je bila teška i za prognoze, ali samo neka je narod izvukao bolju stranu. Samo da se nisu ponovile nemile scene”, kazao je Sladić.
Naveo je kako imamo još jedan val padavina u petak, ali da ne bi trebao da pogodio dio Hercegovine.
“Mi još u petak imamo jedan val padavina, oni bi donosio centralnom i istočnom dijelu Bosne. Što se tiče Hercegovine možemo biti mirniji. Poplavljena područja bi se trebala vraćati u mirnu situaciju. Obilnije padavine ostaju iza nas. Vrlo je važno istaknuti da nema značajnijih temperaturnih oscilacija i da ih neće biti. Sada su temperature deset stepeni više nego inače. Ni iduće sedmice nemamo minusa. Čekamo kako će se jesen odvijati, da vidimo šta možemo očekivati tokom zime. Nešto će biti svježije tokom vikenda. Minusa i dalje nemamo, temperature ostaju iznad prosjeka”, kazao je Sladić za N1.
Semir Cerić Koke 26. oktobra zakazao je koncert u sarajevskoj Skenderiji, a otkrio je kako se odriče zarade u korist ljudi pogođenih poplavama u Bosni i Hercegovini.
Uz brojne muzičare koji pružaju podršku ljudima koji su pogođeni razornim poplavama u Bosni i Hercegovini, bh. pjevač Semir Cerić Koke oglasio se za Klix.ba kazavši da će svu zaradu od predstojećeg koncerta donirati.
"Odričem se zarade u korist stradalih od poplava. Nadam se da će i drugi iz branše slijediti moj primjer", kazao je Koke, piše Klix.
Podsjetimo, Cerić će koncert u dvorani na Skenderiji održati 26. oktobra, a povod je proslava 35 godina karijere.
Marija Šerifović otkazala je svoj koncert u Sarajevu zbog tragičnih poplava u kojima je više od 20 ljudi izgubilo živote, Nina Badrić ponudila je da održi humanitarni koncert kad za to bude vrijeme, a otkazani su nastupi i Saše Matića, Breskvice, kao i Baby Lasagne.
Također, Željko Samardžić nedavno je nastupao u Posušju te je otkrio da je na svoj način odlučio dati doprinos te donirati honorar stradalim u poplavama.
Novac ugroženima možete donirati pozivom na broj 17039, direktno na stranici Pomozi.ba, kao i uplatama na transakcijski račun. Crveni krst u FBiH je također otvorio humanitarni broj 17023, a navode da se uplate mogu vršiti i na namjenski račun 1340011130004680 - ASA Banka d.d. Sarajevo.
Potraga za nestalim osobama u poplavama i odronima nastavljena je i danas na područjima pogođenim poplavama, prvenstveno u Općini Jablanica te u Buturović Polju kao i u ostalim mjestima u slivu rijeke Neretvice, saopćeno je iz Operativnog centra civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona. Putne komunikacije na području Općine Jablanica s pojedinim naseljenim mjestima su u prekidu kao i sa susjednim općinama. Radi se na čišćenju puteva.
O stanju na poplavljenim područjima i novim, mogućim posljedicama, na televiziji N1 govorio je profesor geografije Vedran Zubić.
Profesor Zubić smatra da će čišćenje poplavljenog terena trajati dugo. Ono što sada možemo konstatirati, kaže, je da možemo podijeliti razloge nastanka ove prirodne pojave, a ljudske tragedije u dva faktora. Jedan je prirodni, a drugi antropogeni, ističe Zubić.
“Nije čovjek kriv za poplave, ali čovjek je definitivno kriv što su ove poplave bile ovako odavedene do maksimuma i što je došlo do ovakve tragedije. Dakle, možda se ‘ponavljamo’, ali kada imate morfostrukturu reljefnu kakvu ima taj prostor, ali ima i Sarajevo, volio bih da par riječi i o tome nešto kažemo, je idealno za nešto što se zove pluvijalna erozija, odnosno te bujične poplave. Bujica, brzi tok, sad smo već svi naučili neke izraze, shvatili smo da nije ista poplava 2014. i 2024. Voda jest voda, ali nije isti sistem djelovanja i kako je zaista pala ogromna kolčina kiše”, pojašnjava profesor Zubić.
Napominje da je deforestizacija koju je čovjek napravio, betoniranje, asfaltiranje, gradnja raznih objekata u prostorima gdje oni ne bi trebali biti, bacanje raznog otpada i, na kraju, pregrađivanje rijeka i formiranje kamenoloma, je zaista nešto što nam drži omču na vratu.
“Jer sve je dobro dok ne dođe do nekog povodnja viška kiše, dok ne dođe do erozije. Međutim ono što sam vidio je evidentno da talog one šute, onog šljunka koji nije trebao u kamenolomu, koji je bukvalno bio iznad tog sela, samo se pokrenuo kod veće koilčine padavina. Dakle, to je taj čisti antropogeni faktor koji je napravio to što je napravio. Bojim se da mi imamo toga u tom prostoru još. Vi kada prođete onim teritorijem, pogledajte gdje se sve nalaze kamenolomi, ta eksploatacija prirodnih resursa, nevalorizacija se dešava često u tom kraju”, dodaje.
Ističe da je taj prostor, iza Jablanice, na putu ka moru, idealan za geološka istraživanja i petrološko iskopavanje, za rudarstvo.
“Međutim, uvijek se ljudi bavili rudarstvom, nismo mi izmislili rudarstvo. Kroz cijelu povijest čovječanstva imate paleolitik, neolitik, željezno doba, brončano doba i tako dalje, ali kada se vrši eksploatacija, onda treba raditi pripremne radove, zaštititi i tako dalje”, kaže Zubić.
Podsjetio je na nesreću na lokaciji Bijela pokraj Mostara kada je velika količina kamena zbog miniranja kamenoloma završila u rijeci.
“Ovdje sam bio u studiju kada smo pričali o miniranju kod Jablaničkog jezera. Svi su to zaboravili. Dakle, miniranje je bilo nekih rudnih iskopina i odjednom je krenulo. To nam je trebalo biti upozorenje šta se potencijalno može desiti. Dakle, krenula je stijenska masa i zatrpala je jednu pritoku rijeke. Bijelu je zatrpala, ne znam. To je bilo, pa nema dva mjeseca. Ja mislim da nema dva mjeseca. I to nam je trebalo biti upozorenje šta se potencijalno može desiti. Odlaganje tog otpada, kako mi kažemo, šute isprika na izrazu, mora biti kako treba. A dreniranje terena, zaštita terena, zaista dovedena je do maksimuma. E sad, da li je kamenolom iznad kuća ili su sekudarno kuće pravljene ispod kamenoloma, ne znam. Ali neko je kod izdavanja dozvola pogriješio. Ili ne smije kuća tamo ili ne smije kamenolom iznad. E sad, neka oni provjere šta je starije, kokoš ili jaje”, pojašnjava Zubić.
Područja zahvaćena poplavama, kaže, u budućnosti možda neće biti idealna za život. No, veći problem predstavljaju psihičke posljedice kod ljude koje su poplave izazvale.
“Naravno, sad treba skloniti sve ono što se nataložilo, treba napraviti deratizaciju i slično. Ja mislim da ćemo mi mnogo prije dovesti to u red fizički, prirodno, nego psihički kod ljudi. Pitanje je da li će neko uopće htjeti živjeti u zoni. Donja Jablanica je imala 440 stanovnika, evo provjerio sam taj podatak, znači malo mjesto, svi se sigurno znaju, to su tri malo veće zgrade na Dobrinji. Pitanje je da li će oni htjeti tu živjeti, da li tim ljudima treba… A koliko će se, poznavajući nas, vjerovatno će i čišćenje terena trajati dugo. Evidentno da ćemo u narednih pet godina, ja pretpostavljam, imati evidentan problem. Mislim da taj prostor neće biti idealan za život, a opet kažem, mnogo veće će nam biti psihičke smetnje”, mišljenja je Zubić.
Utjecaj urbanizacije na okoliš u Sarajevu
Na pitanje koliko u BiH ima potencijalnih mjesta gdje bi mogao nastati problem kakav se desio u Donjoj Jablanici ili u Fojnici, Zubić odgovara: “Svaki biolog će vam reći da vam jedna bukva može popiti 500 litara vode i da je najbolje zasaditi bagrem jer on ima čvsto korijenje i čuvat će stijensku masu Dakle, ja ne znam, u prvom, drugom razredu srednje škole kad se to uči, dobro, na fakultetu, mi malo više na PMF-u, ali je evidentno da to svi znamo. Ne moramo mi ići po Bosni i Hercegovini. Hajde da krenemo krenuti od onog najmnogoljudnijeg grada u Bosni i Hercegovini. Evo, pogledajte okolna brda i padine, urbanizirane padine u Sarajevu. Tu šume gotovo da više i nema. Ono što se uradilo je da se šuma posjekla, da se nešto asfaltiralo, betoniralo i napravila neka urbana gradnja, odnosno kuće.”
U Sarajevu ima, slovom i brojem, izvora, vrela i periodičnih izvora 1380, ističe profesor Zubić.
“Vi nemate kilometar razlike u naselju da se nešto ne zove Bistrički Potok, Kevin Potok, Buča Potok, Boljakov Potok i tako dalje. Dakle, vi po potocima imate nazive mjesta, a zagušili ste tu vodu, a još, kad tome dodamo koliku količinu plastike bacamo, a očekujemo da će ta voda mirovati. Da, hoće u periodu kada nema velikih kiša, hoće ljeti nam i presušiti neki izvori, ali kada dođe do povodnja, evidentno da će se to aktivirati. Sada smo počeli malo više o tome razmišljati. Vidim, počelo se pričati o Sarajevu, šalju se neki snimci i slično, a Sarajevo se devastira već godinama na planinskim padinama. Sarajevo najviše je zato što je najviše urbanizirana cijelina, naravno, a pogledajte ovo morfostrukturu gornjeg Podrinja koje nije zahvaćeno takvom tragedijom, govori Foča, Goražde, ista je to morfostruktura terena, kao i srednje Bosne, kao i Jablanice”, objašnjava Zubić.
Dokle god su nam beton i asfalt vrhunac urbanog razvoja 2024. mi nećemo naprijed, dodaje.
“Recimo, u Egiptu sigurno nikom nije naumpalo da pravi piramide dva metra od Nila. Egipat je napravio kalendar, kažete, meteorologija, kalendar se pravinradi meteorologije i klimatologije. Znali su kada će im biti poplava Nila i to je bio prvi dan, prvi sirius, prvi dan Egipatskog kalendara. To je ovaj klasični kalendar 365 dana. Mi nikako da naučimo pratiti povodanj, padavine, snježnu retenziju, kad snijeg zakasni, to vam je period aprila kad se otapa, krašku retenziju, pola države nam je u krašu, imate stalnu krašku retenziju”, pojašnjava.
Napominje da više od 70 posto države ima strašno malu pluvijalnu apsorciju, odnosno da ne može primiti veću količinu padavina.
“Takav nam je sastav tla. I onda morate imati šumski fond. Ta šuma, hajmo naučiti, je posljedica klimatskih uslova. Drveće je raslo kao posljedica tih padavina. Nije drvo tu slučajno bilo. Klimatsko-vegetacijske zone, prvi srednji, ne znam stvarno kada se uči, zaboravio sam planove i programe. Dakle, to što imate tu šumu, to vam je blagodat iz milion i jednog razloga. Štiti vas od pretjeranog zagrijavanja, radi fotosintezu, nudi vam hlad, a vi ste odlučili da posječete šumu, da napravite neke kuće. Opet kažem, samo planinske padine oko Sarajeva, do 750 metara, ova zona aerozagađenja, sad ćemo ući u faze aerozagađenja zimskog i pogledajte razmak između kuća, visinu kuća, pogledajte temelje kuća”, kaže Zubić.
U Sarajevu koje ima 600 klizišta, ljudi sjeku šume, dodaje.
“To je tempirana bomba, vi ste imali poplave na 40 milimetara kiše. Na naglom izučivanju padavina 20-25 milimetara imate podvožnjak u Buča Potoku. 2021. u zapadnom dijelu, u nizijskom prostoru Sarajeva imali ste poplavu, toga se svi sjećamo, koja je bila drugačije formirana, na 70 milimetara kiše. U Jablanici je palo 320, dakle, gotovo 5-6 puta više kiše da je palo u Sarajevo, možete li zamisliti kakva bi poplava bila Posebno se to odnosi na ovaj istočni dio Sarajeva, recimo od Lapišnice do Skenderije, opet, pogledajte, planinske padine i naravno ovaj dio Pofalići, Buča Potok, Švrakino i tako dalje. Dakle, sve ono što nam je priroda dala, mi smo posjekli”, kaže profesor Vedran Zubić.
Investitori projekta Trebević Hills dali su izjavu za BiznisInfo.ba, nakon što je posljednjih dana u javnosti bilo mnogo govora o tome da li ovo gradilište ugrožava stanovnike sarajevskog naselja Širokača.
Podsjetimo,zabrinuti građani tražili su od nadležnih organa da reagiraju kako bi se spriječile potencijalne nepogode poput poplava i klizišta.
Nakon toga je reagirao i načelnik Općine Stari Grad Irfan Čengić koji je zatražio da se slučaj detaljno ispita.
– Na lokalitetu na kojem se gradi kompleks “Trebević Hills” iskrčena je velika površina drveća, a koji graniči s naseljenim područjem, što može povećati rizik od klizišta ukoliko nisu ispunjeni svi zahtjevi odgovarajuće struke – naveli su iz Općine Stari Grad.
No, investitori kažu da nema razloga za brigu.
– Kao investitori projekta Trebević Hills, duboko smo posvećeni odgovornom i održivom razvoju. Želimo naglasiti da su svi radovi na projektu sprovedeni u skladu s važećim zakonskim regulativama i standardima zaštite okoline – naveli su u izjavi za naš portal.
Kako su istaknuli, u procesu pripreme i izgradnje, sproveli su detaljne procjene uticaja na okoline, koje su pokazale da nema potencijalne opasnosti od poplava i odrona.
Dodaju da su poduzete sve mjere predostrožnosti kako bi se osiguralo očuvanje prirodnog pejzaža.
– Kako bismo dodatno osigurali stabilnost terena i spriječili bilo kakve negativne posljedice, implementirali smo 160 šipova dužine od 16 do 30 metara, debljine 1 metar, koji su ključni za stabilnost lamela A, B i C. Ovi šipovi dodatno garantuju sigurnost građevine, osiguravajući stabilnost i otpornost na geološke promjene – navodi se u izjavi investitora.
Inače, najveću zabrinutost građana izazvalo je gomilanje otpada u koritu Bistričkog potoka.
– Što se tiče Bistričkog potoka, takođe treba imati u vidu da su na tom lokalitetu bili oružani sukobi od 1992. do 1995., tako da više faktora utiče na izgled korita, ali je najvažnije da u ovolikim padavinama koje su se desile u BiH, voda Bistričkog potoka prolazi nesmetano i da nema klizišta na ovome reonu – naveli su investitori.
Na kraju su zaključili da im je cilj „doprinijeti razvoju Sarajeva i unaprijediti kvalitet života u lokalnoj zajednici, a ne na bilo koji način ugroziti postojeću infrastrukturu ili prirodne resurse“.
Pojasnimo da se radi o objektu koji se gradi na teritoriji RS-a, ali uz samu entitetsku liniju.
Benjamin Palić iz Jablanice pokazao je nevjerovatnu predanost i hrabrost u trenutku kada je Bosnu i Hercegovinu zadesila katastrofa. Od prvog dana, Benjamin prati situaciju s vlastitim bagerom, pomažući u otklanjanju posljedica poplava i klizišta koja su pogodila našu zemlju.
Njegova odlučnost da ostane na terenu i pruži pomoć zajednici svima je snaga. Iako se suočava s izazovima, Benjamin se ne predaje i ne želi napustiti svoje mjesto dok ne završi posao.
Ovaj hrabri bagerista postao je simbol solidarnosti, pokazujući da pojedinac može učiniti razliku u trenucima najveće potrebe. Njegova akcija služi kao podsjetnik da zajednica uvijek može računati na one koji su spremni pomoći.
