Kredit koji su osigurale Kineska razvojna banka, Izvozno-uvozna banka Kine i mađarska podružnica Kineske banke u potpunosti je izdat 19. aprila i mora se vratiti u roku od tri godine. Budimpešta nije objavila informaciju o podizanju navedenog kredita.
O svemu je u četvrtak prvo obavijestio mađarski poslovni časopis Portfolio, a zatim je informacija potvrdila vladina agencija. Do pozamašnog zaduživanja dolazi dok Budimpešta produbljuje svoje veze s Pekingom, prenosi Index.
Kineske kompanije, poput proizvođača električnih automobila BYD ili tehnološkog diva Huawei, do sada su uložile ukupno oko 16 milijardi eura u zemlju, prema mađarskom ministru vanjskih poslova Peteru Szijjartou.
“Ugovor o kreditu omogućuje finansiranje ulaganja između ostalog u infrastrukturu i energetiku. Transakcija zadržava omjer javnog duga i BDP-a unutar gornje granice od 28.9 posto”, navela je vladina agencija.
U maju je Szijjarto najavio niz zajedničkih infrastrukturnih projekata s Kinom, uključujući brzu željeznicu do aerodroma u Budimpešti, teretnu željezničku liniju oko glavnog grada Mađarske, naftovode između Mađarske i Srbije te nuklearnu saradnju.
“Razvili smo visok steoen međusobnog političkog povjerenja. Naši su bilateralni odnosi najbolji u historiji i krenuli smo na zlatno putovanje”, rekao je kineski predsjednik Xi Jinping u izjavi prije svog posjeta Budimpešti u maju.
Sedmicama kasnije, odmah nakon preuzimanja kormila rotirajućeg Vijeća predsjedavajućeg EU-a, Orban je posjetio kinesku prijestolnicu. Uz mađarski javni dug na rekordnih 140 milijardi eura (73.5 posto BDP-a) i budžetski deficit od 6.7 posto BDP-a, Budimpešti je očajnički potrebna gotovina, piše Politico.
Budimpešta još uvijek čeka milijarde eura iz EU fondova. Novi kineski kredit ima najveći udio u državnom dugu, a drugo mjesto zauzima kredit China Eximbanka za projekt željeznice Budimpešta-Beograd od 917 miliona dolara.
Iako je Portfolio primijetio da je kamatna stopa promjenjiva, vlada nije otkrila više pojedinosti o visini kamatne stope, rasporedu otplate ili drugim detaljima.
Elektroprivreda BiH planira u naredne tri godine investirati preko 2,1 milijadu KM u nove projekte, odnosno postrojenja za proizvodnju električne energije. Osim gradnje novih objekata, EP BiH planira i otkup projekata koji već rade ili su u fazi razvoja.
Ovo se navodi u prijedlogu Plana poslovanja Elektroprivrede BiH za period 2025-2027. godine u koji je BiznisInfo.ba imao uvid.
U dokumentu se navodi i će biti “krajnje nužno” postepeno povećanje cijena električne energije, naročito za domaćinstva, uzimajući u obzir troškove proizvodnje, tržišne okolnosti, zakonsku regulativu i potrebu za energetskom tranzicijom.
Planom je predviđeno ostvarenje dobiti u naredne tri godine, na bazi planskih projekcija i pretpostavki.
Planirano je i značajno zaduživanje kod međunarodnih i domaćih finansijskih institucija, kako bi se zatvorila finansijska konstrukcija za ulaganja u planskom periodu, koja dosežu iznos od preko 2,1 milijardi KM, s tim da se pojedini projekti protežu i na godine nakon isteka planskog perioda, odnosno nakon 2027.
Izvjesno je da će većina potrebnih finansijskih sredstava, posebno za projekte u vezi proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, morati biti obezbjeđena iz eksternih izvora, što će dovesti do znatno većeg nivoa zaduženosti Društva u odnosu na trenutni nivo, piše BiznisInfo.ba.
Obzirom da je godinama prisutna niska stopa rentabilnosti na koju je najveći uticaj imao efekat kapitalnih ulaganja i finansiranja poslovanja ZD rudnika uglja putem dugoročnih pozajmica, posljedice koje u ovom i u narednom planskom periodu prate Društvo su između ostaloga i nedovoljna akumulirana novčana sredstva neophodna za vlastita kapitalna ulaganja.
Planom je predviđen početak izgradnje više novih energetskih objekata. Predviđen je početak izgradnje dvije vjetroelektrane i nekoliko solarnih elektrana, za čiju izgradnju bi bila korištena sredstva međunarodnih finansijskih institucija i dio vlastitih sredstva.
Predviđeno je da u toku planskog perioda, dakle u naredne tri godine, počne proizvodnja u nekoliko novih objekata solarnih elektrana.
U skladu sa raspoloživim mogućnostima i planovima prestrukturiranja rudnika, nastavit će se i sa investiranjem u rudnike uglja u sastavu Koncerna EP BiH, kako bi se obezbijedila stabilna i održiva proizvodnja uglja u obimu potrebnom za planirani rad termoelektrana, ne samo u planskom periodu nego i u preostalom periodu rada pojedinih blokova.
U skladu sa strateškim ciljem EP BiH da se značajno poveća udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, planirana su i sredstva za otkup projekata obnovljivih izvora energije koji su već u pogonu i projekata koji su u razvoju, kao i otkup ili zakup zemljišta pogodnih za izgradnju solarnih elektrana.
Osim toga, planiraju se aktivnosti i ulaganja u već identifikovane projekte solarne energije što je prepoznato kao razvojna šansa. U tom kontekstu planirana je i izgradnja krovnih fotonaponskih elektrana na vlastitim objektima EP BiH. Prvi pilot projekat izgradnje krovne fotonaponske elektrane 10 kW s baterijskom jedinicom za pohranu energije 10 kWh na jednom objektu EP BiH je pripremljen i ugovoren, i njegovo puštanje u pogon se očekuje u prvom kvartalu 2025. godine.
Također, predviđen je i početak pružanja ESCO usluga za izgradnju fotonaponskih elektrana kod kupaca na javnom snabdijevanju, što će omogućiti nove kWh zelene električne energije u mreži EP BiH. Prva ovakva ESCO usluga je već ugovorena sa jednom lokalnom zajednicom za fotonaponsku elektranu 80 kW na sportskoj dvorani, s očekivanom izgradnjom i puštanjem u pogon do kraja 2025. godine.
Ovaj plan predviđa značajna ulaganja vlastitih i kreditnih sredstava u razvoj i implementaciju ovih projekata, te bi naredni trogodišnji period trebao biti obilježen izgradnjom velikog broja FNE na više perspektivnih lokacija na rudničkim površinama i zemljištu u vlasništvu EP BiH, kao i krovnih FNE na vlastitim objektima EP BiH te kod kupaca EP BiH.
Prihodi od prodaje električne energije krajnjim kupcima (javna usluga snabdijevanja električnom energijom i ostale vrste snabdijevanja) planirani su na osnovu EEB-a, te pretpostavke o izmjeni akata kojima se definišu prodajne cijene za krajnje kupce. Aktima o prodajnim cijenama za krajnje kupce koji bi se trebali primjenjivati u narednom periodu nastoji se očuvati pozicija dominantnog snabdjevača.
S obzirom na konstantni rast troškova energije distributivnih gubitaka, sistemske usluge i naknade za rad NOS-a BiH u prethodnim godinama, krajem 2024. godine ili početkom 2025. godine se očekuje pokretanje tarifnog postupka u vezi visine cijene mrežarine po svim kategorijama kupaca.
Imajući u vidu dužinu trajanja tarifnog postupka, stupanje na snagu ovog povećanja očekuje se krajem 2025. godine ili početkom 2026. godine.
Planom se daje zadatak Upravi i Nadzornom odboru EP BiH da kroz politiku određivanja prodajnih cijena i drugih uslova prodaje za krajnje kupce u okviru aktivnosti ugovaranja prodaje nađu prihvatljiv balans između:
potrebe dugoročne održivosti i stabilnosti poslovanja EP BiH i Koncerna EP BiH uvažavajući globalnu energetsku tranziciju ka dekarboniziranoj ekonomiji
potrebe da se sačuva likvidnost Društva na kratkoročnom i dugoročnom nivou
potrebe da se građanima i privrednim subjektima obezbjedi stabilno snabdijevanje električnom energijom.
Očekuje se i planira racionalno i efikasno poslovanje uz ostvarenje dobiti koja treba biti osnov za finansiranje ulaganja i prestrukturiranja koja stoje pred Društvom u narednom periodu, što podrazumijeva i njegova zavisna društva. Pored rasta profitabilnosti, Društvu će biti nužno i poboljšanje gotovinskih tokova iz poslovnih aktivnosti, kako bi se mogla realizovati ulaganja iz vlastitih izvora kao i obezbjediti servisiranje već aktivnih kredita i kredita koji će biti ugovoreni i aktivni u planskom periodu, u svrhu realizacije investicija.
Postojeći i potencijalni kreditori će analizirati gotovinske tokove Društva i Koncerna kao jednu od ključnih podloga za odobrenje kreditnih aranžmana.
– Veoma je bitno kupcima i javnosti predstaviti da je postepeno povećanje cijena električne energije, naročito za domaćinstva, uzimajući u obzir troškove proizvodnje, tržišne okolnosti, zakonsku regulativu i potrebu za energetskom tranzicijom, krajnje nužno, ukoliko želimo na duži rok računati na domaće izvore električne energije koji će biti okolinski i klimatski prihvatljiviji od postojećih – navodi se u dokumentu.
Sigurno je da će u narednih 2-7 godina biti uvedeno plaćanje taksi ili sličnih naknada na CO2 emisije iz termoelektrana na prostoru BiH, a na državi i EP BiH je da se izbore da to bude postepeno i uz što manje naknade i troškove.
Sa druge strane, Bosna i Hercegovina i EP BiH moraju pokazati i dokazati spremnost da smanje emisije CO2, shodno globalnim trendovima, a što će biti konkretizovano kroz Nacionalni energetski i klimatski plan BiH (NECP BiH), koji je trenutno u fazi usvajanja, zaključuje se.
Tri naredne godine poslovat će se pozitivno
Inače, planom se projenjuje da će operativni prihod kompanije ove godine biti milijardu i 213 miliona KM. Za narednu godinu planiran je operativni prihod od milijardu i 475 miliona, potom milijardu i 372 te u konačnici milijardu i 348 miliona KM 2027. godine.
Preduzeće će ove godine imati gubitak od 21,2 miliona KM, što je znatno manje od 327 miliona iz prošle godine. Gubitak za ovu godinu i ne zvuči tako dramatično, s obzirom da smo cijele godine slušali alarmentne vijesti od padu izvoza električne energije.
Već naredne godine planirana je dobit prije poreza od 1,6 miliona KM, potom godinu iza toga 4,7 miliona, te u konačnici 2027. godine 2 miliona maraka dobiti prije poreza.
Vlastita ulaganja od 453,8 miliona KM, krediti 853 miliona KM
Ukupni investicioni plan u trogodišnjem periodu iznosi 2,12 milijardi KM, prije svega za potrebe kapitalnih ulaganja u nove i zamjenske proizvodne objekte. Osim vlastitih sredstava u iznosu od 453,8 miliona KM, planirano je da se dodatna sredstva obezbijede iz kredita u iznosu od 853 miliona KM, od kojih za podizanje energetske efikasnosti elektrodistributivnih objekata 29,1 miliona KM i rehabilitaciju HE Salakovac 24 miliona KM, te donacija u iznosu od 11 miliona KM.
Tokom planskih godina, zavisno od sticanja uslova za realizaciju pojedinih projekata, donosiće se odluke o novim izvorima finansiranja ili revidiranju planova.
Da bi se realizovala planirana ulaganja potrebno je pored navedenih sredstava, obezbijediti i nedostajuća sredstva u iznosu od 797,3 miliona KM.
Predstavnički dom Federalnog parlamenta odobrio je sinoć na sjednici da Federacija BiH garantuje kod banaka za kreditno zaduženje preduzeća Autoceste FBiH radi izgradnje dijela autoceste na Koridoru 5-C Mostar sjever – Mostar jug.
Kreditno zaduženje u ovom slučaju predviđeno je na 150 miliona eura a rok za vraćanje kredita 15 godina, s četvorogodišnjim grace periodom.
Osim ovog prijedloga, Predstavnički dom je večeras, među drugim aktima, većinom glasova odobrio i predloženu strategiju razvoja male privrede u FBiH do 2027. godine, kao i strategiju infrastrukture prostornih podataka FBiH također za period do 2027.
Najviše vremena na sjednici proteklo je u vezi s predloženim zakonom o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", usvojenim na koncu većinom glasova, prenosi Fena.
U vezi s tim aktom je izglasan i zaključak o reorganizaciji preduzeća BH Gas s ciljem uspješne implementacije projekta Južna interkonekcija.
Za stupanje na snagu zakona je potrebna i podrška Doma naroda.
Sjednica Predstavničkog doma je završena oko 21 sat, naredna je sazvana za 18. decembar.
Pred Regionalnim sudom u Gracu ove sedmice održano je suđenje 29-godišnjem mladiću iz BiH koji je optužen da je pokušao da reketira vlasnika lokalnog bordela...
Na graničnom prelazu Deleuša, između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, ovlašteni carinski službenici spriječili su nezakonit unos veće količine maslinovog ulja čija je ukupna vrijednost na tržištu procijenjena na iznos od 12000 KM.
Po ulasku u carinsko područje BiH, izvršen je pregled teretnog motornog vozila albanskih registarskih oznaka kojim je upravljao albanski državljanin K. R. i tom prilikom u tovarnom dijelu, pronađeno je djelimično sakriveno 422 litre maslinovog ulja. Prethodno ova roba nije prijavljena carinskim organima, te nije imala dokumentaciju o porijeklu.
Pronađeno maslinovo ulje je oduzeto uz potvrdu o privremenom oduzimanju, a o događaju je obaviješten dežurni sudija za prekršaje Osnovnog suda u Trebinju. Nakon potvrđenog carinskog prekršaja izrečena je novčana kazna i donijeto Rješenje o trajnom oduzimanju robe.
Zahvaljujući efikasnom radu carinskih službenika još jednom je potvrđena posvećenost Uprave za indirektno oporezivanje u borbi protiv svih oblika krijumčarenja i zaštiti ekonomskih interesa naše zemlje.
Podsjećamo na obavezu prijavljivanja roba, dragocjenosti i sredstava plaćanja pri prelasku državne granice, kako bi se izbjegle neprijatnosti i prekršajne sankcije.
