Izraelski i libanski mediji izvijestili su da je u južnom dijelu Bejruta došlo do nekoliko eksplozija.
Mediji navode da je najvjerovatnije riječ o izraelskom napadu na glavni grad Libana.
Prema prvim informacijama, izraelske zračne snage raketirale su nekoliko dijelova južnog Bejruta.
Za sada je prijavljena materijalna šteta na nekoliko objekata.
Izraelska vojska potvrdila je zračni napad na južno predgrađe Bejruta, navodeći da je gađala komandanta Hezbollaha odgovornog za napad na Majdal Shams na Golanskoj visoravni.
Podsjetimo, izraelske snage već nekoliko dana najavljuju kako će izvršiti niz udara na položaje Hezbollaha, naročito nakon napada na Golanskoj visoravni za koji je Tel Aviv optužio upravo Hezbollah, a u kojem je na fudbalskom igralištu ubijeno dvanaestero djece.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ranije je najavio da će libanska grupa “platiti visoku cijenu” nakon smrtonosnog napada na fudbalski teren.
Posljednje prognoze pokazuje da će Evropa 4. novembra doživjeti prvi snažan hladni udar s naglim padom temperature i mogućim snježnim oborinama na niskim visinama.
Međutim, ono što očekuje Evropu u decembru i tokom cijele zime moglo bi biti daleko značajnije, prenosi Dnevno.hr.
Italijanski meteorolozi najavljuju da će nadolazeća zima biti jedna od najhladnijih u posljednjih 65 godina, s rekordno niskim temperaturama i ozbiljnim vremenskim promjenama.
Stručnjaci ističu i utjecaj klimatskog fenomena La Niña te promjene u stratosferskoj dinamici, čime se dodatno potvrđuje mogućnost zimske sezone s izuzetno niskim temperaturama.
Prema najavama, decembar bi mogao postati najhladniji mjesec u Italiji u posljednjih nekoliko decenija. Iako prognoze uvijek uključuju mogućnost promjena, predviđa se da će barometarski uvjeti preuzeti trend zahlađenja ne samo za Italiju već i za cijelu Evropu. Na hladan početak zime snažno utječe nedavni fenomen „ESE Cold“ koji je krajem septembra prouzrokovao znatno stratosfersko hlađenje.
Moguća ekstremna hladnoća
Ova promjena u stratosferi utjecala je i na dinamiku troposfere, iako je učinak bio slabiji od očekivanog prema dosadašnjim znanstvenim uzorcima. Troposfera, naime, nije u potpunosti reagovala na hlađenje „odozgo,“ no znakovi klimatskog „uravnoteženja“ ukazuju na daljnje promjene.
Meteorološki stručnjaci također prate pokazatelje snažnog stratosferskog zatopljenja, što bi moglo dovesti do značajnog povratnog utjecaja na troposferu. Modeli ukazuju na mogući „MMW“ – Major Midwinter Warming – odnosno snažno zimsko zagrijavanje koje bi moglo destabilizirati polarni vrtlog i prouzročiti razne atmosferske posljedice. Iako samo stratosfersko zagrijavanje neće biti dovoljno za dolazak ekstremne hladnoće, mogući pomaci u poziciji polarnog vrtloga mogli bi dodatno pridonijeti zimskoj dinamici.
Dakle, što nam donosi decembar? Prema trenutnim najavama, izuzetno hladne uvjete i mogućnost “hemisferskog preokreta” u temperaturnim trendovima diljem Evrope. U svakom slučaju, ljubitelji zime imaju razloga za optimizam, dok stručnjaci nastavljaju pratiti pokazatelje i kretanja u stratosferi i troposferi, najavljujući zimu koja bi mogla podsjetiti na neka prošla, hladnija vremena.
Vijeće sigurnosti UN-a pozvalo je u srijedu Izrael da poništi odluku o zabrani rada agencije Ujedinjenih naroda koja je desetljećima pružala "vitalne" usluge palestinskim izbjeglicama
U današnje vrijeme, moderne tehnologije hrane kombiniraju različite tehnike obrade poput termičke obrade, soljenja, dimljenja i zaštite atmosfere kako bi se produžili rokovi trajanja proizvoda. Iako su ove metode korisne za očuvanje hrane, postavljaju se i brojna pitanja o njihovoj sigurnosti i kvaliteti.
Jedan od najnovijih skandala odnosi se na kuhana pačja jaja, čiji je rok trajanja bio postavljen do 2026. godine. Ova jaja povučena su s tržišta zbog visokog sadržaja antibiotika, što ukazuje na moguće neispravne prakse u proizvodnji. Dok znanstvene studije sugeriraju da se soljenjem i kuhanjem može produžiti rok trajanja do šest mjeseci, dvogodišnji rok postavlja sumnju o kvaliteti i sigurnosti proizvoda.
Prekomjerna obrada može promijeniti fizikalno-hemijske osobine hrane, a radijacija koja se koristi u procesu konzerviranja često nije jasno naznačena na deklaracijama, javlja Večernji list.
Dodatno, tehnologije koje koriste pakiranje u zaštićenoj atmosferi i aditive poput askorbinske kiseline i nitrata pomažu u očuvanju boje i sprječavanju rasta bakterija. Međutim, postoji rizik od prekomjerne primjene aditiva koji mogu negativno utjecati na nutritivnu vrijednost hrane.
S obzirom na to da se mnoge namirnice, posebno one iz uvoza, moraju dodatno prerađivati kako bi preživjele duga putovanja, lokalne svježe namirnice predstavljaju bolji izbor. U Hrvatskoj, povrće i voće često su tretirani pesticidima, čija je prisutnost na deklaracijama zakonski obavezna u trgovačkim lancima, ali nije na tržnicama, što stvara dodatnu zabrinutost među potrošačima.
U kontekstu sigurnosti hrane, važno je poticati transparentnost i obavezno označavanje svih sastojaka i tretmana kako bi potrošači imali potpunu sliku o onome što konzumiraju. Na kraju, svježe namirnice iz lokalnog uzgoja i kratkih lanaca opskrbe ostaju najbolji izbor za zdravlje i sigurnost potrošača.
Stručnjaci nastavljaju pratiti pokazatelje i kretanja u stratosferi i troposferi, najavljujući zimu koja bi mogla podsjetiti na neka prošla, hladnija vremena