Među anomalijama izraelske prakse u dogovoru nacija, selektivno ubijanje njegovih neprijatelja bilo je konstanta kroz njegovu historiju. U svom djelu „Rise and Kill First“ (2018.) izraelski novinar Ronen Bergman dokumentirao je više od 2300 operacija s nekoliko hiljada ciljanih atentata na različitim kontinentima, od kojih su većina meta bili palestinski čelnici, ali ne samo: tu su Iranci, Iračani, Sirijci, Libanci. Zadavanje smrtnog udarca neprijatelju stari je izraelski san da okonča svoj problem s Palestinom. Ali uzalud: niti će se problem riješiti nasiljem, niti je neprijatelj pojedinac.
Ne treba zanemariti da popis specijalnih operacija nije ograničio svoj cilj na ubistvo palestinskih političkih ili vojnih vođa. Intelektualci su godinama bili meta osobite okrutnosti: ljepljiva bomba ubila je Gassana Kanafanija, pripovjedača i vođu Narodnog fronta za oslobođenje Palestine, u Bejrutu 1972.; komandos je mitraljirao Kamala Nassera, pjesnika, slikara i glasnogovornika PLO-a, u njegovom uredu, također u Bejrutu 1973.; hicem u potiljak ubijen je Naji al Ali, radikalno nezavisni karikaturist, u Londonu 1987. godine…
Arafat je uvijek bio na meti Mossada, izraelske tajne službe, koja ga nije uspjela ubiti, iako je usput u smrt odvela nekoliko njegovih pomoćnika. Međutim, njegova čudna smrt, očito uzrokovana trovanjem, još uvijek nije razjašnjena.
U političkom smislu dva su odlučujuća atentata. Godine 1988., nekoliko mjeseci nakon početka Prve intifade, Mossad je pokrenuo složenu operaciju u Tunisu, iskrcavanjem svojih specijalnih agenata. Meta je bio Abu Jihad, tada broj dva u Fatahu i odgovoran za koordinaciju između PLO-a i palestinskog narodnog ustanka u Gazi i na Zapadnoj obali. Godine 2004., usred Druge intifade, Mossad je palicu predao vojsci a onda je kiša projektila ispaljena iz borbenog helikoptera ubila šeika Ahmeda Jasina, osnivača i vođu Hamasa, u Gazi.
Ni prva ni druga intifada nisu zaustavile Izrael, niti su poboljšale njegovu sigurnost, niti su riješile bilo koji problem, izraelski ili palestinsko-izraelski, ako je takva distinkcija moguća. Upravo suprotno. Nakon svakog atentata na nekog palestinskog vođu počinje razdoblje veće nestabilnosti, ali i odlučnosti u otporu novih generacija. Ismail Haniyeh, vođa Hamasa ubijen u Teheranu, imat će nasljednika, a spirala nasilja neće se zaustaviti ako ne bude pravde i obeštećenja.
Unatoč ovom ogromnom iskustvu, Izrael ide dalje, ovaj put s genocidom u Gazi kao pozadinom. Izrael je ove prakse uništavanja palestinskih osobnosti pretvorio u državnu stvar, a što je još ozbiljnije, sankcionirane su saučesničkom šutnjom međunarodne zajednice. Genocid i selektivna ubistva: koktel koji ne vodi nikamo.
Luz Gomez je profesorica arapskih i islamskih studija na Autonomnom Univerzitetu u Madridu; ovaj je komentar napisala za El Pais.
Semir Cerić Koke 26. oktobra zakazao je koncert u sarajevskoj Skenderiji, a otkrio je kako se odriče zarade u korist ljudi pogođenih poplavama u Bosni i Hercegovini.
Uz brojne muzičare koji pružaju podršku ljudima koji su pogođeni razornim poplavama u Bosni i Hercegovini, bh. pjevač Semir Cerić Koke oglasio se za Klix.ba kazavši da će svu zaradu od predstojećeg koncerta donirati.
"Odričem se zarade u korist stradalih od poplava. Nadam se da će i drugi iz branše slijediti moj primjer", kazao je Koke, piše Klix.
Podsjetimo, Cerić će koncert u dvorani na Skenderiji održati 26. oktobra, a povod je proslava 35 godina karijere.
Marija Šerifović otkazala je svoj koncert u Sarajevu zbog tragičnih poplava u kojima je više od 20 ljudi izgubilo živote, Nina Badrić ponudila je da održi humanitarni koncert kad za to bude vrijeme, a otkazani su nastupi i Saše Matića, Breskvice, kao i Baby Lasagne.
Također, Željko Samardžić nedavno je nastupao u Posušju te je otkrio da je na svoj način odlučio dati doprinos te donirati honorar stradalim u poplavama.
Novac ugroženima možete donirati pozivom na broj 17039, direktno na stranici Pomozi.ba, kao i uplatama na transakcijski račun. Crveni krst u FBiH je također otvorio humanitarni broj 17023, a navode da se uplate mogu vršiti i na namjenski račun 1340011130004680 - ASA Banka d.d. Sarajevo.
Potraga za nestalim osobama u poplavama i odronima nastavljena je i danas na područjima pogođenim poplavama, prvenstveno u Općini Jablanica te u Buturović Polju kao i u ostalim mjestima u slivu rijeke Neretvice, saopćeno je iz Operativnog centra civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona. Putne komunikacije na području Općine Jablanica s pojedinim naseljenim mjestima su u prekidu kao i sa susjednim općinama. Radi se na čišćenju puteva.
O stanju na poplavljenim područjima i novim, mogućim posljedicama, na televiziji N1 govorio je profesor geografije Vedran Zubić.
Profesor Zubić smatra da će čišćenje poplavljenog terena trajati dugo. Ono što sada možemo konstatirati, kaže, je da možemo podijeliti razloge nastanka ove prirodne pojave, a ljudske tragedije u dva faktora. Jedan je prirodni, a drugi antropogeni, ističe Zubić.
“Nije čovjek kriv za poplave, ali čovjek je definitivno kriv što su ove poplave bile ovako odavedene do maksimuma i što je došlo do ovakve tragedije. Dakle, možda se ‘ponavljamo’, ali kada imate morfostrukturu reljefnu kakvu ima taj prostor, ali ima i Sarajevo, volio bih da par riječi i o tome nešto kažemo, je idealno za nešto što se zove pluvijalna erozija, odnosno te bujične poplave. Bujica, brzi tok, sad smo već svi naučili neke izraze, shvatili smo da nije ista poplava 2014. i 2024. Voda jest voda, ali nije isti sistem djelovanja i kako je zaista pala ogromna kolčina kiše”, pojašnjava profesor Zubić.
Napominje da je deforestizacija koju je čovjek napravio, betoniranje, asfaltiranje, gradnja raznih objekata u prostorima gdje oni ne bi trebali biti, bacanje raznog otpada i, na kraju, pregrađivanje rijeka i formiranje kamenoloma, je zaista nešto što nam drži omču na vratu.
“Jer sve je dobro dok ne dođe do nekog povodnja viška kiše, dok ne dođe do erozije. Međutim ono što sam vidio je evidentno da talog one šute, onog šljunka koji nije trebao u kamenolomu, koji je bukvalno bio iznad tog sela, samo se pokrenuo kod veće koilčine padavina. Dakle, to je taj čisti antropogeni faktor koji je napravio to što je napravio. Bojim se da mi imamo toga u tom prostoru još. Vi kada prođete onim teritorijem, pogledajte gdje se sve nalaze kamenolomi, ta eksploatacija prirodnih resursa, nevalorizacija se dešava često u tom kraju”, dodaje.
Ističe da je taj prostor, iza Jablanice, na putu ka moru, idealan za geološka istraživanja i petrološko iskopavanje, za rudarstvo.
“Međutim, uvijek se ljudi bavili rudarstvom, nismo mi izmislili rudarstvo. Kroz cijelu povijest čovječanstva imate paleolitik, neolitik, željezno doba, brončano doba i tako dalje, ali kada se vrši eksploatacija, onda treba raditi pripremne radove, zaštititi i tako dalje”, kaže Zubić.
Podsjetio je na nesreću na lokaciji Bijela pokraj Mostara kada je velika količina kamena zbog miniranja kamenoloma završila u rijeci.
“Ovdje sam bio u studiju kada smo pričali o miniranju kod Jablaničkog jezera. Svi su to zaboravili. Dakle, miniranje je bilo nekih rudnih iskopina i odjednom je krenulo. To nam je trebalo biti upozorenje šta se potencijalno može desiti. Dakle, krenula je stijenska masa i zatrpala je jednu pritoku rijeke. Bijelu je zatrpala, ne znam. To je bilo, pa nema dva mjeseca. Ja mislim da nema dva mjeseca. I to nam je trebalo biti upozorenje šta se potencijalno može desiti. Odlaganje tog otpada, kako mi kažemo, šute isprika na izrazu, mora biti kako treba. A dreniranje terena, zaštita terena, zaista dovedena je do maksimuma. E sad, da li je kamenolom iznad kuća ili su sekudarno kuće pravljene ispod kamenoloma, ne znam. Ali neko je kod izdavanja dozvola pogriješio. Ili ne smije kuća tamo ili ne smije kamenolom iznad. E sad, neka oni provjere šta je starije, kokoš ili jaje”, pojašnjava Zubić.
Područja zahvaćena poplavama, kaže, u budućnosti možda neće biti idealna za život. No, veći problem predstavljaju psihičke posljedice kod ljude koje su poplave izazvale.
“Naravno, sad treba skloniti sve ono što se nataložilo, treba napraviti deratizaciju i slično. Ja mislim da ćemo mi mnogo prije dovesti to u red fizički, prirodno, nego psihički kod ljudi. Pitanje je da li će neko uopće htjeti živjeti u zoni. Donja Jablanica je imala 440 stanovnika, evo provjerio sam taj podatak, znači malo mjesto, svi se sigurno znaju, to su tri malo veće zgrade na Dobrinji. Pitanje je da li će oni htjeti tu živjeti, da li tim ljudima treba… A koliko će se, poznavajući nas, vjerovatno će i čišćenje terena trajati dugo. Evidentno da ćemo u narednih pet godina, ja pretpostavljam, imati evidentan problem. Mislim da taj prostor neće biti idealan za život, a opet kažem, mnogo veće će nam biti psihičke smetnje”, mišljenja je Zubić.
Utjecaj urbanizacije na okoliš u Sarajevu
Na pitanje koliko u BiH ima potencijalnih mjesta gdje bi mogao nastati problem kakav se desio u Donjoj Jablanici ili u Fojnici, Zubić odgovara: “Svaki biolog će vam reći da vam jedna bukva može popiti 500 litara vode i da je najbolje zasaditi bagrem jer on ima čvsto korijenje i čuvat će stijensku masu Dakle, ja ne znam, u prvom, drugom razredu srednje škole kad se to uči, dobro, na fakultetu, mi malo više na PMF-u, ali je evidentno da to svi znamo. Ne moramo mi ići po Bosni i Hercegovini. Hajde da krenemo krenuti od onog najmnogoljudnijeg grada u Bosni i Hercegovini. Evo, pogledajte okolna brda i padine, urbanizirane padine u Sarajevu. Tu šume gotovo da više i nema. Ono što se uradilo je da se šuma posjekla, da se nešto asfaltiralo, betoniralo i napravila neka urbana gradnja, odnosno kuće.”
U Sarajevu ima, slovom i brojem, izvora, vrela i periodičnih izvora 1380, ističe profesor Zubić.
“Vi nemate kilometar razlike u naselju da se nešto ne zove Bistrički Potok, Kevin Potok, Buča Potok, Boljakov Potok i tako dalje. Dakle, vi po potocima imate nazive mjesta, a zagušili ste tu vodu, a još, kad tome dodamo koliku količinu plastike bacamo, a očekujemo da će ta voda mirovati. Da, hoće u periodu kada nema velikih kiša, hoće ljeti nam i presušiti neki izvori, ali kada dođe do povodnja, evidentno da će se to aktivirati. Sada smo počeli malo više o tome razmišljati. Vidim, počelo se pričati o Sarajevu, šalju se neki snimci i slično, a Sarajevo se devastira već godinama na planinskim padinama. Sarajevo najviše je zato što je najviše urbanizirana cijelina, naravno, a pogledajte ovo morfostrukturu gornjeg Podrinja koje nije zahvaćeno takvom tragedijom, govori Foča, Goražde, ista je to morfostruktura terena, kao i srednje Bosne, kao i Jablanice”, objašnjava Zubić.
Dokle god su nam beton i asfalt vrhunac urbanog razvoja 2024. mi nećemo naprijed, dodaje.
“Recimo, u Egiptu sigurno nikom nije naumpalo da pravi piramide dva metra od Nila. Egipat je napravio kalendar, kažete, meteorologija, kalendar se pravinradi meteorologije i klimatologije. Znali su kada će im biti poplava Nila i to je bio prvi dan, prvi sirius, prvi dan Egipatskog kalendara. To je ovaj klasični kalendar 365 dana. Mi nikako da naučimo pratiti povodanj, padavine, snježnu retenziju, kad snijeg zakasni, to vam je period aprila kad se otapa, krašku retenziju, pola države nam je u krašu, imate stalnu krašku retenziju”, pojašnjava.
Napominje da više od 70 posto države ima strašno malu pluvijalnu apsorciju, odnosno da ne može primiti veću količinu padavina.
“Takav nam je sastav tla. I onda morate imati šumski fond. Ta šuma, hajmo naučiti, je posljedica klimatskih uslova. Drveće je raslo kao posljedica tih padavina. Nije drvo tu slučajno bilo. Klimatsko-vegetacijske zone, prvi srednji, ne znam stvarno kada se uči, zaboravio sam planove i programe. Dakle, to što imate tu šumu, to vam je blagodat iz milion i jednog razloga. Štiti vas od pretjeranog zagrijavanja, radi fotosintezu, nudi vam hlad, a vi ste odlučili da posječete šumu, da napravite neke kuće. Opet kažem, samo planinske padine oko Sarajeva, do 750 metara, ova zona aerozagađenja, sad ćemo ući u faze aerozagađenja zimskog i pogledajte razmak između kuća, visinu kuća, pogledajte temelje kuća”, kaže Zubić.
U Sarajevu koje ima 600 klizišta, ljudi sjeku šume, dodaje.
“To je tempirana bomba, vi ste imali poplave na 40 milimetara kiše. Na naglom izučivanju padavina 20-25 milimetara imate podvožnjak u Buča Potoku. 2021. u zapadnom dijelu, u nizijskom prostoru Sarajeva imali ste poplavu, toga se svi sjećamo, koja je bila drugačije formirana, na 70 milimetara kiše. U Jablanici je palo 320, dakle, gotovo 5-6 puta više kiše da je palo u Sarajevo, možete li zamisliti kakva bi poplava bila Posebno se to odnosi na ovaj istočni dio Sarajeva, recimo od Lapišnice do Skenderije, opet, pogledajte, planinske padine i naravno ovaj dio Pofalići, Buča Potok, Švrakino i tako dalje. Dakle, sve ono što nam je priroda dala, mi smo posjekli”, kaže profesor Vedran Zubić.
Prema jutrošnjim informacijama Operativnog centra Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona na području općine Jablanica i danas su od ranih jutarnjih sati specijalistički spasilački timovi nastavili su potragu za stradalima.
- Nastavljeno je probijanje nanosa na putevima kao i popravke na vodovodnoj, elektro i telefonskoj mreži. Vrši se dostava hrane i lijekova stanovnicima na području općine.
Kod rodbine i poznanika
U 18,11 sati stigla je Naredba o evakuaciji stanovništva sa ugroženih područja, realizaciji iste pristupilo se odmah. U toku noći evakuirano je stanovništvo:
-Sportska dvorana 9 osoba.
- Privatni objekt Grabovac 24 osobe.
- Starački dom dvije nepokretne osobe.
- Ostalo izmješteno stanovništvo smješteno je kod rodbine prijatelja i poznanika.
Putne komunikacije na području općine Jablanica sa pojedinim naseljenim mjestima su u prekidu kao i sa susjednim općinama radi se na čišćenju puteva.
Snabdijevanje električnom energijom pojedinih područja općine još su u prekidu. Radi se na otklanjanju kvarova sa snabdjevanjem vodom. Mobilna i fiksna telefonija je na pojedinim mjestima u prekidu.
Kada je riječ o području Konjica potraga za nestalim osobama u poplavama i odronima nastavljena je i danas na području Buturović Polja i ostalih mjesta u slivu rijeke Neretvice.
Teška mehanizacija
Sva teška mehanizacija trenutačno je usmjerena na čišćenje lokalnih cesta. Probijaju nanose na cestama, a istodobno traju popravci na vodovodnoj, elektro i telefonskoj mreži. Redovno se vrši distribucija lijekova, hrane, odjeće, higijene i svih drugih neophodnih potrepština ugroženom stanovništvu.
Nakon naredbe Federalnog štaba civilne zaštite, naredbe Kantolalnog štaba civilne zaštite HNK i u skladu sa naredbom Gradskog štaba civilne zaštite Grada Konjica do 03:43 sati sa područja grada Konjica pogođenih prirodnom nesrećom evakuirano 330 osoba.
Ukupno do sada evakuirano je 411 osoba do dana 09.10.2024. godine do 03:31 sati.
Korisnik je tada objasnio da ga ne zanimaju filmovi koji se smatraju "lošim" jer loši filmovi mogu da budu zabavni, ali traži filmove koji su toliko nezanimljivi da je upitno zašto uopšte postoje
Investitori projekta Trebević Hills dali su izjavu za BiznisInfo.ba, nakon što je posljednjih dana u javnosti bilo mnogo govora o tome da li ovo gradilište ugrožava stanovnike sarajevskog naselja Širokača.
Podsjetimo,zabrinuti građani tražili su od nadležnih organa da reagiraju kako bi se spriječile potencijalne nepogode poput poplava i klizišta.
Nakon toga je reagirao i načelnik Općine Stari Grad Irfan Čengić koji je zatražio da se slučaj detaljno ispita.
– Na lokalitetu na kojem se gradi kompleks “Trebević Hills” iskrčena je velika površina drveća, a koji graniči s naseljenim područjem, što može povećati rizik od klizišta ukoliko nisu ispunjeni svi zahtjevi odgovarajuće struke – naveli su iz Općine Stari Grad.
No, investitori kažu da nema razloga za brigu.
– Kao investitori projekta Trebević Hills, duboko smo posvećeni odgovornom i održivom razvoju. Želimo naglasiti da su svi radovi na projektu sprovedeni u skladu s važećim zakonskim regulativama i standardima zaštite okoline – naveli su u izjavi za naš portal.
Kako su istaknuli, u procesu pripreme i izgradnje, sproveli su detaljne procjene uticaja na okoline, koje su pokazale da nema potencijalne opasnosti od poplava i odrona.
Dodaju da su poduzete sve mjere predostrožnosti kako bi se osiguralo očuvanje prirodnog pejzaža.
– Kako bismo dodatno osigurali stabilnost terena i spriječili bilo kakve negativne posljedice, implementirali smo 160 šipova dužine od 16 do 30 metara, debljine 1 metar, koji su ključni za stabilnost lamela A, B i C. Ovi šipovi dodatno garantuju sigurnost građevine, osiguravajući stabilnost i otpornost na geološke promjene – navodi se u izjavi investitora.
Inače, najveću zabrinutost građana izazvalo je gomilanje otpada u koritu Bistričkog potoka.
– Što se tiče Bistričkog potoka, takođe treba imati u vidu da su na tom lokalitetu bili oružani sukobi od 1992. do 1995., tako da više faktora utiče na izgled korita, ali je najvažnije da u ovolikim padavinama koje su se desile u BiH, voda Bistričkog potoka prolazi nesmetano i da nema klizišta na ovome reonu – naveli su investitori.
Na kraju su zaključili da im je cilj „doprinijeti razvoju Sarajeva i unaprijediti kvalitet života u lokalnoj zajednici, a ne na bilo koji način ugroziti postojeću infrastrukturu ili prirodne resurse“.
Pojasnimo da se radi o objektu koji se gradi na teritoriji RS-a, ali uz samu entitetsku liniju.
 izraelski novinar Ronen Bergman dokumentirao je više od 2300 operacija s nekoliko hiljada ciljanih atentata na različitim kontinentima, od kojih su većina meta bili palestinski čelnici, ali ne samo: tu su Iranci, Iračani, Sirijci, Libanci The post IZRAELSKA ZLOČINAČKA STRATEGIJA: Duga historija izraelskog terorizma i ciljanih političkih ubistava appeared first on IZDVOJENO.ba.){kind=link}