Jelena Trivan: Kulturna dominacija Srbije i poslovna dominacija Telekom Srbija grupe u regionu

Kada odete u buregdžinice ili neki restoran i pojedete burek ili neku drugu pitu, to je uvijek (ili skoro uvijek) veoma sočno i baš ukusno.

Kada vi napravite pitu i ona bude lijepa i ukusna, ali ipak nikako nisu ni nalik na one koje pojedete u dobroj buregdžinici.

Da li se ikada zapitali šta je razlog tome?

Odgovor ukusnog bureka se ustvari krije u prelivu koji se koristi u buregdžinicama. A mi vam donosimo šta vam je potrebno za pripremu preliva za pite.

Potrebno je:

– 2 šolje mlijeka
– 1 šolja ulja
– 7 kašika brašna
– suhi kvasac
– sir ili šećer, sve u zavisnosti od vrste pite koju želite da pravite

Priprema:

Sve nabrojane sastojke trebate dobro da izmiješate i to tako da ne bude nijedna grudvica u toj smjesi i ostavite sa strane.

Kasnije kada pravite vašu pitu, svaku koru posebno, odnosno jufku trebate da premažete sa ovom smjesom koju ste prethodno napravili, a onda je filujte se potrebnim filom (sir, meso, zelje…).

Kada ste završili savijanje vaše pite i potom je složili u tepsiju, onda sačuvajte ostatak ovog preliva koji ste koristili kako biste pitu zalili nakon pečenja.

Veoma je bitno i da se pita ostavi prije pečenja da odstoji malo. A nakon pečenja je zalijte sa ostatkom vašeg preliva.

Objava Tajna vrhunskih kuhara: Evo kako da vam pite budu kao iz buregdžinice pojavila se prvi puta na PressMedia.

Povećanje minimalne plaće na 1.000 KM nije samo ekonomska, već i moralna obaveza. Trenutna minimalna plaća nije dovoljna da pokrije osnovne životne troškove, poput hrane, stanovanja, režija i obrazovanja.

Naši radnici i radnice, koji svakodnevno doprinose ekonomiji, zaslužuju dostojanstven život. Minimalna plaća od 1.000 KM je samo početak reforme. Međutim, da bi i sami radnici, ali i cjelokupno društvo osjetili korist od tog iznosa neophodno je uraditi šire reforme koje ćemo pokrenuti, saopćili su iz Naše stranke.

- Tražimo da se već sutra na hitnoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća između socijalnih partnera ustanovi da se oporezivi dio minimalca smanji na 800 KM kako bi poslovnoj zajednici omogućili pripremu za reformu - saopćili su iz Naše stranke.

Federacija Bosne i Hercegovine, kako navode, već godinama nosi teret neefikasnog fiskalnog sistema koji često pogoduje onima koji imaju više, dok radnici s niskim primanjima i dalje ostaju na marginama.

- Trenutni porezni sistem je preopterećen, a efekti redistribucije bogatstva ne zadovoljavaju osnovne principe socijalne pravde. Fiskalna reforma je nužna kako bismo: stvorili pravedniji sistem oporezivanja koji ne kažnjava radnike i poduzetnike; smanjili sivu ekonomiju i povećali transparentnost poslovanja i osigurali stabilne izvore financiranja za socijalne i infrastrukturne projekte - ističu iz Naše stranke.

Ova politička partija će, kako najavljuju, narednih dana sve svoje napore uložiti da se na dnevnom redu Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH nađe Zakon o doprinosima kako bi Federacija napokon prestala biti ekonomska zona za najvećim opterećenjem na platu u regiji.

- Uz Zakon o doprinosima, podržat ćemo rješenja koja na pravedniji način vrše finansijsku raspodjelu u društvu, poput uvođenja progresivne stope poreza na dobit i oporezivanja dividende koja nije reinvestirana u privredu.

Obavit ćemo, također, konsultacije s poslodavcima, sindikatima i svim klubovima zastupnika u Parlamentu FBiH kako bismo najbrže došli do već zakašnjele fiskalne reforme. Fiskalna reforma mora biti rezultat najšireg društvenog konsenzusa. Fiskalna reforma i povećanje minimalne plate na 1.000 KM zahtijevaju sinergiju svih – vlade, poslodavaca, sindikata i građana - napominju iz Naše stranke.

To, kako dodaju, nije pitanje političkih interesa, već budućnosti svih nas. Svi zajedno moramo raditi na kreiranju sistema koji potiče ekonomski rast, smanjuje nejednakosti i osigurava dostojanstvo svakog radnika.

- Vrijeme je da prestanemo razmišljati u okvirima minimalnog i počnemo graditi ekonomiju koja pruža optimum za radnike, za poslodavce i za društvo u cjelini. Zajedno, možemo postići bolje sutra za sve građane Federacije Bosne i Hercegovine - poručili su iz Naše stranke.

Objava Naša stranka: Pokrećemo zakašnjelu fiskalnu reformu, minimalac 1.000 KM, oporezivanje na 800 KM pojavila se prvi puta na PressMedia.

Čelnik krajnje desne Slobodarske stranke (FPÖ) Kickl je sebe već ranije proglasio "budućim Volkskanzlerom", odnosno narodnim kancelarom, izrazom koji je prvi put prikvačen Adolfu Hitleru 1933. godine

The post SVE VIŠE EU DRŽAVA DOBIJA DESNE NACIONALISTIČKE VLADE: Bivši nacisti preuzimaju vlast, EU prijeti Austriji da će zemlju staviti pod … appeared first on IZDVOJENO.ba.

Nemanja Sjenica, osumnjičen za ubistvo Dejana Kostića Dele trenutno se nalazi u bjekstvu. O njemu se, za razliku od njegovog oca, nije mnogo znalo, ali i on je poput njega dobro poznat policiji, piše Provjereno.info.

Javnost ne zna mnogo, ali policija zna - u evidenciji ima podebeo dosije, iako ima tek 30 godina.

Portal Provjereno istražio je dosije Nemanje Sjenice, gdje se može vidjeti da je on evidentiran po osnovu izvršenja više krivičnih djela.

Pretežno su to krivična djela iznude, ucjene, nasilja i ugrožavanja javne sigurnosti.

Već kao maloljetnik, s 14 godina 2008. godine dva puta je evidentiran za krivično djelo iznuda, a s 15 godina izvršio je osam krivičnih djela. Od 2011. do 2019. godnije se "pritajio" i nije počinio ni jedno krivično djelo. Posljednji put prije sinoćnjeg ubistva evidentiran je 2022. godine.

Evidentiran je i za krivično djelo terorizam, šumsku krađu, protivzakonito useljenje, te tri puta za zloupotrebu službenog položaja.

I ime njegovog oca je opšte poznato u banjalučkom kriminalnom podzemlju i stupcima crne hronike.

Tokom dugogodišnje kriminalne karijere Jelenko Kopranović korisitio je nekoliko identiteta: Jelenko Sjenica, Zoran Pavić, Siniša Pavić i Mirko Sjenica.

Prvi put je evidentiran davne 1992. godine za krivična djela protivpravno lišenje slobode i povredu tajnosti glasanja.

Njegovo ime se često povezuje s nasilničkim ponašanjem i incidentima u gradu, a poznat je i po napadima na službena lica i organe reda.

U incidentu koji se dogodio lani udario je komunalnog policajca u noćnom klubu u Banjoj Luci, zbog čega je bio uhapšen i u jednomjesečnom pritvoru. Osnovni sud u Banjoj Luci je prošle godine u januaru potvrdio optužnicu protiv njega, ali presuda još izostaje. Sud je ujedno odbio prijedlog tužilaštva da se optuženom produži pritvor u kojem je proveo mjesec dana, te je Kopranović pušten da se brani sa slobode, uz mjere zabrane.

Kopranović ne smije prilaziti oštećenom na 300 metara, niti policijskoj stanici u kojoj ovaj radi.

Sjenica je presudom Osnovnog suda u Banjoj Luci od 8.10.2010. godine osuđen na kaznu zatvora od 2 godine i 6 mjeseci (na osnovu sporazuma o priznanju krivice zaključenim sa tužilaštvom) zbog ubistva vojnog policajca.

Za drugo ubistvo je osuđen u Švicarskoj na 13 godina i devet mjeseci i tu kaznu je odležao.

U maju 2023. godine, uhapšen je zajedno sa Dankom Kajganićem, bratom glavnog tužioca BiH, zbog krađe automobila "Jaguar" ali se na kraju ispostavilo da nije povezan s krađom te da posjeduje isti automobil kakav je ukraden.

Na njega je pucano nekoliko puta, a u zatvoru u Tunjicama je pretukao Dragana Paravinju. Interpol iz Zuricha je za njim raspisao potjernicu zbog krađe vrijedne 73.000 franaka.

Hapšen je i zbog prijetnji svjedocima u sudskom postupku.

Objava Ovo je Nemanja Sjenica, osumnjičeni za ubistvo Dejana Kostića Dele: Ima debeo dosije pojavila se prvi puta na PressMedia.

Sistem ulaska/izlaska (EES), koji podrazumijeva uzimanje otisaka prstiju i fotografisanje na graničnim prijelazima, tehnički je već operativan i spreman za implementaciju. Aktivacija ovog sistema na nivou Schengenskog prostora, prema najavama Evropske komisije, očekuje se krajem 2025. godine. Ove informacije potvrdilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske, prenose agencije.

Najveći uticaj na zemlje Zapadnog Balkana

Uvođenje EES-a značajno će izmijeniti način ulaska građana trećih zemalja u Schengenski prostor, posebno za putnike iz država Zapadnog Balkana poput Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije, kao i Moldavije i Ukrajine.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske naglašava da je sistem već testiran na graničnim prijelazima kako bi se osigurala potpuna funkcionalnost tehničkih i proceduralnih aspekata prije zvaničnog početka rada. Također, policijski službenici su prošli obuku za rukovanje novim sistemom i biometrijskim podacima.

Implementacijom EES-a, svi putnici iz zemalja koje nisu dio Schengenskog prostora morat će prilikom prelaska granice dostaviti svoje biometrijske podatke, uključujući otiske prstiju i fotografiju. Ovi podaci će se čuvati u zajedničkom Biometric Matching Serviceu. Putnici s vizom kratkog boravka već imaju svoje otiske prstiju pohranjene u Viznom informacionom sistemu (VIS), pa se oni neće ponovno unositi u EES.

Nema ovjeravanja pasoša

Također, pasoši neće biti fizički ovjeravane, a proces ulaska može biti ubrzan unaprijed putem aplikacija ili samouslužnih uređaja na granicama. Važno je napomenuti da će putnicima kojima biometrijski podaci budu odbijeni biti onemogućen ulazak u EU. Sistem će, osim toga, pratiti i preostalo trajanje boravka putnika na teritoriji evropskih zemalja.

EES ima za cilj poboljšanje sigurnosnih standarda, olakšavanje kontrole granica i efikasnije regulisanje kratkoročnih boravaka. Njegova implementacija obuhvatit će sve vanjske granice EU – kopnene, pomorske i zračne prijelaze.

Objava Stigla potvrda: Kada počinje uzimanje otisaka prstiju i fotografisanje na granicama EU? pojavila se prvi puta na PressMedia.