Notice: Funkcija _load_textdomain_just_in_time je neispravno pozvan. Učitavanje prijevoda za domenu td-cloud-library pokrenuto je prerano. To je obično pokazatelj da se neki kôd u dodatku ili temi prerano pokreće. Prijevodi bi se trebali učitati nakon akcije init ili kasnije. Vidite Ispravljanje grešaka u WordPressu za više informacija. (Ova poruka je dodana u inačici 6.7.0.) in /home/bihvijes/public_html/wp-includes/functions.php on line 6121 Kod Mostara smrtno stradao radnik
Na lokalitetu Selišta kod Mostara u srijedu, 2. oktobra, u nesreći na radu smrtno je stradao 33-godišnji radnik.
U priopćenju Ministarstva unutarnjih poslova HNK navodi se kako je oko 14,20 sati PS Mostar Jug izvještena da se na lokalitetu Selišta dogodila nezgoda u kojoj je stradao radnik.
“Na lice mjesta upućena je patrola policije koja se uvjerila u istinitost prijave, a na licu mjesta su zatečeni Hitna medicinska pomoć i Vatrogasna postrojba Mostar. Ustanovljeno je da je D.S. (1991.) smrtno stradao na zaklopnoj štancalici za karton”, potvrđeno je iz MUP-a HNK-a.
Na mjesto nesreće izašli su dežurni Odjela krim. policije PU Mostar, dežurni tužilac i inspektorica za rad. Nakon završenog uviđaja tijelo stradalog preuzela je mrtvačnica Bijeli Brijeg, piše Fena.
U Velikoj Kladuši danas je došlo do incidenta u Osnovnoj školi “Crvarevac” kada je djevojčica (14) pala s trećeg sprata ove odgojno-obrazovne ustanove. Kako je potvrđeno za Kliks.ba iz MUP...
Tomi Keš predstavlja Estoniju na Evroviziji 2025 sa pjesmom "Espresso Macchiato".
Pjesma Tomija Keša, "Espresso Macchiato", kojom će predstaviti svoju zemlju na Evroviziji, vrlo brzo je postala prava senzacija na mrežama, uz koju su od samog početka mnogi pravili snimke i skečeve koji su preplavili društvene mreže.
Zarazna melodija, tipična za pjesme sa Evrovizije, kao i njeni stihovi, uznemirili su Italijane koji su bili vrlo glasni u komentarisanju same numere.
Naime, Italijani nisu bili srećni zbog ovog odabira pjesme iz očiglednih razloga - espreso smatraju svojim nacionalnim blagom.
Potpredsjednik italijanskog Senata, Đan Marko Sentinajo, pozvao je da se Estoniji zabrani učešće na Pjesmi Evrovizije, rekavši da je pjesma "puna klišea" koji vrijeđaju Italijane.
"Svako ko vrijeđa Italiju mora biti zabranjen na Evroviziji", napisao je Centinaio iz krajnje desničarske stranke Lega u objavi na Instagramu u srijedu uveče, prenosi Nedeljnik.
Prema Sentinaju, pjesma govori o nekom ko se obogatio pijući kafu i pjeva se na "strašnom italijanskom".
"Trebalo bi da dođe u Italiju da vidi kako pristojni ljudi rade prije nego što dozvoli sebi da piše tako glupe pjesme pune klišea", rekao je Sentinajo.
https://www.youtube.com/watch?v=5MS_Fczs_98
Pored toga, organizacija koja se u Italiji bori za prava potrošača Codacons podnijela je žalbu Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU), postavljajući pitanje da li je "prikladno dozvoliti pjesmu koja vrijeđa jednu zemlju i cijelu zajednicu" da bude dio takmičenja.
"Bez obzira na slobodu umjetničkog izraza, koja mora karakterisati događaje poput Evrovizije, ne možemo, a da ne izrazimo sumnju u uključivanje pjesme koja je uvredljiva za veliki broj ljudi u takmičenju koje prate milioni gledalaca širom svijeta“, navodi se u saopštenju Codaconsa.
"Brojni građani izrazili su ogorčenje zbog pesme čiji tekst sadrži stereotipe o Italiji i Italijanima: uobičajene klišee o kafi i špagetama, ali prije svega o mafiji i razmetanju luksuzom, što šalje poruku da su građani Italije povezani sa organizovanim kriminalom", pisalo je u saopštenju.
I pored svega, Keš je jedan od favorita, a vrlo brzo ćemo saznati da li je publika iz cijelog svijeta imala dobar osjećaj, prenosi B92.
Nekadašnji rektor Univerziteta u Sarajevu i redovni profesor Medicinskog fakulteta Nedžad Mulabegović preminuo je u 77. godini.
Mulabegović je rođen 1948. godine u Doboju, a nakon što je stekao status doktora medicinskih nauka obavljao je niz funkcija u akademskom životu.
Fakultetsko obrazovanja obavlja u Sarajevu gdje 1974. godine stiče zvanje doktora medicine, završavajući Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu. U periodu od 1977-1979. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu obavlja postiplomski studij "Experimentalna medicina", a 1981. godine stiče zvanje magistra medicinskih nauka odbranivši temu Karakteristike neuronalne i neuroefektorne transmisije tokom razvoja.
Odmah nastavlja sa doktorskim studijem na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, te 1986. godine stiče zvanje doktora medicinskih nauka na temu "Karakteristike neuronalne i neuroefektorne transmisije tokom razvoja".
Tokom 1992. godine obavlja specijalizaciju i postaje specijalist Kliničke farmakologije. Univerzitetsku karijeru započinje 1975/6. godine kao istraživač na Institutu za farmakologiju i toksikologiju, da bi u periodu 1976-1981. godine bio asistent na Medicininskom, Stomatološkom i Farmaceutskom fakultetu na predmetu Farmakologija i toksikologija.
U periodu 1981-1986. godine bio je viši asistent Medicinskog fakulteta, a u periodu 1986-1991. godine bio docent Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Tokom 1986. godine bivao je nastavnik na postdiplomskoj nastavi Medicinskog fakulteta za predmete: Metodologija medicinskih istraživanja i Laboratorijsko-eksperimentalna medicina. U periodu od 1991-1995. godine izabran je za vanrednog profesora, a od 1996. godine u redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Sarajevu za predmete Farmakologija i toksikologija kao i Farmaceutskog fakulteta za predmete Farmakologija i Klinička farmacija.
U 1991. godini odgovorni je nastavnik na predmetima postdiplomskog studija Medicinskog fakulteta Sarajevo: Opća metodologija medicinskih istraživanja i Eksperimentalno-laboratorijska medicina, a u 2000. godini Odgovorni nastavnik na postdiplomskom studiju Stomatološkog i Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu za predmet Opća metodologija medicinskih istraživanja.
Kao istaknuti član akademske zajednice u periodu od 1992-2000. godine obavljao je funkciju dekana Medicinkog fakulteta u Sarajevu, a od 1995-2000. godine bio je prva persona najznačajnijeg univerziteta u Bosni i Hercegovini, Univerziteta u Sarajevu - Rektor.
Kroz bogati univerzitetski, naučni i društveni doprinos laureat je mnogobrojnih priznanja i nagrada. 1989. Plaketa Univerziteta u Sarajevu u povodu 40 godina; 1994. Povelja Medicinskog fakulteta i KCU Sarajevo u povodu 50 godina; 1997. Medalja KarlFranz Univerziteta; 1998. Povelja Univerziteta u Teheranu; 1999. Plaketa La Sapienza Rim; 1999. Medalja Rektorske konferencije Europe (CRE); 1999. Povelja Univerziteta u Sarajevu (1949-1999); 2000. International Order of Merit (IBC, Camberidge); 2007. Povelja Tehničkog fakulteta u Bihaću; 2007. Nagrada za životno djelo Medicinskog fakulteta u Sarajevu; 2008. Najuspješniji profesor Medicinskog fakulteta UNSA; 2010. Zlatna medalja za BiH - ABI USA.
Također, Mulabegović je bio i član Svjetskog udruženja farmakologa, predsjednik Društva farmakologa BiH, član Predsjedništva Sabora ljekara BiH.
Obavljao je i političke funkcije, između ostalog i kao član Glavnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) i član Parlamenta FBiH.
Komemoracija profesoru Mulabegoviću održat će se u prostorijama Rektorata UNSA u zajedničkoj organizaciji UNSA, Medicinskog fakulteta UNSA I VKBI BIH. Datum, mjesto i vrijeme dženaze i komemoracije bit će naknadno objavljeno.
Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine (STBiH) najavio je protest koji će se održati u nedjelju, 18. maja u 12 sati, ispred zgrade Doma sindikata u Sarajevu, pod simboličnim nazivom „Ne damo nedjelju“.
Predsjednica STBiH Mersiha Beširović potvrdila je za medije da će radnici, poslodavci i privrednici zajedno izaći na ulice u znak protivljenja inicijativi da se ukine dosadašnje zakonsko rješenje prema kojem je nedjelja definirana kao neradni dan za trgovinu u Federaciji BiH.
– “Određeni politički krugovi pokušavaju izmijeniti Zakon o unutrašnjoj trgovini i uvesti radne nedjelje pod izgovorom turističkih potreba. Mi to nećemo dozvoliti. Nedjelja je dan za porodicu, i mi radnici to pravo zaslužujemo”, poručila je Beširović.
Podršku radnicima dala je i bh. privrednica Sanela Kalača, koja je oštro kritikovala najavu izmjena:
– “Zašto da političari i ljudi na funkcijama imaju pravo da nedjeljom ručaju sa svojom porodicom, a mi da radimo? Zbog turizma Zar turisti ne mogu jesti i piti u ugostiteljskim objektima i hotelima, ili šetati prirodom i razgledati znamenitosti, umjesto da hodaju po trgovinama Da li je to turizam?”, izjavila je Kalača za Crnu-Hroniku.
Ona je istakla da će radnici, ukoliko dođe do prve radne nedjelje, ponovo izaći na ulice:
– “I mi imamo porodicu. Želimo jedan miran dan bez smjena, bez iščekivanja rasporeda. Probudite se, trgovci!”, poručila je.
Iz Sindikata najavljuju da će protest biti miran, ali odlučan pokazatelj protivljenja sve češćem pritisku za deregulaciju radnog vremena u sektoru trgovine. Podršku protestu već su najavile brojne radničke organizacije i manji privredni subjekti iz cijele BiH.
Ruže su često među najomiljenijim biljkama u baštama – svojim prelijepim izgledom i ugodnim mirisom lako osvajaju pažnju, zbog čega ih mnogi žele imati u svojim dvorištima.
Ipak, uprkos svojoj ljepoti, ruže zahtijevaju pažljivo planiran prostor za sadnju. Potrebno im je puno sunčeve svjetlosti, kvalitetno i bogato tlo, ali i pažljiv odabir biljaka s kojima će dijeliti gredicu, piše portal Real Simple.
Određene biljke mogu negativno uticati na ruže, usporavajući njihov rast, iscrpljujući zemljište od važnih hranjivih tvari ili im ograničavajući pristup vodi i svjetlu. Stručnjaci za vrtlarstvo ističu koje biljke nikako ne bi trebalo saditi pored ruža.
Menta
Iako menta može odbiti štetnike i svojim mirisom stvoriti aromatično okruženje, u blizini ruža može postati agresivni konkurent. "Menta se širi brzo putem podzemnih izdanaka i lako preuzme prostor oko ruža, oduzimajući im svjetlost i hranjive tvari", objasnila je u članku Lucie Bradley, stručnjakinja za vrtlarstvo iz kompanije Easy Garden Irrigation. Osim toga, jak miris mente može nadjačati suptilni miris ruža, čime se umanjuje njihova sposobnost privlačenja oprašivača, piše D&D.
Komorač
Komorač je biljka koja iz tla crpi velike količine hranjivih tvari, upravo onih koje su neophodne za rast i cvat ruža. "Komorač iscrpljuje tlo od dušika, fosfora i kalija, što direktno utječe na zdravlje ruža. Osim toga, privlači štetnike poput lisnih uši i bolesti kao što su pepelnica i crna pjegavost" upozorava Bradley.
Jorgovan
Iako su ruže i jorgovani simbol romantike, u vrtu su loša kombinacija. "Obje biljke imaju razgranato korijenje koje zahtijeva mnogo vode i hranjivih tvari. Kada ih posadite blizu, međusobno se konkuriraju, što rezultira slabijim rastom i manjom cvatnjom“ kaže Bradley. Obje biljke sklone su i pepelnici, pa postoji i rizik od međusobnog prijenosa bolesti.
