Bojan D. iz Gradiške uhapšen je jutros zbog sumnje da je nožem ubo punca u predjelu grudnog koša, te lakše povrijedio suprugu i punicu koje je posjekao po rukama.
Svi su prevezeni u Hitnu pomoć i kako saznaje ATV niko nije životno ugrožen.
Napad se dogodio jutros u mjestu Greda kod Gradiške. Prema nezvaničnim informacijama svemu je prethodila svađa nakon koje je Bojan D. nožem nasrnuo na punca. Tokom napada nožem je po ruci posjekao punicu, kao i suprugu koju je posjekao po prstima šake.
Nakon prijave intervenisala je policija i uhapsila osumnjičenog, dok su povrijeđeni prevezeni u Dom zdravlja u Gradišci gdje im se ukazuje ljekarska pomoć.
Više detalja biće poznato nakon uviđaja, koji je u toku.
Entuzijastično ulazimo u 2025. godinu - poručio je prije nekoliko dana prvi čovjek sarajevskog aerodroma. Entuzijastične su i njegove kolege iz Banjaluke i Mostara. Svi najavljuju još jednu rekordnu godinu. Kakvi su im planovi - o tome govore po prvi put zajednički okupljeni u TV gostovanju novi vršitelji dužnosti direktora aerodroma u Sarajevu, Sanin Ramezić i Banjaluci - Valentina Kecman, te direktor mostarskog aerodroma Marko Đuzel.
Direktor Zračne Luke Mostar podsjetio je na loše stanje u kojem se nalazio mostarski aerodrom, te da je praktično bio pred zatvaranjem, ali dogovaranjem linija za Zagreb i Beograd stanje se znatno popravilo tokom prethodne godine, s planom da 2025. bude rekordna.
Iako je prethodnih godina Zračna Luka Mostar bila praktično zatvarana tokom zimskog perioda, ove zime to nije slučaj pa su tako sjedišta u sezoni praznika bila popunjena praktično do zadnjeg mjesta, ističe Đuzel, dodavši da je to u velikoj mjeri uticalo na popravljanje statističkih podataka.
Mostarski aerodrom ove ljetne sezone će po prvi put putnicima ponuditi 11 destinacija, o kojim destinacijama se radi?
Ljetni raspored objavljen, prvi put ikad putnicima nudite 11 lokacija, koje su to?
“Zacrtali smo u ljetnom periodu sezone a i u zimskom da se održavaju linije za Zagreb i Beograd, a za ljeto 2025. dogovorili smo 11 linija, pored Zagreba i Beograda, sa kompanijom Sky Alps od petog mjeseca će biti dostupno sedam novih destinacijaa, to su Minhen, Rim, Bergamo, Napulj, Catana, Palermo, Bari i s Eurowingsom Dizeldorf i Stuttgart”, naglasio je.
Đuzel je prokomentirao i značaj činjenice da je Mostar postao baza jednom avioprijevozniku, istaknuvši da je to posebno važno zbog činjenice da Zračna Luka Mostar odnosno njen položaj svrstavaju ovaj aerodrom u jedan od tri najkompliciranija u Europi, što predstavlja prepreku u pronalasku kompanije za suradnju.
Trenutno aerodrom surađuje sa 3-4 kompanije, koje ne ovise jedna od druge, polsovanje je stabilizirano i radi se na strateškim projektima za razvoj u budućnosti, s fokusom na unaprijeđenje trenutne infrastrukture koja će, ukoliko se nastave trendovi rasta, postati limitirana.
“Ako se to desi možemo reći da je Zračna Luka Mostar stala na noge”, zaključio je.
Kada su u pitanju nove suradnje i nove destinacije, otkrio je da se očekuje odgovor kompanija Pegasus i Anadolu Jet u narednih 15 dana, kada će se zanti da li je Mostar povezan i s Istanbulom. Također, dodao je, planiraju se i razgovori s kompanijama u Poljskoj i Skandinaviji, čime bi se zatvorio prvi krug destinacija, koje su izrazito važne za Zračnu Luku Mostar.
Što se tiče Međunarodnog aerodroma Sarajevo, Ramezić je naglasio da je 2024. godina bila historijska s aspekta rezultata, sa pola miliona novih putnika, što je ocijenio kao “impozantan” rezultat, i uvećanjem aviooperacija od 20 posto.
“Možemo reći da smo trendove u eskploataciji u radu aerodroma i dostupnosti destinacija znatno povećali, u uzlaznoj je putanji i tako će vjerujemo i ostati”, dodao je.
Govoreći o radu Međunarodnog aerodroma Banja Luka, Kecman je naglasila da je glavni cilj razvoj i unaprijeđenje infrastrukture kako opreme tako i sistema, te stručno osposobljavanje zaposlenih.
“U avijaciji se svakodnevno nešto mijenja, i moramo da edukujemo radnike i prolazimo nove certifikacije. Glavni cilj je raditi na infrastrukturi kako poletno-slijetne staze aktvino radimo i na kapacitetu parkinga i sistema elektronske naplate koja je predstavljena od putnika kao jedan od problema, povećanje kapaciteta će smanjiti vrijeme čekanja i promijeniti cjelokupno iskustvo putnika”, istaknula je.
Podsjetivši na činjenicu da je protekle godine zabilježeno 400 hiljada putnika, rekla je da je neophodno raditi na proširenju infrastrukture, “jer smo prevazišli kapacitete koje smo do sada imali”.
Kecman je također naglasila da su pregovori s kompanijom Air Serbia najvažniji prioritet za ovu godinu, s obzirom da se beogradski aerodrom postavio kao lider u regiji i najveći hub u ovom momentu s konekcijama koje se ne mogu anći niti na jednom aerodromu u regiji, odnosno na Balkanu.
“Izuzetno je važno da banjalučki aerodrom ima dobru konekciju s Beogradom kako bi omogućili bolju vezu putnicima, ne samo s Europom nego i svjetskim destinacijama poput Kine i Amerike, to je prepoznato kao važan cilj i u pregovorima smo za pet letova nedjeljno”, rekla je Kecman, dodavši da su u toku i pregovori s low cost kompanijam, te da se nada kako će već krajem ljeta se vidjeti rezultati tih pregovora.
Govoreći o suradnji s low cost kompanijama, kazala je da o toj suradnji govore izuzetne statistike, gdje podaci u poređenju s 2019. godinom govore da je to bila izuzetno dobra suradnja.
Podsjetila je da se u proljeće odnosno ljeto vraćaju destinacije kao što su Baden Baden, Geteborg, Beč, Štokholm, Memingen i Brisel, te Dortmund i Bazel, izrazivši nadu da će se destinacije koje su prethodno bile dostupne vratiti kroz suradnju s low cost kompanijama Ryanair i Wizzair.
“Svakako Njemačka je jedna od najzanimljivijih za naše putnike zbog dijaspore, a istraživanja su pokazala koje su to nove destinacije koje ćemo predložiti, ali kompanije će na kraju odlučiti koje su najisplativije i najposjećenije”, zaključuje.
Komentirajući najavu otvaranja baze Ryanaira u Sarajevu, Ramezić je istaknuo da bi takav razvoj događaja bio vrhunac biznisa u civilnom vazduhoplovstvu.
“To podrazumijeva i dolazak stručnog kadra, a naravno i ono što aerodromu daje priliku da proširi protrfolio. S biznis strane to je konkurentan i dobar prijedlog, nastojaćemo osigurati ambijent, to je jedan od strateških ciljeva. Imali smo već Wizzair bazu, i nadam se da ćemo imati razumijevanje da se ovo realizira. Ryanair je predstavio da dio regulative koja se odnosi na takse predstavlja prepreku, ali milslim da smo na tragu zajedno s kolegama s drugih aerodroma da ćemo osigurati te uslove. To bi za državu i grad bila jedna velika stvar, jer imati bazne avione znači da imamo otvorena vrata i prozore svugdje u svijetu u svakom trenutku, pgotovo od najveće kompanije u Europi kao što je Ryanair”, poručio je Ramezić.
Jučer je na Bjelašnici izgorio Porsche Carrera 911, vrijedan stotine hiljada KM. U požaru nije bilo povrijeđenih osoba, ali je na automobilu nastupila velika materijalna šteta.
Požar je sinoć ugašen, a jutros su pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo izvršili uviđaj.
Još uvijek nema zvaničnih informacija kako je došlo do požara na skupocjenom automobilu iz 2020. godine, odnosno, ne zna se da li je došlo do samozapaljenja ili je zapaljen.
To će utvrditi ovlašteni sudski vještak protivpožarne zaštite koji je jutros bio na licu mjesta.
U noći sa 13. na 14. januara ponovo su na meti vandalskog napada našli objekti Islamske zajednice, ovaj put je to Čaršijska džamija u Prijedoru. Prije nekoliko dana je, također, razbijen prozor na objektu ispred imamskog stana, dok je sam vjerski službenik napadnut u decembru prošle godine. U osvrtu na ovaj napad, povjereništvo Regionalnog odbora […]
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte pozvao je u ponedjeljak Europljane da više troše na obranu, poručivši da u suprotnom treba učiti ruski jezik ili otići na Novi Zeland. Nismo u ratu ali se ne može reći da smo u miru
Kolegij Predstavničkog doma PSBiH odlučio je jučer da Prijedlog zakona o zaštiti ličnih podataka BiH i Prijedlog zakona o graničnoj kontroli BiH budu razmatrani na hitnoj sjednici tog doma 16. januara.
Radmanović nije imao uvjete
Kako saznaje Raport, Nebojša Radmanović, član Kolegija iz SNSD-a nije ni sa čim uvjetovao uvrštavanje ova dva zakona na dnevni red hitne sjednice Doma, što je u suprotnosti sa zaključcima koje je Narodna skupština RS donijela u vezi s ovim zakonima na posebnoj sjednici održanoj 24. i 25. decembra prošle godine.
Pristajući na održavanje sjednice s ovim dnevnim redom SNSD je faktički odustao od svojih zaključaka usvojenih u NSRS, a kojima je Vlada RS obavezana da u roku od '30 dana uputi u proceduru Zakon kojim će se urediti procedura razmatranja pitanja o kojima odlučuje Parlamentarna skupština BiH, na način da se o tome prethodno izjasni Narodna skupština Republike Srpske'.
Također, NSRS je zadužila svoj Zakonodavni odbor da pripremi amandmane na Prijedlog zakona o zaštiti ličnih podataka BiH i izjašnjenje o Prijedlogu zakona o graničnoj kontroli BiH i da ih dostavi predstavnicima iz RS u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Ti zaključi su doneseni 25. decembra, a visoki predstavnik Christian Schmidt ih je poništio, odnosno zabranio njihovu primjenu svojom odlukom od 2. januara ove godine.
Danas, 11 dana nakon toga, očigledno da je SNSD reterirao u svojim stavovima da zaustavi evropski put BiH, te je odlučio da se ne protivi namjeri da zakoni budu razmatrani na hitnoj sjednici Predstavničkog doma PSBiH već 16. januara.
Odustali od blokada evropskog puta
Znači li odustajanje od zaključaka NSRS u vezi s ovim zakonima i kapitulaciju Milorada Dodika pred Schmidtovom odlukom i u vezi s ostalim zaključcima NSRS, tek će se vidjeti u narednom periodu, kao i što će se vidjeti je li ovo istinska deblokada evropskog puta BiH ili Dodik tek 'kupuje vrijeme' za neki novi potez na štetu BiH.
No i sama činjenica da će se uprkos zaključcima NSRS koji su podrazumijevali amandmane i izjašnjenje NSRS o ovim zakonima pa tek onda njihovo slanje u proceduru u Predstavnički dom PSBiH, ovi zakoni naći na sjednici Doma za tri dana govore o tome da i u SNSD-u priznaju Schmidtovu odluku o poništenju tih zaključaka.
Podsjećamo, Schmidt je u svojoj odluci od 2. januara između ostalog naveo da zaključci koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske na 16. posebnoj sjednici 24. i 25. decembra 2024. 'predstavljaju nepromišljen pokušaj Narodne skupštine Republike Srpske da stvori posebna pravila za konceptualno i pravno negiranje načela Daytonskog mirovnog sporazuma, koji je temelj za pravni okvir Bosne i Hercegovine'.
"Svako nepoštivanje ovog sporazuma dovest će u pitanje stabilnost i pravni integritet zemlje i mogućnost uravnoteženja političkih pozicija na pošten i demokratski način. Sve dok se demokratska integracija u transatlantsku i evropsku zajednicu u potpunosti ne ostvari, međunarodna zajednica ne može ostati nijema i mora doprinijeti očuvanju međunarodno dogovorenih načela Daytonskog mirovnog sporazuma (GFAP) kao temelja multietničke države bez diskriminacije.
Među brojnim problematičnim tvrdnjama sadržanim u zaključcima NSRS je i ideja da bi se skupštinske odluke unutar multietničkog entiteta Republika Srpska mogle odnositi samo na jednu etničku grupu. Takve mjere nisu samo diskriminatorne, već su u direktnoj suprotnosti sa duhom Daytonskog mirovnog sporazuma, posebno Aneksom 4, odnosno Ustavom Bosne i Hercegovine, ali i evropskim normama. Ovi zaključci potencijalno mogu biti značajna smetnja na putu Bosne i Hercegovine ka članstvu u EU", naveo je između ostalog visoki predstavnik Christian Schmidt u svojoj odluci od 2. januara ove godine.
