Zastupnik u njemačkom Bundestagu (SPD) porijeklom iz Bosne i Hercegovine Adis Ahmetović objavio je na svom Instagram profilu da je pobijedio rak limfnih čvorova koji mu je otkriven u maju ove godine.
Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:Kao što znate, od početka maja 2024. godine morao sam malo usporiti zbog dijagnoze ‘rak limfnih čvorova’ i proteklih nekoliko mjeseci bio sam na medicinskoj terapiji. Sada mogu objaviti: pobijedio sam rak. Želio bih zahvaliti timu liječnika i medicinskih sestara na Klinici za hematologiju pod vodstvom prof. Floriana Heidela na Medicinskom univerzitetu na velikom poslu koji su obavili. 11. oktobar 2024. sada mi je kao drugi rođendan.
Olakšanje i radost među porodicom, prijateljima, mojim timom u kancelariji i mnom su ogromni i pun sam snage i optimizma. To što danas mogu to objaviti također je rezultat osjećaja podrške koju sam dobijao od svih vas tokom ovog vremena. Svaka vaša poruka mi je puno značila i doprinijela mom ozdravljenju. Hvala vam na tome.
Sledeći korak je postepeni povratak u veoma turbulentan i pomalo lud život. To je povratak malim koracima.
Sa velikom strašću sam poslanik za našu stranku, rado sam ‘snažan glas’ za naš grad – i želim ponovo direktno osvojiti svoj izborne okrug, sjever Hanovera.
U ovim teškim vremenima potrebna nam je socijaldemokratija koja se bori za sve ljude, koja se zalaže za našu zemlju i aktivno doprinosi mirnom društvenom suživotu. Radujem se daljnjem radu na ovim ciljevima zajedno s vama. A sada, uživajmo u vikendu”, napisao je Ahmetović.
Kopar je jednogodišnja aromatična biljka iz porodice štitarki, prepoznatljiva po svojim nježnim, pernatim listovima i specifičnom mirisu. Često se koristi kao začin u kuhinji, posebno za pripremu salata, jela s ribom i marinada, a njegovo sjeme upotrebljava se za začinjavanje i pravljenje čajeva.
Jedan od uzgajivača ove biljke, Mirko Oluški iz Vojvodine, posao je naslijedio od oca i godinama se bavi uzgojem. Ima ugovor o prodaji kopra na inozemno tržište jer količina ove biljke nadilazi potrebe tržišta u Srbiji.
- Kopar se sije krajem marta, a kosi se za tri mjeseca, osim ako se ne želi ostaviti za sjemensku proizvodnju, kaže Oluški.
Po hektru se može dobiti deset tona svježeg kopra
Dodaje i da kopar voli vlažnu klimu i ne može opstati bez vode, ali kako je klima u posljednjih nekoliko godina suha, morao je uvesti sustav za navodnjavanje, piše dnevno.hr.
- Po hektru se može dobiti deset tona svježeg kopra ako se ‘poklope’ vremenski uvjeti, toplo vrijeme i dovoljna količina vlage”, pojasnio je uzgajivač. Prošle je godine uzgojio čak deset tona, a nakon košnje kopar u sirovom stanju ide na dalju preradu, tj. pranje sušenje i pakiranje. “Sjeme dobivam od tvrtke s kojom radim i ona mi daje zaštitna sredstva potrebna u agrotеhničkoj proizvodnji začinskе biljkе, otkrio je Oluški.
A istaknuo je i da je sve do prošle godine cijena kopra bila solidna, ali da je sada pojeftinila za 30 do 40 posto. Ipak, zarade ima, jer trenutačno je sve isplatljivije od sjetve pšenice. “I to ne samo kod nas, već i u svijetu, jer cijene poljoprivredne proizvodnje su pojeftinile i u tom pogledu ne možemo ništa mijenjati. Ali pošto sam dugogodišnji proizvođač ove biljke, čekam da na svjetskom tržištu cijene porastu jer će se cijene na tim tržištima preslikati i na naše prilike”, zaključio je Oluški.
Kako kopar izgleda
Inače, kopar ima zeljastu stabljiku te, ovisno o uvjetima u okolišu, dosegne visinu od 40 do 150 cm. Listovi su zeleni i formiraju rozetu. Korijen kopra je odebljao i slabo raščlanjen, a u tlu raste do najviše 20 cm. Svaka grana završava štitastim cvatom promjera 15 do 20 cm, koji je karakterističan za ovu porodicu po kojoj je i dobila ime. Cvatovi se sastoje od narančastih, sitnih cvjetića. Plodovi kopra su dugi 5 mm, široki 3-4 mm te promjera 0,5-1 mm. Oblik im je plosnat i jajast, a boja smeđa. Masa 1.000 sjemenki iznosi 1-2 grama.
Iako nije osjetljiv na kvalitetu tla, najbolji se rezultati ostvaruju u uvjetima uzgoja na neutralnim tlima s dubokim rastresitim oraničnim slojem. Važno je imati na umu da kopar na kiselim tlima i na loše strukturiranim močvarnim crnicama neće uspijevati.
Budući da se radi o biljci kratke vegetacije plodored je jednostavan. Vrlo je osjetljiv na herbicide, a s druge strane utječe na smanjivanje korova na zemljištu.
Može se koristiti kao začin, ali i kao eterično ulje
Ukoliko se koristi za začin, kopar se kosi u početku vlatanja, kada biljka dosegne visinu od 30 do 40 cm. Na taj se način mogu obaviti dvije košnje u godini, pri čemu se ostvaruje prinos od 6 do 8 t svježe herbe po hektaru.
Kada se kopar uzgaja radi dobivanja eteričnog ulja, preporuka ga je kositi prije formiranja plodova, budući da se tim procesom smanjuje udio ulja u biljci. Usjev se kosi u visini od 30 cm od površine tla. Prinos u tom slučaju iznosi 15 do 20 tona herbe po hektaru, pri čemu je udio eteričnog ulja 2 do 2,8%. Prinos eteričnog ulja može iznositi 25-55 kg/ha.
Najkvalitetnije se sjeme kopra dobiva s vršnih cvatova biljke te se žetva obavlja upravo po njihovom dozrijevanju. Očekivani prinos sjemena kopra po hektaru iznosi 0,8 do 1 tone. Ukoliko se od sjemena proizvodi eterično ulje, može ga se proizvesti 9 do 15 kg po hektaru.
Stranica World Data objavila je mapu zemalja prema prosječnoj veličini grudi. Očekivano, veće grudi su zastupljene u državama u kojima je zastupljen problem pretilosti.
Treba napomenuti da različite oznake veličina često izazivaju zabunu. U svijetu postoji najmanje šest sistema mjernih jedinica koji se odnose na veličinu grudi. U ovom istraživanju korištene su standardne veličine u Sjedinjenim Američkim Državama. Poredane su prema veličini korpi grudnjaka.
Prvo mjesto zauzele su državljanke Norveške. Prosječna veličina korpe grudnjaka u ovoj državi je C-D.
Na drugom mjestu državljanke Islanda, koje u prosjeku nose C korpu. Slijede Luksemburg, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Kolumbija...
Državljanke Bosne i Hercegovine prosječno nose B korpe grudnjaka. Kada je riječ o ostatku regiona, žene u Hrvatskoj nose B, državljanke Srbije AA - A, a dame u Crnoj Gori A - B korpe grudnjaka. Kompletnu listu možete pogledati na web stranici.
Prestižni britanski portal Telegraph izdvojio je najljepše i najružnije obalne gradove u Evropi.
Među najljepšim gradovima je Rovinj, ali među najružnijim su Ploče.
Rovinj je opisan kao "primamljiv mali grad smješten na poluotoku, s crkvom na vrhu brežuljka", savršen za odmor uz plažu.
Grad nudi ribarsku luku okruženu restoranima, moderne ljetne hotele te razne vodene sportove. Preporučuju se izleti čamcem na otočić Sveti Andrija, ronilački izleti do olupine Baron Gautsch te vožnje biciklom po zelenim stazama parka Zlatni rt.
Za razliku od Rovinja, Ploče su u istom članku ocijenjene kao jedno od najružnijih mjesta.
Portal ih opisuje kao "oronulu luku s petrokemijskim terminalom i silosima za žitarice", smještenu na ušću Neretve.
Iako grad ima željezničku vezu prema Sarajevu i trajektnu liniju za Trpanj na Pelješcu, autor ističe da to nije mjesto na kojem biste se željeli zadržati.
Slučajni susret dvije žene brzo je postao moćna lekcija u čovječanstvu. Zanimljiva priča se razvila kada je profesionalni stilista odlučio da ženi beskućnici pruži potpunu besplatnu transformaciju.
Njena transformacija izazvala je lavinu komentara na mrežama, a mnogi su se složili da je moć šminke i dobre ojdeće velika.
Šafag Novruz je mladi profesionalni stilista sa ekspertizom u šminkanju, stajlingu i svadbenim frizurama. Naišla je na Ritu, beskućnicu koja živi na ulici. Zatečena Ritinim zanemarenim izgledom, Šafag se osjećala prinuđenom da iskoristi svoje talente i resurse da povrati ne samo Ritinu spoljašnju ljepotu već i njen osjećaj dostojanstva. Rita nije ni znala da će ovaj susret dovesti do izuzetne transformacije koja će zauvijek promijeniti njen život, prenosi stil.kurir.rs.
Rita je godinama trpela surovu stvarnost beskućništva, uz samo društvo sjećanja na svog pokojnog sina. Živeći na ulici, preživljavala je sakupljajući flaše i kese. Uprkos snu da pronađe posao, Rita je zbog svog izgleda osjetila težinu društvenog suda. Šafag, dirnut Ritinom pričom, odlučio je da preuzme izazov transformacije njenog imidža kako bi joj pomogao da se ponovo integriše u društvo.
Posvećenost mlade stilistkinje Ritinoj transformaciji prevazišla je očekivanja. Preobražaj je počeo posjetom zubaru, gdje je Šafag lično pokrila troškove operacije zuba kako bi Riti podarila osmijeh koji zaslužuje. Naknadna transformacija uključivala je manikir i pedikir.
Kasnije je uslijedila njega kose. Ritina kratka i oštećena kosa bila je ispravljena, obojena u plavu i proširena nastavcima za kosu, dajući joj živahan i ženstven izgled. Upotreba kozmetičkih proizvoda, tretmana ljepote, depilacije voskom, vještačkih trepavica i stručnih aplikacija za šminkanje činila su čuda.
Fotografije prije i poslije prikazuju praktično neprepoznatljivu ženu koja zrači samopouzdanjem i ljepotom. Neki bi čak mogli reći da je Rita izgledala godinama mlađe.
Odjevena u raskošnu crnu haljinu, Rita je izgledala kao zvijezda, prikrivajući činjenicu da je nekada bila beskućnica koja se bori da preživi na ulici.
Izvanredna transformacija nije samo zadivila korisnike interneta. To je takođe imalo dubok uticaj na Ritino samopoštovanje. Ispunjena zahvalnošću, izrazila je da se ojseća ljepše i samopouzdanije nego ikada ranije. Sa obnovljenim samopouzdanjem, Rita je sada željna da se bori sa svijetom. Ona se nada da će njen transformisani izgled otvoriti vrata mogućnostima za zapošljavanje, zahvaljujući nevjerovatnoj velikodušnosti njene dobrotvorke, Šafag Novruz.
Ritino putovanje od beskućništva do novopronađenog samopouzdanja dokaz je pozitivnog uticaja koji jedna osoba može imati na drugu.
Jaffa kolač svi vole, a uz ovaj recept možete ga napraviti i kod kuće.
Pripremite ovaj sočan i mekan jaffa kolač i oduševit ćete se. Kombinacija narandže i čokolade razveselit će sva vaša čula.
Sastojci: 3 jaja prstohvat soli 1 kašikica kore naranđe 130 g šećera 60 ml ulja 150 g brašna 1 kašičica praška za pecivo 60 ml soka od narandže
Za preliv: 100 g tamne čokolade 120 ml slatke pavlake
Priprema: U posudu umutite jaja sa prstohvatom soli i šećerom. Potom dodajte koru od narandže i ulje, pa mutite još malo.
Dodajte brašno sa praškom za pecivo pa miješajte mutilicom. Na kraju kada se to sjedini umiješajte i sok od pomorandže pa dobijenu smjesu izlijte u pleh obložen papirom za pečenje. Pecite u prethodno zagrijanoj rerni na 170 stepeni 25-30 minuta.
Dok se kolač peče, pomiješajte slatku pavlaku i čokoladu pa otopite u mikrovalnoj jedan minut. Gotov kolač izbockajte vrhom varjače pa prelijte čokoladom.
Stavite u frižider malo da se stegne poslije isjecite i poslužite se.