Slučajna vijest
Do teške nesreće u kojoj su poginule dvije osobe došlo je sinoć u Slavonskom Brodu, izvijestila je hrvatska policija.
Nesreća se dogodila 22.25 na raskrsnici ulica Sjeverna vezna cesta i skretanja za Brodsko Vinogorje.
U toku je očevid, nakon kojeg se očekuje više informacija o uzroku nesreće.
Plusportal je objavio snimak s mjesta nesreće.
Prema snimku se čini da su u nesreći učestvovala dva automobila.
Objava Teška nesreća u Hrvatskoj: Poginule dvije osobe na raskrsnici (VIDEO) pojavila se prvi puta na PressMedia.
Brojni poznati na društvenim mrežama nerijetko dijele svoje uspomene iz djetinjstva, pa tako imamo priliku vidjeti kako su izgledali kao djeca. Svojim starim fotografijama iz prošlosti razniježe pratitelje na društvenim mrežama, dok bi ih s druge strane malotko prepoznao.
Svojedobno je svoju fotografiju iz djetinjstva odlučila pokazati i poznata pjevačica, a mnogi su se iznenadili kada su je vidjeli. Naime, kao djevojčica je izgledala skroz drugačije i gotovo da se ne može naći sličnost s današnjom verzijom nje.
Riječ je o pjevačici Ljupki Stević koja je u središte pozornosti medija dospjela kada je snimila duet s američkim reperom Snoopom Doggom, a onda je neko vrijeme nije bilo u javnosti. Ipak, 2021. godine ponovno se našla na svim naslovnim stranama kada je nastao skandal s njenim ljubavnikom Dragišom Simićem.
Podsjetimo, Ljupka je te godine dospjela na naslovne strane svih medija kada je zbog nevjere svog tadašnjeg partnera, oženjenog pukovnika Dragiše Simića, demolirala njegove automobile.
Snimke na kojima je pjevačica lomila i lupala sve ispred sebe obišli su društvene mreže, a nakon toga je dobila prekršajnu prijavu i zabranu prilaska u trajnju od 30 dana.
Inače, Ljupka je teško podnijela prekid veze od 10 godina, ali je ubrzo odlučila stati na noge i ponosno nastaviti kroz život. Da se maksimalno posvetila sebi svjedoče i brojne fotografije s putovanja, a one ljetnje i golišave zapalile su društvene mreže.
Objava Znate li ko je na fotografiji? Zbog veze s oženjenim bila je glavna tema pojavila se prvi puta na PressMedia.
U Slavonskom Brodu se sinoć oko 22:30 sati dogodila saobraćajna nesreća u kojoj su poginule dvije osobe, a među njima je petogodišnje dijete.
Policija Slavonskog Broda je navela kako je zamjenik općinskog državnog odvjetnika u ovom gradu, uz asistenciju policijskih službenika proveo uviđaj kojim je utvrđeno da je 30-godišnjakinja upravljala automobilom Sjevernom veznom cestom od istoka prema zapadu.
U ovom vozilu je bilo i dijete (2020. godište) koje se nalazilo u dječijoj sjedalici.
Navedenom cestom iz suprotnog smjera kretao se 33-godišnjak koji je upravljao vozilom bez korištenja pojasa.
Prema njihovom izvještaju, do nesreće je došlo tako što je 30-godišnjakinja započela skretati u lijevo prema pristupnoj cesti da nije propustila 33-godišnjaka koji je zadržavao smjer kretanja, pri čemu je došlo do sudara između dva vozila.
U saobraćajnoj nesreći, 33-godišnjak i dijete su smrtno stradali na mjestu događaja, dok je 30-godišnjakinja teže povrijeđena te je zadržana u bolnici na daljnjem liječenju.
Od vozača su uzeti potrebni uzorci radi analize na opojna sredstva.
"Poginuli su vozač iz jednog automobila i dijete koje je bilo suputnik u drugom. Majka-vozačica i dalje se bori za život", rekao je direktor bolnice Josip Samardžić.
Objava Stravična nesreća u Slavonskom Brodu: Poginulo dijete u sjedalici (5) i muškarac iz drugog vozila pojavila se prvi puta na PressMedia.
Washington je desetljećima pozivao Evropu da “preuzme odgovornost” za zapadni Balkan
The post OSVRT IZ LONDONA: Barunica Arminka Helić piše za Politico: Spašavajući BiH, Evropa bi mogla spasiti samo sebe appeared first on IZDVOJENO.ba.
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine obavijestila je bosanskohercegovačku javnost da je u Sarajevu danas preminula istaknuta naučnica, profesorica emerita Univerziteta u Sarajevu i redovna članica ANUBiH-a akademkinja Branislava Peruničić.
Akademkinja Branislava Peruničić rođena je 1936. godine u Pančevu. Elektrotehnički fakultet završila je u Beogradu 1960. godine.
Odbranila je titulu kandidata tehničkih nauka na Moskovskom Energetskom institutu 1969. godine, a doktorsku disertaciju 1971. godine na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Izabrana je za docenticu 1966. godine, za vanrednu profesoricu 1972. godine i za redovnu profesoricu Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu 1976. godine. Pored rada na Elektrotehničkom fakultetu bila je i naučna saradnica instituta IRCA te saradnica IRIS-a u Energoinvestu.
Kao dopisna članica ANUBiH-a bila je redovna profesorica Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu do 1992. godine. U tom periodu bila je predsjednica Savjeta za kompjuterizaciju Energoinvesta, članica Izdavačkog savjeta preduzeća Svjetlost i delegat Savjeta akademija SFRJ u komisiji za nauku. Školsku 1996/97. provela je kao gostujuća profesorica na University of Illinois u Urbani.
Od 1992. godine do 1998. godine živjela je u SAD-u. Bila je pozvana u svojstvu gostujuće istraživačice na A&M Univerzitetu u Texasu, gdje je otišla sa saglasnošću svog fakulteta u Sarajevu i provela ljetni semestar 1992. Pošto se nije mogla vratiti u Sarajevo zbog blokade, produžen joj je angažman i na jesenji semestar 1992. godine. Nakon toga je bila gostujuća profesorica na University of Illinois u Urbani, a od 1993. godine do 1998. godine radila je kao redovna profesorica Univerziteta Lamar u Texasu. Vratila se u Bosnu i Hercegovinu 1998. godine i od tada je redovna profesorica na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. Bila je predsjednica Upravnog odbora Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, a u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine je obavljala i dužnost sekretarke Odjeljenja tehničkih nauka i predsjednice Odbora za izdavačku djelatnost.
Značajne naučne doprinose ima u tri oblasti: teoriji sistema s promjenljivom strukturom, digitalnoj zaštiti, lokaciji kvara i mjerenju u elektroenergetskim sistemima i teoriji grafova. Njen rad u oblasti sistema s promjenljivom strukturom vezan je za klizne režime. Ona je uvela pojam ekvivalentnog upravljanja, uslov invarijantnosti na smetnje i promjene parametara i klizne režime na presjeku više kliznih hiperpovršina. Njen pionirski rad koji je posvećen ovim pojmovima nosi naslov The Invariance Conditions in Variable Structure Systems, a objavljen je 1969. godine u časopisu Internacionalne federacije za automatsko upravljanje (IFAC) Automatica. Ovaj rad je jedan od najcitiranijih radova u ovoj oblasti. Od 1972. godine do danas citiran je po SCI 135 puta, a Uslov invarijantnosti nosi njeno ime.
U oblasti digitalne zaštite, lokacije kvara i mjerenja baziranog na uzorcima uvela je 1988. metod analize pomoću bilinearnih formi.
U oblasti teorije grafova definisala je prvi algoritam za postavljanje grafova u projektivnu ravan. Njen rad An Efficient Algoritm for Embedding of Graphs in Projective Plane, čiji je koautor Z. Durić, objavljen je u knjizi Graph Theory with applications to Algorithms and Computer Science u izdanju John Wiley&Sons 1984. godine.
Dokaz njenog renomea u međunarodnoj naučnoj javnosti su sedam predavanja po pozivu održanih na univerzitetima u SAD-u. Ona je bila pet puta profesor po pozivu na Univerzitetima u SAD-u (Lamar University, University of Illinois u Urbani, A&M University). Članica je međunarodnog udruženja elektroinženjera IEEE gdje ima poziciju Senior member. Ova pozicija se dobija poslije detaljnog razmatranja prijedloga koje treba da napišu drugi Senior članovi.
Kao profesorica, predavala je predmete iz oblasti analize signala, energetike i telekomunikacija. Bila je mentorica mnogobrojnih magistarskih i doktorskih radova.
Za dopisnu članicu Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje tehničkih nauka izabrana je 1987. godine, a za redovnu 2002. godine. Bila je potpredsjednica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 2008. do 2011. godine.
Dobitnica je Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva 2024. godine. Datum i vrijeme komemoracije i sahrane akademkinje Branislave Peruničić bit će naknadno objavljeni.
Povodom smrti akademkinje Branislave Peruničić, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine uputila je iskreno i duboko saučešće porodici i prijateljima.
Objava U Sarajevu preminula bh. akademkinja i istaknuta naučnica Branislava Peruničić pojavila se prvi puta na PressMedia.
Popularne kategorije
| Vrijeme | Temperatura (°C) |
|---|---|
| 17.03. 16:00 | 6 |
| 17.03. 15:00 | 6 |
| 17.03. 14:00 | 6 |
| 17.03. 13:00 | 5 |
| 17.03. 12:00 | 4 |
| 17.03. 11:00 | 4 |
| 17.03. 10:00 | 4 |
| 17.03. 09:00 | 4 |
| 17.03. 08:00 | 5 |
| 17.03. 07:00 | 5 |
| 17.03. 06:00 | 5 |
| 17.03. 05:00 | 5 |
| 17.03. 04:00 | 4 |
| 17.03. 03:00 | 5 |
| 17.03. 02:00 | 6 |
| 17.03. 01:00 | 6 |
| 17.03. 00:00 | 7 |
| 16.03. 23:00 | 7 |
| 16.03. 22:00 | 7 |
| 16.03. 21:00 | 7 |
| 16.03. 20:00 | 9 |
| 16.03. 19:00 | 10 |
| 16.03. 18:00 | 11 |
Psihrometar je uređ koji za mjerenje vlažnosti primjenjuje načelo hlađenja koje se javlja zbog isparavanja. Budući da se za isparavanje troši toplina, temperatura na mokrom termometru niža je od one na suhome, osim kada je zrak zasićen vodenom parom pa su obje temperature jednake.
Što je zrak suši, to je razlika temperatura veća. Iz spomenutih dviju temperatura i tlaka zraka određuje se tlak vodene pare, a odatle i veličine koje određuju vlažnost zraka. Stalna propisana brzina strujanja postiže se priključenim ventilatorom (aspiratorom).
Relativna vlažnost je fizikalna veličina za iskazivanje udjela vodene pare u zraku (ili općenito u plinovima). Izražava se omjerom parcijalnoga tlaka prisutne vodene pare pH2O i tlaka zasićene vodene pare pri određenoj temperaturi i tlaku zraka p*H2O.
Za manje od cijene espressa turisti mogu da provedu produženi vikend u obalskom gradu Sikulijana na Siciliji
The post ZANIMLJIVA PONUDA: Gradić na Siciliji nudi odmor za 1 euro appeared first on IZDVOJENO.ba.
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine obavijestila je bosanskohercegovačku javnost da je u Sarajevu danas preminula istaknuta naučnica, profesorica emerita Univerziteta u Sarajevu i redovna članica ANUBiH-a akademkinja Branislava Peruničić.
Akademkinja Branislava Peruničić rođena je 1936. godine u Pančevu. Elektrotehnički fakultet završila je u Beogradu 1960. godine.
Odbranila je titulu kandidata tehničkih nauka na Moskovskom Energetskom institutu 1969. godine, a doktorsku disertaciju 1971. godine na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Izabrana je za docenticu 1966. godine, za vanrednu profesoricu 1972. godine i za redovnu profesoricu Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu 1976. godine. Pored rada na Elektrotehničkom fakultetu bila je i naučna saradnica instituta IRCA te saradnica IRIS-a u Energoinvestu.
Kao dopisna članica ANUBiH-a bila je redovna profesorica Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu do 1992. godine. U tom periodu bila je predsjednica Savjeta za kompjuterizaciju Energoinvesta, članica Izdavačkog savjeta preduzeća Svjetlost i delegat Savjeta akademija SFRJ u komisiji za nauku. Školsku 1996/97. provela je kao gostujuća profesorica na University of Illinois u Urbani.
Od 1992. godine do 1998. godine živjela je u SAD-u. Bila je pozvana u svojstvu gostujuće istraživačice na A&M Univerzitetu u Texasu, gdje je otišla sa saglasnošću svog fakulteta u Sarajevu i provela ljetni semestar 1992. Pošto se nije mogla vratiti u Sarajevo zbog blokade, produžen joj je angažman i na jesenji semestar 1992. godine. Nakon toga je bila gostujuća profesorica na University of Illinois u Urbani, a od 1993. godine do 1998. godine radila je kao redovna profesorica Univerziteta Lamar u Texasu. Vratila se u Bosnu i Hercegovinu 1998. godine i od tada je redovna profesorica na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. Bila je predsjednica Upravnog odbora Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, a u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine je obavljala i dužnost sekretarke Odjeljenja tehničkih nauka i predsjednice Odbora za izdavačku djelatnost.
Značajne naučne doprinose ima u tri oblasti: teoriji sistema s promjenljivom strukturom, digitalnoj zaštiti, lokaciji kvara i mjerenju u elektroenergetskim sistemima i teoriji grafova. Njen rad u oblasti sistema s promjenljivom strukturom vezan je za klizne režime. Ona je uvela pojam ekvivalentnog upravljanja, uslov invarijantnosti na smetnje i promjene parametara i klizne režime na presjeku više kliznih hiperpovršina. Njen pionirski rad koji je posvećen ovim pojmovima nosi naslov The Invariance Conditions in Variable Structure Systems, a objavljen je 1969. godine u časopisu Internacionalne federacije za automatsko upravljanje (IFAC) Automatica. Ovaj rad je jedan od najcitiranijih radova u ovoj oblasti. Od 1972. godine do danas citiran je po SCI 135 puta, a Uslov invarijantnosti nosi njeno ime.
U oblasti digitalne zaštite, lokacije kvara i mjerenja baziranog na uzorcima uvela je 1988. metod analize pomoću bilinearnih formi.
U oblasti teorije grafova definisala je prvi algoritam za postavljanje grafova u projektivnu ravan. Njen rad An Efficient Algoritm for Embedding of Graphs in Projective Plane, čiji je koautor Z. Durić, objavljen je u knjizi Graph Theory with applications to Algorithms and Computer Science u izdanju John Wiley&Sons 1984. godine.
Dokaz njenog renomea u međunarodnoj naučnoj javnosti su sedam predavanja po pozivu održanih na univerzitetima u SAD-u. Ona je bila pet puta profesor po pozivu na Univerzitetima u SAD-u (Lamar University, University of Illinois u Urbani, A&M University). Članica je međunarodnog udruženja elektroinženjera IEEE gdje ima poziciju Senior member. Ova pozicija se dobija poslije detaljnog razmatranja prijedloga koje treba da napišu drugi Senior članovi.
Kao profesorica, predavala je predmete iz oblasti analize signala, energetike i telekomunikacija. Bila je mentorica mnogobrojnih magistarskih i doktorskih radova.
Za dopisnu članicu Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje tehničkih nauka izabrana je 1987. godine, a za redovnu 2002. godine. Bila je potpredsjednica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 2008. do 2011. godine.
Dobitnica je Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva 2024. godine. Datum i vrijeme komemoracije i sahrane akademkinje Branislave Peruničić bit će naknadno objavljeni.
Povodom smrti akademkinje Branislave Peruničić, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine uputila je iskreno i duboko saučešće porodici i prijateljima.
Objava U Sarajevu preminula bh. akademkinja i istaknuta naučnica Branislava Peruničić pojavila se prvi puta na PressMedia.
Za manje od cijene espressa turisti mogu da provedu produženi vikend u obalskom gradu Sikulijana na Siciliji
The post ZANIMLJIVA PONUDA: Gradić na Siciliji nudi odmor za 1 euro appeared first on IZDVOJENO.ba.
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine obavijestila je bosanskohercegovačku javnost da je u Sarajevu danas preminula istaknuta naučnica, profesorica emerita Univerziteta u Sarajevu i redovna članica ANUBiH-a akademkinja Branislava Peruničić.
Akademkinja Branislava Peruničić rođena je 1936. godine u Pančevu. Elektrotehnički fakultet završila je u Beogradu 1960. godine.
Odbranila je titulu kandidata tehničkih nauka na Moskovskom Energetskom institutu 1969. godine, a doktorsku disertaciju 1971. godine na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Izabrana je za docenticu 1966. godine, za vanrednu profesoricu 1972. godine i za redovnu profesoricu Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu 1976. godine. Pored rada na Elektrotehničkom fakultetu bila je i naučna saradnica instituta IRCA te saradnica IRIS-a u Energoinvestu.
Kao dopisna članica ANUBiH-a bila je redovna profesorica Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu do 1992. godine. U tom periodu bila je predsjednica Savjeta za kompjuterizaciju Energoinvesta, članica Izdavačkog savjeta preduzeća Svjetlost i delegat Savjeta akademija SFRJ u komisiji za nauku. Školsku 1996/97. provela je kao gostujuća profesorica na University of Illinois u Urbani.
Od 1992. godine do 1998. godine živjela je u SAD-u. Bila je pozvana u svojstvu gostujuće istraživačice na A&M Univerzitetu u Texasu, gdje je otišla sa saglasnošću svog fakulteta u Sarajevu i provela ljetni semestar 1992. Pošto se nije mogla vratiti u Sarajevo zbog blokade, produžen joj je angažman i na jesenji semestar 1992. godine. Nakon toga je bila gostujuća profesorica na University of Illinois u Urbani, a od 1993. godine do 1998. godine radila je kao redovna profesorica Univerziteta Lamar u Texasu. Vratila se u Bosnu i Hercegovinu 1998. godine i od tada je redovna profesorica na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. Bila je predsjednica Upravnog odbora Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, a u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine je obavljala i dužnost sekretarke Odjeljenja tehničkih nauka i predsjednice Odbora za izdavačku djelatnost.
Značajne naučne doprinose ima u tri oblasti: teoriji sistema s promjenljivom strukturom, digitalnoj zaštiti, lokaciji kvara i mjerenju u elektroenergetskim sistemima i teoriji grafova. Njen rad u oblasti sistema s promjenljivom strukturom vezan je za klizne režime. Ona je uvela pojam ekvivalentnog upravljanja, uslov invarijantnosti na smetnje i promjene parametara i klizne režime na presjeku više kliznih hiperpovršina. Njen pionirski rad koji je posvećen ovim pojmovima nosi naslov The Invariance Conditions in Variable Structure Systems, a objavljen je 1969. godine u časopisu Internacionalne federacije za automatsko upravljanje (IFAC) Automatica. Ovaj rad je jedan od najcitiranijih radova u ovoj oblasti. Od 1972. godine do danas citiran je po SCI 135 puta, a Uslov invarijantnosti nosi njeno ime.
U oblasti digitalne zaštite, lokacije kvara i mjerenja baziranog na uzorcima uvela je 1988. metod analize pomoću bilinearnih formi.
U oblasti teorije grafova definisala je prvi algoritam za postavljanje grafova u projektivnu ravan. Njen rad An Efficient Algoritm for Embedding of Graphs in Projective Plane, čiji je koautor Z. Durić, objavljen je u knjizi Graph Theory with applications to Algorithms and Computer Science u izdanju John Wiley&Sons 1984. godine.
Dokaz njenog renomea u međunarodnoj naučnoj javnosti su sedam predavanja po pozivu održanih na univerzitetima u SAD-u. Ona je bila pet puta profesor po pozivu na Univerzitetima u SAD-u (Lamar University, University of Illinois u Urbani, A&M University). Članica je međunarodnog udruženja elektroinženjera IEEE gdje ima poziciju Senior member. Ova pozicija se dobija poslije detaljnog razmatranja prijedloga koje treba da napišu drugi Senior članovi.
Kao profesorica, predavala je predmete iz oblasti analize signala, energetike i telekomunikacija. Bila je mentorica mnogobrojnih magistarskih i doktorskih radova.
Za dopisnu članicu Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje tehničkih nauka izabrana je 1987. godine, a za redovnu 2002. godine. Bila je potpredsjednica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 2008. do 2011. godine.
Dobitnica je Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva 2024. godine. Datum i vrijeme komemoracije i sahrane akademkinje Branislave Peruničić bit će naknadno objavljeni.
Povodom smrti akademkinje Branislave Peruničić, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine uputila je iskreno i duboko saučešće porodici i prijateljima.
Objava U Sarajevu preminula bh. akademkinja i istaknuta naučnica Branislava Peruničić pojavila se prvi puta na PressMedia.
© 2024 BiH Vijesti
