Notice: Funkcija _load_textdomain_just_in_time je neispravno pozvan. Učitavanje prijevoda za domenu td-cloud-library pokrenuto je prerano. To je obično pokazatelj da se neki kôd u dodatku ili temi prerano pokreće. Prijevodi bi se trebali učitati nakon akcije init ili kasnije. Vidite Ispravljanje grešaka u WordPressu za više informacija. (Ova poruka je dodana u inačici 6.7.0.) in /home/bihvijes/public_html/wp-includes/functions.php on line 6121 Lokalni izbori u Fojnici, Kiseljaku, Konjicu i Kreševu u nedjelju 20. oktobra
Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) danas je donijela Odluku o raspisivanju i održavanju Lokalnih izbora 2024. godine u izbornim jedinicama Fojnica, Kiseljak, Konjic i Kreševo.
Odgođeni izbori u Fojnici, Kiseljaku, Konjicu i Kreševu će biti održani u nedjelju, 20. oktobra ove godine.
Prethodno su članovi Centralne izborne komisije BiH obišli navedene općine i održali sastanke s općinskim izbornim komisijama i zajednički je ocijenjeno da je nedjelja, 20. oktobra pogodan datum za održavanje izbora. saopćeno je iz Ureda za informiranje CIK BiH.
Motociklista Adis Mirvić Dado iz Sarajeva, preminuo je jutros u KCUS-u nakon osam dana provedenih u komi, potvrđeno je za portal “Avaza”. Mirvić je podlegao teškim povreda glave zadobijenih u saobraća...
Nakon što je Dino Merlin, poslije više od deset godina pauze, objavio novi album "Mi", koji obara rekorde slušanosti, fanove muzičke megazvijezde najviše zanima kada i gdje će nove pjesme moći čuti uživo.
Prvi koncert nakon objavljivanja albuma Dino Merlin održat će uskoro - 24. maja u Budvi na otvaranju ljetne sezone. Naredni koncert potom je zakazan u Splitu 19. jula.
A ono što najviše zanima publiku u Bosni i Hercegovini jeste pitanje - hoće li ove godine u biti koncerta našoj zemlji.
Ove godine Dino Merlin nije planirao koncert u BiH. Njegova velika želja je bila nakon 2015. godine ponovo koncert na najvećem stadionu u BiH - Koševu, no, sve to je prolongirano.
Dino Merlin do sada jedini muzički umjetnik koji je četiri puta nastupao na prepunom stadionu Koševo, svaki put stvarajući nezaboravne trenutke za desetine hiljada ljudi-
Ogroman trud Dino Merlin i njegov tim uložili su novi album i sve ono što ga prati tako da ovaj period koriste da ponovo dođu do daha.
Poznati kompozitor i tekstopisac Milutin Popović Zahar otkrio je tajnu iza velikog hita 'Ivanova korita', koji prvotno nije bio namijenjen pjevačici Merimi Njegomir. Naime, autor teksta spomenute pjesme ispričao je emotivnu priču o tome kako je ona uistinu nastala.
'Pjesmu 'Ivanova korita' napisao sam 1999. godine kada je moj stric Jakša obolio od raka gušterače. Živio je u Beogradu, otišao sam ga vidjeti kada mu je život već bio pri kraju. Pošto je on porijeklom bio iz Crne Gore, rekao mi je: 'Molim te, sinovče, donesi mi vode s Ivanovih korita kod Cetinja, čini mi se da ću ozdraviti od toga', prisjetio se tada Zahar.
'Njegova žena je to čula i rekla mi je: 'Natoči mu vode s bilo kojeg izvora i odnesi'. Tako sam i učinio. Otišao sam kod strica, popio je gutljaj i rekao mi: 'Ovo nije voda s Ivanovih korita'. Krenuo sam kući, sav posramljen, grizla me je savjest. U Beogradu je bila gužva, čini mi se da sam se vozio satima. I odjednom su mi se kroz glavu počeli nizati stihovi: 'Ne pomaže voda, majko, sa korita Ivanova', objasnio je Zahar tada.
Dvije godine kasnije, pjesmu uz koju se i danas brojni vesele, ponudio je Merimi Njegomir.
'Njoj se pjesma dopala, ali mi je rekla da je veoma tužna. Zato sam naknadno dopisao stihove: 'Ti ne plači, majko stara, lijepa Anka progovara. U snu mi se Jova javi, ozdravit ću od ljubavi', govorio je svojedobno kompozitor.
'Bila je izuzetno snažna, u duhovnom, pjevačkom i komunikativnom smislu. Žena za koju sam vjerovao da će živjeti 99 godina. Nećete nigdje naći sposobniju ženu od nje. Pjevala je savršeno na svim jezicima koje je govorila. Ne postoji pjevačica koja joj može prići po intelektu i izvedbi', zaključio je Zahar o pjevačici koja je preminula 2021. u 69. godini života.
Tomi Keš predstavlja Estoniju na Evroviziji 2025 sa pjesmom "Espresso Macchiato".
Pjesma Tomija Keša, "Espresso Macchiato", kojom će predstaviti svoju zemlju na Evroviziji, vrlo brzo je postala prava senzacija na mrežama, uz koju su od samog početka mnogi pravili snimke i skečeve koji su preplavili društvene mreže.
Zarazna melodija, tipična za pjesme sa Evrovizije, kao i njeni stihovi, uznemirili su Italijane koji su bili vrlo glasni u komentarisanju same numere.
Naime, Italijani nisu bili srećni zbog ovog odabira pjesme iz očiglednih razloga - espreso smatraju svojim nacionalnim blagom.
Potpredsjednik italijanskog Senata, Đan Marko Sentinajo, pozvao je da se Estoniji zabrani učešće na Pjesmi Evrovizije, rekavši da je pjesma "puna klišea" koji vrijeđaju Italijane.
"Svako ko vrijeđa Italiju mora biti zabranjen na Evroviziji", napisao je Centinaio iz krajnje desničarske stranke Lega u objavi na Instagramu u srijedu uveče, prenosi Nedeljnik.
Prema Sentinaju, pjesma govori o nekom ko se obogatio pijući kafu i pjeva se na "strašnom italijanskom".
"Trebalo bi da dođe u Italiju da vidi kako pristojni ljudi rade prije nego što dozvoli sebi da piše tako glupe pjesme pune klišea", rekao je Sentinajo.
https://www.youtube.com/watch?v=5MS_Fczs_98
Pored toga, organizacija koja se u Italiji bori za prava potrošača Codacons podnijela je žalbu Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU), postavljajući pitanje da li je "prikladno dozvoliti pjesmu koja vrijeđa jednu zemlju i cijelu zajednicu" da bude dio takmičenja.
"Bez obzira na slobodu umjetničkog izraza, koja mora karakterisati događaje poput Evrovizije, ne možemo, a da ne izrazimo sumnju u uključivanje pjesme koja je uvredljiva za veliki broj ljudi u takmičenju koje prate milioni gledalaca širom svijeta“, navodi se u saopštenju Codaconsa.
"Brojni građani izrazili su ogorčenje zbog pesme čiji tekst sadrži stereotipe o Italiji i Italijanima: uobičajene klišee o kafi i špagetama, ali prije svega o mafiji i razmetanju luksuzom, što šalje poruku da su građani Italije povezani sa organizovanim kriminalom", pisalo je u saopštenju.
I pored svega, Keš je jedan od favorita, a vrlo brzo ćemo saznati da li je publika iz cijelog svijeta imala dobar osjećaj, prenosi B92.
Nekadašnji rektor Univerziteta u Sarajevu i redovni profesor Medicinskog fakulteta Nedžad Mulabegović preminuo je u 77. godini.
Mulabegović je rođen 1948. godine u Doboju, a nakon što je stekao status doktora medicinskih nauka obavljao je niz funkcija u akademskom životu.
Fakultetsko obrazovanja obavlja u Sarajevu gdje 1974. godine stiče zvanje doktora medicine, završavajući Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu. U periodu od 1977-1979. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu obavlja postiplomski studij "Experimentalna medicina", a 1981. godine stiče zvanje magistra medicinskih nauka odbranivši temu Karakteristike neuronalne i neuroefektorne transmisije tokom razvoja.
Odmah nastavlja sa doktorskim studijem na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, te 1986. godine stiče zvanje doktora medicinskih nauka na temu "Karakteristike neuronalne i neuroefektorne transmisije tokom razvoja".
Tokom 1992. godine obavlja specijalizaciju i postaje specijalist Kliničke farmakologije. Univerzitetsku karijeru započinje 1975/6. godine kao istraživač na Institutu za farmakologiju i toksikologiju, da bi u periodu 1976-1981. godine bio asistent na Medicininskom, Stomatološkom i Farmaceutskom fakultetu na predmetu Farmakologija i toksikologija.
U periodu 1981-1986. godine bio je viši asistent Medicinskog fakulteta, a u periodu 1986-1991. godine bio docent Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Tokom 1986. godine bivao je nastavnik na postdiplomskoj nastavi Medicinskog fakulteta za predmete: Metodologija medicinskih istraživanja i Laboratorijsko-eksperimentalna medicina. U periodu od 1991-1995. godine izabran je za vanrednog profesora, a od 1996. godine u redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Sarajevu za predmete Farmakologija i toksikologija kao i Farmaceutskog fakulteta za predmete Farmakologija i Klinička farmacija.
U 1991. godini odgovorni je nastavnik na predmetima postdiplomskog studija Medicinskog fakulteta Sarajevo: Opća metodologija medicinskih istraživanja i Eksperimentalno-laboratorijska medicina, a u 2000. godini Odgovorni nastavnik na postdiplomskom studiju Stomatološkog i Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu za predmet Opća metodologija medicinskih istraživanja.
Kao istaknuti član akademske zajednice u periodu od 1992-2000. godine obavljao je funkciju dekana Medicinkog fakulteta u Sarajevu, a od 1995-2000. godine bio je prva persona najznačajnijeg univerziteta u Bosni i Hercegovini, Univerziteta u Sarajevu - Rektor.
Kroz bogati univerzitetski, naučni i društveni doprinos laureat je mnogobrojnih priznanja i nagrada. 1989. Plaketa Univerziteta u Sarajevu u povodu 40 godina; 1994. Povelja Medicinskog fakulteta i KCU Sarajevo u povodu 50 godina; 1997. Medalja KarlFranz Univerziteta; 1998. Povelja Univerziteta u Teheranu; 1999. Plaketa La Sapienza Rim; 1999. Medalja Rektorske konferencije Europe (CRE); 1999. Povelja Univerziteta u Sarajevu (1949-1999); 2000. International Order of Merit (IBC, Camberidge); 2007. Povelja Tehničkog fakulteta u Bihaću; 2007. Nagrada za životno djelo Medicinskog fakulteta u Sarajevu; 2008. Najuspješniji profesor Medicinskog fakulteta UNSA; 2010. Zlatna medalja za BiH - ABI USA.
Također, Mulabegović je bio i član Svjetskog udruženja farmakologa, predsjednik Društva farmakologa BiH, član Predsjedništva Sabora ljekara BiH.
Obavljao je i političke funkcije, između ostalog i kao član Glavnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) i član Parlamenta FBiH.
Komemoracija profesoru Mulabegoviću održat će se u prostorijama Rektorata UNSA u zajedničkoj organizaciji UNSA, Medicinskog fakulteta UNSA I VKBI BIH. Datum, mjesto i vrijeme dženaze i komemoracije bit će naknadno objavljeno.