Mišković širi poslovno carstvo u BiH: Šta će se graditi na mjestu nekadašnje fabrike namještaja u Sarajevu?

IZRAELSKI SAVEZNIK SAD UPOZNAT SA NAPADOM: Izraelske snage trenutno izvode kopnene operacije unutar Libana, saopćio je američki State Department. Izrael je obavijestio Sjedinjene Američke Države o ovim operacijama sa kojim su se Amerikanci složili. Libanski mediji izvještavaju da su izraelske snage granatirale i tenkovima gađale pogranična sela u blizini Metule, dok se libanska vojska povlači

The post IZRAEL POČEO KOPNENU AGRESIJU NA LIBAN: Granatama i tenkovima napadaju pogranična sela, dok se libanska vojska povlači appeared first on IZDVOJENO.ba.

Organizacija Pomozi.ba pokrenula je apel za pomoć Mehi Deliji kojem prijeti potpuni gubitak vida.

Pozivom donirate 2 KM na broj 17007. 

Meho Delija iz Jablanice zbog brojnih zdravstvenih problema spada u osobe sa invaliditetom. Pored problema sa vidom, imao je nekoliko operativnih zahvata na srcu zbog urođenih srčanih mana.

To ga nije spriječilo da živi život punim plućima, osnuje vlastitu porodicu koju čine njegova supruga i dva maloljetna sina koji su njegova najveća podrška. Jedan sin, nažalost, ima probleme sa srcem kao i otac. S obzirom na to da nije u mogućnosti da radi, on ne može osigurati sredstva za jako komplikovanu i tešku operaciju u Njemačkoj, tačnije Berlinu, jer je i srčani bolesnik. Za operativni zahvat potrebno mu je 21.800 eura.

Zajedno možemo pomoći Mehi da ne izgubi vid, a pored poziva na broj 17007 donacije su moguće i klikom na opciju "Doniraj odmah" ili žiro računa - ovdje.

Objava Dobri ljudi, telefon u ruke: Meho Delija iz Jablanice treba našu pomoć pojavila se prvi puta na PressMedia.

Gotovo pred svake praznike i/ili blagdane, kada ljudi putuju u inostranstvo, postavlja se pitanje šta se legalno smije, a šta ne smije nositi preko granice, koliko paklica cigareta smije biti u autu, hoće li vam „zalijepiti“ kaznu ako u prtljažniku nađu dva koluta sira i „tablu“ slanine, da li je dozvoljeno prenijeti jednaku količinu piva i vina, šta je sa žestokim alkoholnim pićima...

Ima tu nekih nelogičnosti, iz nekih zemalja možete unijeti neograničene količine ribe, iz drugih ni gram mesa; sa slatkišima nećete imati problema nigdje, ali sa hranom za bebe hoćete. Upravo zbog svih tih pravila kojih je toliko da ih ponekad nije lako zapamtiti ni samim carinicima, donosimo spisak svih stvari koje smijete, odnosno ne smijete unositi u Hrvatsku.

Prvo treba napomenuti da se ovaj spisak odnosi na uvoz robe iz zemalja koje se nalaze van EU, sa izuzetkom Švajcarske, Islanda, Norveške, San Marina, Andore i Lihtenštajna. Dakle, za ove posljednje države važe ista pravila kao da prevozite robu unutar EU, te tu nema nikakvih ograničenja. Još neka posebna pravila važe za Farska ostrva i Grenland, ali da ne komplikujemo ionako dugi spisak, te dvije države ćemo ovdje izostaviti. Ukratko, ako uvozite robu iz trećih zemalja (npr. BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija itd.), limit za uvoz robe ne smije po osobi premašiti 430 evra u pomorskom i vazdušnom prometu, te 300 evra u svim ostalim vrstama prevoza, odnosno 150 evra za putnike mlađe od 15 godina, bez obzira na prevozno sredstvo kojim putuju, piše Večernji list.

Putnici u vazdušnom prevozu u Hrvatsku mogu unijeti nešto više duvanskih proizvoda nego oni koji putuju drugim oblicima prevoza. Oni u vazdušnom prevozu mogu unijeti 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara i 250 grama duvana za pušenje. Osobe koje putuju drumskim ili železničkim prevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 10 cigara i 50 grama duvana za pušenje. Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama zagrejanog duvanskog proizvoda, 10 mililitara e-tečnosti i 50 grama tzv. novih duvanskih proizvoda iz člana 94. stav 2. Zakona o akcizama.

Alkoholna pića

Kada su u pitanju alkoholna pića, ista pravila važe i za putovanja drumskim, vazdušnim i pomorskim prevozom – svima je dozvoljeno unijeti 16 litara piva, četiri litre vina i dvije litre alkoholnih pića koja sadrže manje od 22% alkohola, odnosno jednu litru jačih alkoholnih pića.

Ako želite plaćati akcize, moguće je, uz uslov da ste stariji od 17 godina, unijeti 800 cigareta, 400 cigarilosa, 200 cigara, kilogram duvana, 10 litara žestine, 90 litara vina, 110 litara piva i 100 mililitara e-tečnosti, a sve preko toga nećete moći unijeti čak ni uz plaćanje.

Meso, riba, sir, mlijeko, jaja...

Carinski službenici obavljaju službene kontrole proizvoda životinjskog porijekla koji čine dio ličnog prtljaga putnika, tako da uopšte nije dozvoljeno unijeti meso i mleijko te proizvode od mesa i mlijeka. Dozvoljeno je po osobi unijeti 20 kilograma svježe, sušene, kuvane, usoljene ili dimljene ribe, škampa, rakova i školjki. Kada su u pitanju drugi proizvodi životinjskog porijekla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih bataka, tu je dozvoljeno unijeti do dva kg po osobi. Svježeg voća i povrća, osim krompira, smijete unijeti do pet kilograma.

Ostali proizvodi

Putnici iz trećih zemalja mogu u Hrvatsku unijeti do dva kilograma mleka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i specijalne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga, kao i hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga, uz uslov da ne zahtijeva držanje u frižideru prije otvaranja.

Bez ograničenja ili u količini za ličnu upotrebu, svi putnici u Hrvatsku mogu unijeti hljeb, kolače, kekse, vafle i oblande, dvopek, tostirani hljeb i slične prepečene proizvode sa manje od 20% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi. Bez ograničenja se mogu unijeti i brojni drugi proizvodi poput čokolade i slatkiša (uključujući bombone) sa manje od 50% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja, dodataka hrani upakovanih za krajnjeg potrošača koji sadrže manje količine (ukupno manje od 20%) prerađenih proizvoda životinjskog porijekla, masline punjene ribom, tjestenine i rezance, koncentrate supe i poboljšivače ukusa.

Kada je u pitanju gorivo, u kanisterima smijete prevesti do 10 litara istog goriva kao ono koje se nalazi u vašem vozilu, dakle nema prevoza dizela ako vozite benzinca.

Unos lijekova

Unošenje gotovih lijekova za lične potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uslov da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača) i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prepisa istorije bolesti, potvrde ljekara). Unošenje lijekova koji sadrže drogu, takođe za lične potrebe putnika, moguće je u količini potrebnoj za liječenje do najviše pet dana, i to takođe uz posjedovanje medicinske dokumentacije, iz koje proizlazi neophodnost uzimanja odnosnog lijeka.

Ako se ipak odlučite rizikovati, znajte da vas mogu „udariti“ po džepu s kaznom koja može iznositi do 13.300 evra. Konkretno, kada se određuje visina kazne, bitno je šta i koliko toga ste pokušali prokrijumčariti. Za prekršaj neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe, ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe, iz člana 64. stav 1. tačka 11. Zakona o sprovođenju carinskog zakonodavstva EU, propisana je novčana kazna za fizičko lice od 265 do 6.600 evra.

Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način, te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne prirode ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, član 63. stav 1. Zakona o sprovođenju carinskog zakonodavstva EU propisana je novčana kazna za fizičko lice od 400 do 13.300 evra.

Poznati primjeri kazne iznosili su 5.100 kuna za pokušaj unošenja dvije vreće, odnosno oko 15 kg kupusa, 3.500 kuna za tri bundeve, 4.000 kuna za tri akumulatora, te čak 22.000 kuna za šest kilograma svježeg i pet kilograma suvog mesa.

Objava Provjerite šta se smije nositi preko granice, a šta ne pojavila se prvi puta na PressMedia.

Pozitivne posljedice seta energetskih zakona koji je prošle godine usvojen u Federaciji BiH tek će se osjetiti u vremenu koje dolazi, kada se očekuje sve veći broj primjera u kojima će građani, što im zakoni omogućuju, dobiti status prosumera, odnosno osoba koje, osim proizvodnje za vlastite potrebe, viškove struje mogu prodavati.

Federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Vedran Lakić govorio je na otvaranju 2. Sarajevske sedmice energetike i klime (SECW), događaju koji okuplja ključne učesnike u oblasti energetike i klime radi predstavljanja održivih politika i praksi.

- Potencijal i perspektiva razvoja energetskog sektora Bosne i Hercegovine u velikoj mjeri ovise o tome koliko uspješno i planski koristimo resurse koji su nam na raspolaganju. Koristim ovu priliku za istaknuti važnost energetskog sektora kao glavnog pokretača i osnove svake moderne ekonomije - kazao je ministar Lakić te dodao da posvećenost ovoj oblasti odražava stratešku viziju i ambiciju Vlade Federacije BiH.

Iz Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije objašnjeno je kako su reforma energetskog sektora i usvajanje novih energetskih zakona rezultat intenzivnih napora usmjerenih prema integraciji u Europsku uniju i usklađivanju s njezinom pravnom stečevinom. Lakić je, uz ostalo, potvrdio i kako je u posljednja dva mjeseca s ministrom energetike RS-a Petrom Đokićem i timovima intenzivno radio na usuglašavanju Zakona o električnoj energiji BiH, a naveo je i kako u idućem razdoblju ima mnogo posla koji treba završiti, kao i obveza koje treba ispuniti prema Energetskoj zajednici i EU.

Novi set zakona omogućit će, naglasili su iz Ministarstva, aktivno uključivanje građana u proizvodnju električne energije, što im daje priliku za kontrolirati svoje troškove i doprinose energetskoj održivosti. To je od posebne važnosti za gospodarstvenike jer može značajno unaprijediti njihovu konkurentnost.

Uvidom u pojedine zakone koje je donijela Federacija, vidljivo je kako je napravljena osnova na temelju koje će se moći izgrađivati daljnje mogućnosti za žitelje i gospodarstvenike u ovom entitetu. U Zakonu o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije precizirano je i uvođenje statusa prosumera, a što označava krajnjeg kupca struje koji proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora za dio svojih potreba iz vlastitog energetskog postrojenja s mogućnošću prodaje viškova struje u mrežu u obliku energetskog ili monetarnog kredita.

Prosumeri i proizvođači el. energije koji koriste obnovljive izvore, a koji nisu obvezni posjedovati dozvolu za obavljanje djelatnosti proizvodnje električne energije u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast električne energije u Federaciji BiH, stječe status kvalificiranog proizvođača na osnovi rješenja koje izdaje nadležni operator distributivnog sustava. Krajnji kupac ima pravo priključiti elektranu koja koristi obnovljive izvore energije na unutarnje električne instalacije svog objekta za potrebe vlastite potrošnje. Instalirana snaga elektrane, u slučaju primjene shema opskrbe neto mjerenja ili neto obračuna, ne može biti veća od odobrene priključne snage objekta krajnjeg kupca.

Krajnji kupac stječe status prosumera priključenjem elektrane iz stavka 1 ovog članka na unutarnje električne instalacije svog objekta i reguliranjem ugovorih odnosa s nadležnim operatorom distributivnog sustava i opskrbljivačem te ima prava i obveze iz ovog zakona i zakona kojim je uređena oblast električne energije. Uvidom u Zakon o električnoj energiji vidljivo je pak kako je prepoznata uloga aktivnog kupca, što žiteljima FBiH omogućuje da individualno ili kolektivno sudjeluju u proizvodnji, skladištenju, prodaji viškova energije ili pružanju usluga upravljanja potrošnjom i energetske učinkovitosti. Tako građani mogu aktivno sudjelovati u postupku energetske tranzicije, ali i ostvariti povlastice u obliku umanjenja računa za električnu energiju te doprinijeti zaštiti okoliša.

Objava Svi koji žele mogu se uključuju u proizvodnju struje, donosimo detalje novog zakona u FBiH pojavila se prvi puta na PressMedia.