Notice: Funkcija _load_textdomain_just_in_time je neispravno pozvan. Učitavanje prijevoda za domenu td-cloud-library pokrenuto je prerano. To je obično pokazatelj da se neki kôd u dodatku ili temi prerano pokreće. Prijevodi bi se trebali učitati nakon akcije init ili kasnije. Vidite Ispravljanje grešaka u WordPressu za više informacija. (Ova poruka je dodana u inačici 6.7.0.) in /home/bihvijes/public_html/wp-includes/functions.php on line 6121 Mladić iz BiH “u neznanju” prevozio drogu iz Nizozemske, čeka ga 15 godina robije
Navodno, mladić je bio u dugovima i novac mu je bio hitno potreban. Za ova putovanja do Nizozemske i nazad navodno je dobio 2000 evra, a za dva mjeseca prevezao 20 kilograma kanabisa, kilogram amfetamina i 1000 tableta ekstazija.
Ipak, on tvrdi da apsolutno nije znao šta prevozi, već da je bio plaćen da automobil preveze od Nizozemske do Austrije.
Međutim, tužilaštvo navodi da je on i više nego dobro znao šta prevozi, jer je dio droge i sam “rasturao”. U slučaju da bude osuđen, čeka ga 15 godina zatvorske kazne.
Pored njega, optužen je i 44-godišnji Austrijanac, imigrantskog porijekla, koji je drogu vadio iz specijalno napravljenih spremnika koji su bili u automobilu. On je priznao da je kanabis, koji je izvadio iz tajnog bunkera, predao upravo državljaninu BiH.
Droga je u Austriju došla u najmanje pet tranši u specijalno prerađenom automobilu.
Inače, najzanimljiviji dio je kako je policija uopšte otkrila ovu dvojicu optuženih. Naime, njih je prijavio upravo diler kojem su preprodavali drogu, a kojeg su kidnapovali jer im je dugovao za drogu. On je, ujedno, i glavni svjedok na suđenju.
Međutim, upravo je ovaj diler zakomplikovao suđenje, jer je, u međuvremenu, nestao bez traga. Suđenje će biti odloženo dok se glavni svjedok ne pojavi, pišu nezavisne.
Ljeto je vrijeme kada su ove vrste insekata najaktivnije i najbrojnije. Tijekom zime hiberniraju samo matične jedinke i manji broj kukaca, dok se tijekom ljeta razmnožavaju i stvaraju nove zajednice. Mjesta na kojima se stvaraju nove zajednice nazivaju se gnijezda. Mogu se nalaziti u prirodnim šupljinama drveća ili stijena, no najveći problem predstavljaju gnijezda smještena u zgradama u kojima borave ljudi. Svako skrovito mjesto u kućanstvu može biti prikladno za koloniju stršljena, dok je za ose gotovo svako mjesto koje ne mokri.
Borbu s tako opasnim neprijateljem treba dobro isplanirati, a borbena oprema obavezna, inače će biti žrtava na obje crte.
Najbolje je potpuno ukloniti gnijezdo, čime se sprječava ponovna izgradnja zajednice. To se može učiniti samo dobrom opremom, višestruko jačom od klasične pčelarske (ubod stršljena je do 5 milimetara). Također je moguće uništiti insekte tretiranjem insekticidom.
Prskanje se može obaviti komprimiranim raspršivačem koji je namijenjen samo za ove vrste insekata. Ovaj namjenski sprej ima dozator na prskalici, koji usmjerava mlaz tekućine, koji je pod pritiskom, a takav mlaz može doseći i do tri metra, što je realno dovoljna udaljenost da poprska mjesto gdje se nalazi gnijezdo.
Također korištenje koncentrata insekticida (osatox-koncentrat) kojeg otopimo vodom prema uputama proizvođača te zatim raspršivačem s nastavkom za prskanje te na taj način omogućujemo sigurnu udaljenost.
Zamke za stršljene vrlo su učinkovite. Plastične boce s otvorima u sredini, u koje ulijemo malo piva ili voćnog soka, prava su zamka, u koju se svakodnevno uhvati mnoštvo ovih insekata. Blizu gnijezda se mogu staviti i ljepljive trake ili ljepilo za miševe na kartonu, a kao mamac se koristi komad ribe ili mesa. Na taj način ne privlačimo korisne pčele, ali je zato miris užeglog mesa stršljenovima neodoljiv. Jednom kada se jedan uhvati, ubrzo ih se skupi dosta, prenosi Krstarica.
“145 posto carine je vrlo visoko i neće ostati tako. Spustit će se znatno, ali neće biti nula”. Trumpovo ublažavanje retorike dolazi nakon višetjednog razdoblja međusobnih udara carinama, u kojem su SAD dosegle nivo od 145 posto na kinesku robu, dok je Kina uzvratila s 125 posto na američke proizvode, pri čemu je Bijela kuća u službenom dokumentu objavila da bi carine Kine mogle ići i do 245 posto. Dok su ulagači slavili, analitičari u Kini komentirali su Trumpov zaokret s dozom trijumfalizma
Ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta obišao je danas radove na brzoj cesti u Blažuju, gdje se izvode završni radovi na obnovi saobraćajnice u dijelu gdje se nalazi pružni prelaz.
Zajedničkom saradnjom Ministarstva saobraćaja i Direkcije za puteve KS s Cestama FBiH i Operator - Terminalima d.o.o Sarajevo, projekt je pokrenut i privodi se kraju.
- Obnova pružnog prijelaza u Blažuju je bio jedan od najčešćih upita građana prema nama, jer je taj dio ceste bio nekvalitetan, neadekvatan i nesiguran. Drago mi je da smo pokrenuli ovaj projekt i da ga uspješno realizujemo. Zahvaljujem se svim uključenim stranama na saradnji i sretan sam da će svim vozačima vožnja na ovom dijelu biti ugodnija - izjavio je ministar Šteta.
Saobraćajanica će sutra u popodnevnim satima biti otvorena za saobraćaj.
Gradilišnoj posjeti ministru Šteti pridružio se i direktor Direkcije za puteve KS Selmir Kovač, te Uprava Operator - Terminala d.o.o Sarajevo koju su činili Damir Kreso i Adrijana Zarinković. Iz Uprave je istaknuta važnost ovog projekta za povezanost željeznice s Terminalima.
Obnova ovog pružnog prelaza na magistralnoj cesti rezultat je zajedničke saradnje različitih institucija i nivoa vlasti, a za konačni cilj ima sigurniju i kvalitetniju prugu i saobraćajnicu u ovom dijelu Kantona Sarajevo.
Izvođač radova je OZ pruga, a nadzor nad radovima vrši IPSA institut, saopćeno je iz Službe za protokol i press KS.
Jedna od najtraženijih pjevačica, Tea Tairović sudbonosno 'da' će nakon dvije godine veze izgovoriti dečku Ivanu, a kako saznaju mediji, svadba je planirana za četvrtak, 24. aprila.
Vjenčanje će se održati u strogoj tajnosti, u njenom rodnom Novom Sadu, a pozvala je samo najbližu rodbinu, prijatelje i odabrane kolege, među kojima su pjevačice Sanja Vučić i Barbara Bobak.
Tea Tairović se od prvog dana svoje karijere trudi privatan život držati podalje od očiju javnosti, zbog čega je odlučila da njeno vjenčanje prođe bez velike pompe.
Mjesecima unatrag je u strogoj tajnosti organizirala sve vezano za vjenčanje, a bliske ljude zamolila je da nikome ne otkrivaju detalje. Pred ovaj poseban dan Tea Tairović je s dečkom otišla u Dubai, gdje je imala zakazan nastup, a potom su nekoliko dana zajedno odmarali. Zatim su se vratili u Beograd, kako bi obavili posljednje pripreme pred važan događaj.
Iako je Tea škrta po pitanju informacija iz privatnog života, nedavno je prvi put progovorila o ovom posebnom događaju. Nakon što je vijest o zarukama dospjela u javnost, Tea se oglasila i potvrdila sretne vijesti, ističući da lijepe stvari i nema potrebe kriti.
'Rijetko govorim o svom privatnom životu, ali neke stvari se očigledno ne mogu sakriti. A kada su one lijepe - možda ih i ne treba kriti. Najvažnije je da se ja osjećam prelijepo, ispunjeno i sretno! Neka tako i ostane i ja sam u tom slučaju jedna kompletna i ostvarena osoba u svakom smislu', rekla je ona za Pink.
Dok proljeće budi hercegovačku zemlju, Pjer Žalica – jedan od najvažnijih filmskih autora Bosne i Hercegovine, snima film o onima koji tu zemlju pokušavaju ponovno osvojiti, iako znaju da se pravi povratak događa samo u srcu.
Njegov novi igrani film Ljudi na Mjesecu vodi nas među povratničku populaciju u Dubravama kod Stoca, u prostor gdje se svakodnevica miješa s tragovima onog što je nekad bilo dom. Zemlja, identitet, duhovna topografija naroda, sve to Žalica pretače u priču u kojoj istina nije zaobilazni put, već centralna tačka.
“Trenutno sam u pripremama za igrani film u Hercegovini, u kojem su glavni likovi Hercegovci. Film se zove Ljudi na Mjesecu. Snimamo u Stocu, u Dubravama – to su sela u koja su se ljudi nakon rata vraćali iz Mostara i Blagaja. Pokušavaju ponovo osvojiti svoju zemlju, ali i duh svijeta u kojem su nekad živjeli. I naravno shvate da je to nemoguće.”
Nova serija
Iza svake rečenice filma nazire se dublje pitanje: šta zapravo znači vratiti se u krajolik, u zajednicu, sebi? Kao autor koji godinama kopa po krajevima kolektivne svijesti, Žalica nastavlja ići putem koji izbjegava udobnu tišinu. Uz ovaj projekt, paralelno razvija i televizijsku seriju koja ne bježi od istih društvenih slojeva. U pitanju je saradnja s piscem Alminom Kaplanom, a rezultat je priča o dvoje ljudi čija se ljubav lomi pod težinom vremena.
https://www.youtube.com/watch?v=UadxQ6wGsQI
“Radim i na seriji koju sam pisao s Alminom Kaplanom. Zove se Kada se zemlja zatrese, o mladom bračnom paru pred važnom životnom dilemom. U pitanju je odnos, partnerstvo, brak, ali sve je podvučeno političkim i društvenim okolnostima.”
Žalica vrlo jasno prepoznaje da granica između ličnog i kolektivnog više ne postoji, ako je ikad i postojala. Političke, društvene i historijske sile ne djeluju negdje izvan nas, već ulaze u kuće, odnose, tišine. Upravo zato, umjetnost za njega nije estetski hir niti bijeg – posljednji je slobodni teritorij. Prostor u kojem istina, oslobođena od svakodnevnih kompromisa, može biti izgovorena bez kalkulacije, cenzure i straha.
“Umjetnost je prostor u kojem ne moraš pristajati na kompromise da bi opstao. Kad ne možemo da utičemo na okolnosti, sve što nam ostaje je dostojanstvo.”
Bez stilskih ukrasa i bez potrebe da istinu omekša, Žalica ostaje vjeran svom autorskom kredibilitetu u namjeri da se gleda u lice stvarnosti, bez obzira koliko ono bilo nelagodno.
“Istina je istina – bila ona brutalna, poetska ili epska. Bitno je imati hrabrosti da je kažeš.”
U njegovom stvaralaštvu granice između privatnog i političkog su porozne. Tako je bilo i od samog početka, još od djetinjstva u Sarajevu, kada su se filmovi gledali krišom, a identitet nosio s nelagodom i ljubavlju u isto vrijeme.
Bilo je teško nositi ime Pjer
“Odrastao sam na Bjelavama. Ime Pjer sam dobio slučajno – otac je sreo prijatelja, popili su, i mene upišu kao Pjera. To tada nije bilo lako ime, ali eto, ostalo je. Bio sam lud za filmovima. Sjećam se da sam se kao dijete švercao u kino ‘Prvi maj’ da gledam Doživljaj perača prozora. Mi s Bjelava smo bili blizu. Kino je bilo sve.”
Njegovi filmovi progovaraju iz mraka, ali ne tonu u njega. Snaga njegovih filmova leži u istrajnosti ljudskosti. Prvi film snimio je jer nije mogao i nije htio skrenuti pogled.
“To je baš bio dug proces. Imao sam ideju o momku kojem se u kuću usele izbjeglice. Onda ode, uvuče se u polukriminalne aktivnosti, i na kraju živi sam. Heroj. Tako je počelo, a završilo je kao Gori vatra.”
Danas, dok snima među hercegovačkim kamenjem i šutnjama, Žalica snima više od priče. Bilježi povratak, ne onaj fizički, već onaj dublji – povratak dostojanstvu, zemlji i ljudima koji je nikada nisu zaboravili.