Tokom predizborne kampanje za protekle Lokalne izbore u Bosni i Hercegovini, birači su imali priliku na skupovima političkih stranaka čuti i osuđenog ratnog zločinca što je, prema nekim sagovornicima Detektora, nužno zakonom zabraniti, zbog javnog interesa koji je važniji od slobode govora koju uživaju i oni koji su odslužili kazne.
Fikret Abdić, pred posljednje Lokalne izbore aktuelni načelnik općine Velika Kladuša, aktivno je učestvovao na predizbornim skupovima Laburističke stranke i njenog kandidata Amira Đogića.
Abdić je za načelnika Velike Kladuše izabran na Lokalnim izborima 2016., nakon što je odslužio kaznu zatvora zbog ratnog zločina počinjenog na području Bosanske Krajine od 1993. do 1995. godine.
Advokat Nedim Ademović smatra da je nužan zakon kojim bi se osuđenima za ratne zločine zabranilo nastupanje tokom predizbornih skupova, te da postoji javni interes koji je važniji od slobode govora koju uživaju i pravosnažno osuđeni.
“Smatram da je u pluralnom i postratnom društvu potrebno izbjegavati sve situacije koje kontaminiraju bitne značajke bosanskohercegovačkog društva i države. To bi trebalo uraditi upravo radi zaštite i pijeteta onih koji su bili žrtve u minulom ratu u BiH“, naveo je on.
Vehid Šehić, predsjednik strateškog odbora Koalicije “Pod lupom”, smatra da Državni parlament nikada ne bi donio odredbu u ustavu i zakonu kojom bi se zabranilo obraćanje pravosnažno osuđenih.
“Nisam siguran da bi to moglo proći, upravo zbog prava na slobodu mišljenja i govora. Ovisno šta on govori, onda iz govora se može izvući nešto da se sankcioniše, ali ako se on obraća evo u konkretnom slučaju biračima, a da ne vrijeđa nikog, da ih želi animirati, onda je tu teško naći nešto što bi bila zloupotreba slobode govora“, naveo je on za Detektor i dodao da veliku odgovornost snose i političke stranke koje su ranije kandidovale i osobe osuđene za ratne zločine.
Bivši sudija Ustavnog suda BiH Krstan Simić smatra da sloboda govora nije apsolutna te da ima i određena ograničenja, a da osobe koje su izdržale kazne ne bi trebale imati prostora u političkom obraćanju.
“Mislim da je to stvar skupština, ali kad bih bio poslanik u takvoj poziciji, ja bih glasao da se može zabraniti, i treba zabraniti takvim licima javni prostor jer je i tako zatrovan i bez njihovih istupa i komentara“, kaže on.
Visoki predstavnik Christian Schmidt je u martu nametnuo set novih izmjena Izbornog zakona kojima je zabranjeno kandidovanje osoba osuđenih za ratne zločine i genocid.
Zbog širenja govora mržnje i veličanja osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića tokom predizborne kampanje, kandidata za načelnika Kalinovika Vladu Sladoja Centralna izborna komisija (CIK) kaznila je s 20.000 maraka, nakon čega se povukao iz izborne utrke.
Sud BiH je početkom ove godine potvrdio prvu optužnicu za veličanje ratnog zločinca. Vojinu Pavloviću se stavlja na teret da je 10. marta 2023. na raskrsnici iznad semafora u Bratuncu postavio transparent s likom bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske na kojem je bila ispisana poruka “Srećan rođendan, živi i zdravi bili”.
U optužnici se navodi da je Pavlović, kao stanovnik Bratunca, bio svjestan da navedenom radnjom veliča Ratka Mladića koji je presudom međunarodnog suda osuđen za genocid i druge ratne zločine.
Protiv njega je potvrđena još jedna optužnica za isto krivično djelo, zbog odobravanja i pokušaja opravdavanja genocida u Srebrenici, te su predmeti spojeni.
“Mi se pozivamo svi na ljudska prava. Jeste, mi imamo ljudska prava, ali imamo i obaveze. Mi o svojim obavezama nikada ne govorimo, a jedna od obaveza za svakog pojedinca je da poštuje zakone, da poštuje neke moralne norme koje bi trebale da vladaju u jednom normalnom demokratskom društvu, ali daleko smo mi od toga“, rekao je Šehić.
Danijel Stjepanović, projekt koordinator Foruma građana Tuzle, smatra upitnom moralnu odgovornost političkih stranaka koje osuđene za ratne zločine zovu da im budu podrška i lice kampanje.
“Istupi takvih ljudi koji su osuđeni za određene zločine, oni često i kreiraju tu određenu zapaljivu retoriku i kreiraju određene govore koji se mogu okarakterisati kao govor mržnje, i koji pozivaju na diskriminaciju i koji dovode do još dubljih podjela među građanima BiH i stvaraju strah među određenim skupinama ljudi koji već žive u BiH“, zaključio je on.
Bivši načelnik Velike Kladuše se nakon donošenja Schmidtovih izmjena Zakona nije mogao ponovo kandidovati za novi mandat, ali izmjene ga nisu spriječile da učestvuje na skupovima svoje stranke.
Osuđenika među kandidatima nema više, što nije slučaj s onima koji su optuženi.
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida kaže da je problem i što je Abdić i dalje predsjednik stranke, koja ima određenu ulogu u životima ljudi na prostoru Velike Kladuše, ali i cijelog kantona.
“To je zabrinjavajuća činjenica da nadležni organi nisu poduzeli ništa po tom pitanju, iako je zakon tu vrlo jasan. Obnašanje takve funkcije nije dozvoljeno, shodno izmjenama Zakona, tako da tu ima poprilično stvari koje se mogu riješiti, mogu biti pokazatelj i za ostale slučajeve negiranja genocida i drugih ratnih zločina. Međutim, očito da to još uvijek nije u interesu vlasti u BiH“, navodi on.
Miroslav Kraljević je na ovim izborima treći put izabran za načelnika općine Vlasenica. Protiv njega se vodi postupak u Sudu BiH. Optužen je kao nekadašnji komandir specijalnog voda s Manetom Đurićem, Radenkom Stanićem i Goranom Garićem za progon bošnjačkih civila u Vlasenici – protivpravnim zatvaranjem, ubistvima, seksualnim zlostavljanjima, mučenjima, nestancima i drugim nečovječnim djelima počinjenim tokom 1992. i 1993. godine.
Udruženje “Žena žrtva rata” se tokom predizborne kampanje žalilo na odluku CIK-a jer su obustavili postupak protiv Kraljevića, tadašnjeg kandidata za načelnika Vlasenice, a nakon što su uložili prigovor jer je on, kako tvrde, na Facebook stranici Opštinskog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata govorio o komandovanju u ratu.
Apelaciono odjeljenje Suda BiH je odbilo žalbu kao neosnovanu. U obrazloženju stoji da su navodi žalitelja, kojima ukazuju na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, paušalni i neosnovani te da CIK nije dokazao da su prekršene odredbe Izbornog zakona BiH.
Predsjednica Udruženja “Žena žrtva rata“ Bakira Hasečić kaže da su predsjedavajućoj Sudskog vijeća Enidi Hadžiomerović dostavili informaciju o nedoličnom ponašanju optuženog Kraljevića.
“Ovim putem Vas informišemo o nedoličnom ponašanju optuženog Kraljevića, aktuelnog načelnika općine Vlasenica, tokom Lokalnih izbora 2024., koji je svojim ponašanjem učinio povrede Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda“, stoji u dopisu.
Na Lokalnim izborima 2012. godine, među kandidatima su bili i osuđeni ratni zločinci Branko Grujić, Simo Zarić i Blagoje Simić. Sva trojica su osuđeni za ratne zločine počinjene u Zvorniku i Šamcu, i izrečene su im kazne od ukupno 27 godina zatvora. Zarić je obnašao funkciju zamjenika načelnika općine Bosanski Šamac, a preminuo je 2015. godine.
Detektor je ranijih godina pisao i o drugim osuđenicima koji su dobili pozicije nakon izbora, a Kraljević je tada bio osuđen za otmicu.
Objava Može li se ratnim zločincima zabraniti da govore na predizbornim skupovima pojavila se prvi puta na PressMedia.
 kaznila je s 20.000 maraka, nakon čega se povukao iz izborne utrke. Sud BiH je početkom ove godine potvrdio prvu optužnicu za veličanje ratnog zločinca. Vojinu Pavloviću se stavlja na teret da je 10. marta 2023. na raskrsnici iznad semafora u Bratuncu postavio transparent s likom bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske na kojem je bila ispisana poruka “Srećan rođendan, živi i zdravi bili”. U optužnici se navodi da je Pavlović, kao stanovnik Bratunca, bio svjestan da navedenom radnjom veliča Ratka Mladića koji je presudom međunarodnog suda osuđen za genocid i druge ratne zločine. Protiv njega je potvrđena još jedna optužnica za isto krivično djelo, zbog odobravanja i pokušaja opravdavanja genocida u Srebrenici, te su predmeti spojeni. “Mi se pozivamo svi na ljudska prava. Jeste, mi imamo ljudska prava, ali imamo i obaveze. Mi o svojim obavezama nikada ne govorimo, a jedna od obaveza za svakog pojedinca je da poštuje zakone, da poštuje neke moralne norme koje bi trebale da vladaju u jednom normalnom demokratskom društvu, ali daleko smo mi od toga“, rekao je Šehić. Danijel Stjepanović, projekt koordinator Foruma građana Tuzle, smatra upitnom moralnu odgovornost političkih stranaka koje osuđene za ratne zločine zovu da im budu podrška i lice kampanje. “Istupi takvih ljudi koji su osuđeni za određene zločine, oni često i kreiraju tu određenu zapaljivu retoriku i kreiraju određene govore koji se mogu okarakterisati kao govor mržnje, i koji pozivaju na diskriminaciju i koji dovode do još dubljih podjela među građanima BiH i stvaraju strah među određenim skupinama ljudi koji već žive u BiH“, zaključio je on. Bivši načelnik Velike Kladuše se nakon donošenja Schmidtovih izmjena Zakona nije mogao ponovo kandidovati za novi mandat, ali izmjene ga nisu spriječile da učestvuje na skupovima svoje stranke. Osuđenika među kandidatima nema više, što nije slučaj s onima koji su optuženi. Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida kaže da je problem i što je Abdić i dalje predsjednik stranke, koja ima određenu ulogu u životima ljudi na prostoru Velike Kladuše, ali i cijelog kantona. “To je zabrinjavajuća činjenica da nadležni organi nisu poduzeli ništa po tom pitanju, iako je zakon tu vrlo jasan. Obnašanje takve funkcije nije dozvoljeno, shodno izmjenama Zakona, tako da tu ima poprilično stvari koje se mogu riješiti, mogu biti pokazatelj i za ostale slučajeve negiranja genocida i drugih ratnih zločina. Međutim, očito da to još uvijek nije u interesu vlasti u BiH“, navodi on. Miroslav Kraljević je na ovim izborima treći put izabran za načelnika općine Vlasenica. Protiv njega se vodi postupak u Sudu BiH. Optužen je kao nekadašnji komandir specijalnog voda s Manetom Đurićem, Radenkom Stanićem i Goranom Garićem za progon bošnjačkih civila u Vlasenici – protivpravnim zatvaranjem, ubistvima, seksualnim zlostavljanjima, mučenjima, nestancima i drugim nečovječnim djelima počinjenim tokom 1992. i 1993. godine. Udruženje “Žena žrtva rata” se tokom predizborne kampanje žalilo na odluku CIK-a jer su obustavili postupak protiv Kraljevića, tadašnjeg kandidata za načelnika Vlasenice, a nakon što su uložili prigovor jer je on, kako tvrde, na Facebook stranici Opštinskog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata govorio o komandovanju u ratu. Apelaciono odjeljenje Suda BiH je odbilo žalbu kao neosnovanu. U obrazloženju stoji da su navodi žalitelja, kojima ukazuju na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, paušalni i neosnovani te da CIK nije dokazao da su prekršene odredbe Izbornog zakona BiH. Predsjednica Udruženja “Žena žrtva rata“ Bakira Hasečić kaže da su predsjedavajućoj Sudskog vijeća Enidi Hadžiomerović dostavili informaciju o nedoličnom ponašanju optuženog Kraljevića. “Ovim putem Vas informišemo o nedoličnom ponašanju optuženog Kraljevića, aktuelnog načelnika općine Vlasenica, tokom Lokalnih izbora 2024., koji je svojim ponašanjem učinio povrede Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda“, stoji u dopisu. Na Lokalnim izborima 2012. godine, među kandidatima su bili i osuđeni ratni zločinci Branko Grujić, Simo Zarić i Blagoje Simić. Sva trojica su osuđeni za ratne zločine počinjene u Zvorniku i Šamcu, i izrečene su im kazne od ukupno 27 godina zatvora. Zarić je obnašao funkciju zamjenika načelnika općine Bosanski Šamac, a preminuo je 2015. godine. Detektor je ranijih godina pisao i o drugim osuđenicima koji su dobili pozicije nakon izbora, a Kraljević je tada bio osuđen za otmicu. Objava Može li se ratnim zločincima zabraniti da govore na predizbornim skupovima pojavila se prvi puta na PressMedia.){kind=link}