Najviše izbjeglica emigriralo je u Armeniju (oko 110.000), Kazahstan i Izrael (po 80.000), piše nezavisni internetski portal The Bell. Rusima nije potrebna viza za ulazak u te zemlje.
Njemačka je također omiljeno odredište ruskih izbjeglica, s ulaskom više od 36.000 ljudi. Iz Moskve nema službenih informacija o broju ljudi koji su napustili zemlju.
Bell tvrdi da je napravio izračune na temelju podataka migracijskih vlasti. U izračun su uključeni podaci iz više od 70 zemalja, poput novoizdanih boravišnih dozvola ili zahtjeva za političkim azilom.
Međutim, portal navodi da podaci nisu potpuni, jer neke zemlje popularne među Rusima, poput Tajlanda, Azerbajdžana i Kipra, nisu odgovorile na upite.
Ostale zemlje poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, u koje su se mnogi Rusi također preselili nakon početka rata, nisu bile uključene u izračun. Među Rusima koji su emigrirali vjerovatno nisu samo protivnici rata, već i mnogi ljudi koji posluju drugdje, a koji žele zaobići sankcije.
Broj ratnih izbjeglica koji su pobjegli u Evropu relativno je nizak, dijelom i zato što je EU brzo zatvorila granice za Ruse. Savjest pojedinaca ne smatra se razlogom za politički azil. Od zemalja EU samo su Španija (sa 16.000 novih izbjeglica) i Njemačka među prvih deset odredišta ruskih emigranata, prenosi Hina.
Nakon što je objavljena indormacija da dva prodavača isti stan u Sarajevu prodaju za 100.000 KM razlike, javila se jedna od agencija i rekla da je došlo do greške.
Naime, na zvaničnoj OLX stranici je stajalo, a što dokazuju i screenshotovi, da isti stan kod jedne agencije košta 470.000 KM, dok je kod druge cijena bila 370.000 KM.
Ipak, Grunt Nekretnine kažu da je došlo do njihove greške?
“Cijena stana je 470.000 KM kao i kod druge agencije. Desila se štamparska greška koja je upravo ispravljena. Portal je prvo trebao detaljno provjeriti o čemu se radi pa tek onda napisati ovakav senzacionalan naslov jer mi ipak živimo od ovoga. Nadam se da nas razumijete. Zamolit ćemo Vas od obavite navedenu ispravku. S poštovanjem”, napisali su iz Grunt Nekrektine.
Podsjetimo, riječ je o stanu od 88 kvadrata koji se nalazi u zgradi izgrađenoj prije više od 70 godina.
Stan se nalazi na drugom spratu, u potpunosti je renoviran, te se sastoji od predsoblja, dnevne sobe, spavaće sobe, odvojene kuhinje i trpezarije, ostave i toaleta, a pripada mu i podrumska prostorija.
Cijena kvadrata je nešto više od 5.340 KM, odnosno zvaničnih 470.000 KM, piše Crna Hronika.
Granična policija BiH u periodu od 6. do 13. decembra na graničnim prelazima lišili su slobode 10 lica koja su potraživali Interpol, sudovi i policija, saopšteno je iz Granične policije. Na graničnom ...
Pred Regionalnim sudom u Gracu ove sedmice održano je suđenje 29-godišnjem mladiću iz BiH koji je optužen da je pokušao da reketira vlasnika lokalnog bordela...
Federalni ministar pravde Vedran Škobić pojasnio je najbitnije odredbe Prijedloga zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, te izmjene i dopune Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, a koje je Vlada Federacije BiH utvrdila ove sedmice i uputila u parlamentarnu proceduru. Istakao je da ova zakonska rješenja u Federaciji BiH predstavljaju provedbu Istanbulske i Lanzarote konvencije, te niza preporuka iz Europske komisije na putu Bosne i Hercegovine ka Europskoj uniji.
Kada je riječ o Kaznenom zakonu Federacije BiH, Škobić je naglasio da je fokus stavljen na pooštravanje sankcija u dijelu koji se odnose na nasilje u porodici, ali i drugih kaznih djela koja se mogu dovesti u vezu sa nasiljem u porodici.
- Osim pooštravanju kazni, pristupili smo i donošenju, odnosno definiranju drugih kaznih djela poput kaznog djela uhođenja, te kaznenih djela koji se tiču zaštite djece od uznemiravanja, seksualnog uzemiravanja i svih drugih oblika. Kada je u pitanju definiranje novih pojmova, ovaj zakon otvara mogućnost i tužiteljima i, naravno, i sucima, te policijskim organima, da sada jasno reagiraju upravo na anomalije na koje se ranije nije moglo reagirati i da stanu u zaštitu djece, žena i, naravno, općenito u zaštitu porodice, kada je nasilje u pitanju. Također, u zakonu o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama smo pristupili isključivo pooštravanju cijele te politike i, kazao bih, davanju većih ovlaštenja policijskim organima kada je u pitanju rad policije - kazao je Škobić.
Dodao je da će sada svi u lancu odlučivanja u borbi protiv nasilja u porodici imati veću odgovornost i veću mogućnost djelovanja. To se odnosi na centre za socijalni rad, obrazovne ustanove, policiju i pravosudne institucije, koje će sada morati imati veću ulogu i odgovornost, te istinski stati u zaštitu žena i djece, ranjivih kategorija.
- Uvodimo niz drugih pravila za žurne mjere reakcije sistema na nasilje u porodici. Kroz policijska ovlaštenja dajemo mogućnost i policiji da i prije nego što sud donese odluku, ukoliko postoji osnovana sumnja, nasilnika izuzme iz porodice, odnosno da ga udalje iz porodice, odnosno iz kuće, te ga čak, po potrebi, stave u pritvorsku jedinicu, naravno, do donošenja hitne odluke suda. Jer, upravo se u tim momentima, u prvih tri do šest sati dešavaju najgore stvari kada je riječ o nasilju u porodici. Na ovaj način omogućavamo policiji da promptno djeluje kada je nasilje u pitanju - kazao je Škobić.
Istakao je da su analize pokazale da većinu teških djela nasilja u porodici, počine upravo prekršitelji mjera koje su im ranije određene, kao što su mjere zabrane pristupa porodici i zabrane uhođenja.
- Analizirajući smo uvidjeli da je blaga sankcija za te prekrištelje, gdje je po sadašnjem zakonu ta sankcija od 500 do 1.500 KM. Sada smo umjesto te novčane kazne, kao blanketnu dispoziciju, uveli kaznu zatvora do tri godine. Time represivno djelujemo da se onaj ko pomisli da nešto učini, prekriši mjeru, sjeti da to predstavlja kazneno djelo i da će eventualno završiti iza rešetaka, gdje mu je i mjesto - kazao je federalni ministar pravde.
Jedna od novina koju zakon donosi jeste i precizno praćenje počinitelja djela nasilja.
- Kada se odredi mjera zabrane uhođenja, zabrane pristupa porodici, odnosno žrtvi, mi u datom momentu, prema sadašnjem zakonu, uopće ne znamo, sistem ne zna gdje se nalazi i koji je način kontrole. Jedini način je policijsko vozilo ispred kuće ili stana. Naravno, to sve košta. Mi smo sada, naravno, svjesni tehnologije kojom smo okruženi procijenili da nam ona pruža puno toga, pa tako i mogućnost uvođenja elektronskog nadzora počinitelja ovih djela nasilja. To znači uvođenje sistema nanognica. Mi to već imamo u zatvorskom sistemu, samo što se radi po drugačijem principu. Dakle, nanognica će u datom momentu jasno ukazivati policijskim organima gdje se počinitelj nalazi. Ukazivat će i žrtvi, ukoliko se približi na više od 200 metara i, naravno, samog počinitelja upozoravat će da čini prekšaj, da se pretjerano približava žrtvi što, naravno, ne smije”, kazao je Škobić, te dodao da se jedino na taj način, uz tako efikasnu kontrolu nasilnika, može na pravilan način zaštititi žrtva i postići da promptno i pravovremeno djeluju policijski organi - saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Ukupno 796 osoba uhapšeno je u velikoj međunarodnoj policijskoj akciji protiv međunarodnog kriminala, a u kojoj je učestvovala i BiH, podaci su kojim raspolaže Europol.
Kako je saopšteno na sajtu MUP-a Hrvatske, tijela za sprovođenje zakona s cijelog kontinenta okupila su se radi zajedničkog akcijskog dana EMPACT-a Jugoistočna Europa (JAD SEE) 2024.
"Iz koordinacijskog centra koji je uspostavljen u Sarajevu kolege iz 26 zemalja odlučno su djelovale protiv ključnih krivičnih djela u regiji. U okviru zajedničkog akcijskog dana JAD SEE 2024, zajednički kapaciteti i sredstva Evropske unije i njenih međunarodnih partnera bili su usmjereni na niz krivičnih djela, među ostalim trgovanje ljudima, krijumčarenje migranata, trgovinu drogom i nezakonitim oružjem, i borbu protiv visokorizičnih kriminalnih mreža. Uhapšeno je 796 osoba, 316 istraživanja je pokrenuto i 442 komada oružja je zaplijenjeno kao rezultat opsežne operacije koja je uključivala 31.109 službenika", dodaje se saopštenju.
U okviru akcije, provjere i pretrage uključivale su i fizički i virtuelni svijet, među ostalim otvoreni web, dark web i društvene mreže. Takve "sajber patrole" su uključivale ne samo tijela za sprovođenje zakona već i tužioce iz različitih jurisdikcija što je dalo dodatnu vrijednost njihovoj operativnoj učinkovitosti.
Ukupni rezultati zajedničkog akcijskog dana JAD SEE 2024 koji je održan pod sloganom "Udruženim snagama protiv organizovanog kriminala" uključuju, dakle, 796 uhapšenih, 316 pokrenutih novih istraživanja, te 442 komada zaplijenjenog oružja.
Ukupno 31.109 službenika na dužnosti obavilo je 655.914 pretraga subjekata, što uključuje 516.153 osobe, 152.284 vozila, 4.985 poštanskih paketa i 1.181 prostor.
"Od proaktivnog učestvovanja partnera na području zapadnog Balkana i zemalja koje su dio Istočnog partnerstva poput Moldavije i Ukrajine, do podrške Turske, ključ uspjeha ove operacije leži u prekograničnoj saradnji. Radeći rame uz rame, agencije i projekti Evropske unije i trećih zemalja pružili su svoju stručnost, što je omogućilo da zajednički akcijski dan JAD SEE 2024 predstavlja istinski ujedinjeni savez protiv organizovanog kriminala", dodaje se u policijskom saopštenju.
Europol je podržao ovaj zajednički poduhvat upućivanjem stručnjaka s mobilnim kancelarijama koji su nove informacije mogli upoređivati s podacima iz baze podataka Agencije.
"Jednako su tako partnerske zemlje i agencije uputile posebne stručnjake, s posebnim jedinicama za otkrivanje, jedinicama sa psima, stručnjacima za otkrivanje metoda prikrivanja i stručnjacima za krivotvorene isprave koji su pružali podršku velikoj fizičkoj i virtuelnoj operaciji", navodi se u policijskom saopštenju.
Projekat EU4FAST podržao je uspostavljanje koordinacijskog centra i učestvovanje zemalja zapadnog Balkana, Moldavije, Ukrajine, Turske i odabranih država članica EU-a, kao i INTERPOL-a, tokom operativne faze.
Inače, zajednički akcijski dan JAD SEE 2024 informiše i vodi Evropska multidisciplinarna platforma za borbu protiv krivičnih djela (EMPACT), bezbjednosna inicijativa EU za borbu protiv teškog i organizovanog kriminala u svijetu.
"Uspjeh ove operacije leži u aktivnostima vođenim obavještajnim podacima i jedinstvenom saradničkom pristupu kojim se pokazuje dodatna vrijednost zajedničkih nastojanja u borbi protiv složenog i teškog međunarodnog kriminala", ističu iz policije.
U akciji su učestvovale brojne članice EU i to Austrija, Bugarska, Hrvatska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovenija, Slovačka, Španija i Švedska.
Treće zemlje koje su učestvovale su Albanija, Bosna i Hercegovina, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska, Ukrajina i Kosovo.
