Kako je navedeno u saopštenju, B.R. je pomoć ukazana u Domu zdravlja Mrkonjić Grad, nakon čega je prebačen u Univerzitetski klinički centar Republike Srpske.
Nezgoda se dogodila juče oko 20 časova kada je B.R. izgubio kontrolu nad traktorom te sletio sa kolovoza.
– Uviđaj su izvršili policijski službenici Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Mrkonjić Grad. Rad na dokumentovanju saobraćajne nezgode je u toku – navedeno je u saopštenju.
U jučerašnjoj analizi "Severe Weather" najavljeno je da će ciklon nad zapadnom i centralom Evropom formirati veliki snježni sistem i snježne padavine.
Windy.com
Više snijega se očekuje i u istočnoj Evropi i Skandinaviji. Hladni front će kišu pretvoriti u snijeg od kasne subote do ranog nedjeljnog jutra, od sjevera prema jugu preko Alpa. Obilne snežne padavine se očekuju u Austriji i dijelovima Slovenije.
Tokom narednih pet dana, snijeg će se akumulirati širom Alpa, od jugoistočne Francuske do Švajcarske, Austrije i Slovenije. Dok sistem bude postepeno slabljenje krećući se ka jugu u ponedeljak, snijeg će se takođe razvijati duž Dinarskog planinskog lanca na zapadnom Balkanskom poluostrvu.
Snijeg će se vjerovatno akumulirati u južnoj Njemačkoj, Češkoj i Slovačkoj do početka sljedeće nedelje.
Hladni vremenski obrazac uspostavljen između velikog atlantskog bloka visokog pritiska i dubokog ciklona nad centralnom Evropom će održavati hladno vrijeme u jugozapadnoj Evropi do sredine sljedeće nedelje, sa najhladnijim anomalijama u utorak i srijedu. Dani će biti znatno hladniji od prosjeka u Španiji, Portugalu i Francuskoj.
U oba doma Federalnog parlamenta u narednim sedmicama će na dnevni red doći izmjene i dopune Zakona o prekršajima FBiH, prema kojima se, između ostalog, ukida praksa kačenja prekršajnih naloga za nepropisno parkiranje na vozila, saznaje Fokus.
Naime, ovakva dosadašnja praksa policije u potpunosti se ukida, pa se prema predloženim izmjenama člana 56. ovog zakona briše formulacija „pričvršćivanjem ili ostavljanjem prekršajnog naloga na sigurnom i vidljivom mjestu na motornom vozilu“.
U novom članu 56. prekršajni nalog policije, pa i onaj vezano za nepropisno parkiranje, isključivo će se uručivati ličnim uručenjem ili putem pošte. Kada je riječ o uručivanju prekršajnog naloga putem pošta, briše se formulacija „tako što će se smatrati da je dostavljanje izvršeno po isteku pet radnih dana od dana kada je rješenje predano na poštu“. U predloženim izmjenama člana 56. rok od pet dana više ne postoji.
Mijenja se i član 75. u kojem se rok u kojem Sud uručuje kopiju rješenja o prekršaju ličnim uručenjem ili putem pošte okrivljenom i ovlaštenom organu povećava sa tri na pet dana od dana donošenja rješenja o prekršaju.
Nadalje, mijenja se i član 97. gdje se rok za podnošenje zahtjeva za podnošenje ponavljanje prekršajnog postupka od dana pravomoćnosti rješenja o prekršaju povećava sa šest mjeseci na tri godine.
Prema obrazloženju, Ustavni sud BiH je u svojoj odluci ustanovio da se dosadašnjom praksom uručenja prekršajnog naloga na motornom vozilu kršila Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Nadalje, Ustavni sud je ustanovio i da je prekršena Evropska konvencija kod načina uručivanja prekršajnog naloga putem pošta tako što će se smatrati da je dostavljanje izvršeno po isteku pet radnih dana od dana kada je rješenje predano na poštu.
Obrazloženo je da je dosadašnjom praksom „stvorena nepotrebna zakonska fikcija da je samim istekom rok od pet radnih dana od dana predaje pošti dostava uredna bez obzira da li je rješenje od prekršaju zaista i uručeno“.
godinama borbe za preživljavanje, čak i penzioneri u BiH ponovo zasnivaju radni odnos.
Cijenu potrošačke korpe s najnižom penzijom od 573 KM teško je sustići, pa i u godinama iznad 60, umjesto da odmore od decenija rada, ponovo moraju na posao.
Istina, u FBiH broj osoba koje su ostvarile pravo na penziju, pa ponovo zasnovale radni odnos, manji je nego u RS. Od 455.170 korisnika penzije, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda PIO/MIO, u radnom odnosu ponovo je približno 1.500 osoba. Uglavnom je riječ o osobama koje su, nakon 40 godina rada, ispunile uvjete za penziju, te deficitarnim zanimanjima koja se ponovo traže.
Iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja RS istakli su da radi i penzionerka u 97. godini života.
Razni poslovi
– Najstarija korisnica sa statusom osiguranika rođena je 1928. godine na području Krajine i nalazi se u osiguranju u oblasti boračko-invalidske zaštite – kazali su iz Fonda PIO RS.
Inače, u ovom entitetu zaposleno je 7.637 penzionera, a poslovi na kojima su ponovo angažirani najčešće su u građevinarstvu, saobraćaju, prehrambenoj industriji, telekomunikacijama, nauci, rudarstvu, zdravstvu i visokom obrazovanju.
Pravo na penziju
Iz Zavoda za PIO/MIO FBiH pojašnjavaju da evidencija u RS uključuje i angažirane s ugovorima o djelu, dok su kod blizu 1.500 zaposlenih penzionera u FBiH isključivo oni sa statusom obaveznog osiguranika, koji plaćaju pune doprinose iz klasičnog radnog odnosa.
– U skladu sa zakonom, korisnici koji su ostvarili pravo na starosnu mirovinu mogu istovremeno imati status osiguranika u obaveznom osiguranju i primati mirovinu. Korisnici obiteljskih i invalidskih penzija, kao i korisnici koji su pravo na penziju ostvarili na osnovu zakona o prijevremenom povoljnijem penzioniranju, takvo pravo nemaju i oni ne mogu biti u obaveznom osiguranju i primati penziju istovremeno – pojašnjava Tomislav Kvesić, samostalni stručni saradnik u Službi za informiranje Zavoda PIO/MIO FBiH.
Zenica se našla u centru pažnje nakon što je Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona podiglo optužnicu protiv B. B., koji se tereti za krivično djelo nasilničkog ponašanja. Incident koji se dogodio 11. maja 2024. godine na jednoj benzinskoj pumpi u ulici V. šokirao je građane, piše 072info.
Prema navodima optužnice, okrivljeni je nakon verbalnog konflikta fizički nasrnuo na Š. S., zadajući mu udarce pesnicama i nogama, zbog čega je ovaj izgubio svijest.
Iako je u napadu zaustavljen intervencijom radnika benzinske pumpe, posljedice su ostavile trag kako na žrtvi, tako i na osjećaju sigurnosti građana.
Optužnica tereti B. B. da je svojim djelovanjem ugrozio građanski mir i nanio lake tjelesne povrede Š. S., što se smatra ozbiljnim kršenjem zakona.
U nastavku prenosimo sadržaj optužnice u cijelosti.
Na osnovu člana 45. stav 2. tačka i), člana 241. stav 1. Zakona o krivičnom postupku FBiH, podižem optužnicu protiv B.B., neosuđivan, što je:
Dana 11.05.2024. godine oko 21,10 sati, u Zenici, u ulici V., na Benzinskoj pumpi A., nasiljem prema drugom, ugrozio građanski mir drugog i lako tjelesno ga ozlijedio, na način da je nakon kraćeg verbalnog konflikta sa Š. S. kada mu se obratio riječima: „šta ti više hoćeš od nje, zašto je ne pustiš na miru“, misleći na B. M., gdje mu je Š. S. odgovorio da nema ništa s njim da razgovara, nego da mu treba njegova bivša supruga, kako bi joj predao stvari za dijete, te da ga ostavi na miru, nakon čega je krenuo prema Š. S., a ovaj ga je odgurnuo od sebe, tako što je desnom rukom zamahnuo prema njemu, te potom Š. S. zadao više udaraca zatvorenom pesnicom u predjelu glave, usljed kojih udaraca je S. pao na tlo, a za to vrijeme dok se S. nalazio na tlu nogama mu zadao više udaraca u predjelu tijela i nogu, zbog čega je S.izgubio svijest, a on je i dalje nastavio udarati ga nogama u predjelu tijela, te ga je u daljem napadu spriječio radnik BP A. K. T., koji je obavijestio policiju i SHMP, iako je znao i bio svjestan da na naprijed navedeni način ugrožava građanski mir Š. S. i da na opisani način može nanijeti tjelesne povrede istom, što je i htio, na koji način je nanio lake tjelesne povrede Š. S. u vidu tačkastog krvarenja kože čeonoslijepoočno čijevo, krvarenje u dijelu vrha nosne piramide, ogrebotine kože lijeve strane nosne piramide, lezija sluznice gornje usne, dakle, nasiljem prema drugom ugrozio građanski mir drugog i drugom nanio laku tjelesnu povredu, Čime je počinio krivično djelo „Nasilničko ponašanje“ iz člana 362. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ F BiH
Agencija za promociju stranih investicija FIPA već 19 godina dodjeljuje priznanja kako bi iskazala zahvalnost stranim kompanijama koje ulažu u BiH, zapošljavanju bh. građane i doprinose ekonomskom razvoju naše zemlje. Za 2024. godinu 12 kompanija je primilo plaketu za postignute rezulate u poslovanju. Ovih 12 kompanija je do sada uložilo 365 miliona KM, te zapošljavaju 3.766 radnika u BiH.
Nagrađenje kompanije za 2024. su:
EFT INVESTMENTS LIMITED BILEĆA (investicija iz Velike Britanije) Ukupna investicija iznosi 89 miliona KM, od čega je u 2024. godini investirano oko 19 miliona KM. Ukupno zaposleno 12 radnika. Bave se proizvodnjom električne energije koju uglavnom izvoze van BiH.
PORSCHE BH DOO SARAJEVO, PORSCHE INTER AUTO BH DOO SARAJEVO, PORSCHE IMMOBILIEN BH DOO SARAJEVO (investicija iz Austrije) Ukupno investirano 72,5 miliona KM u sve tri kompanije, od čega u 2024. godini oko 30 miliona KM. Ukupan broj radnika u BiH je 171, a u 2024.godini zaposleno 8.
Automobilski sektor, nije izvozno orjentisana kompanija.
LACTALIS BH DOO I INMER GRADAČAC (investicija iz Francuske) Od 2017. g. do danas investirano oko 49 miliona KM, od čega u 2024. je investirano 5 miliona KM. Trenutno je zaposleno 297 radnika, a u 2024.godini po 35 novih radnika u obje kompanije. Bave se proizvodnjom mlijeka i mliječnih proizvoda.
GS – TVORNICA MAŠINA TRAVNIK DOO TRAVNIK investicija iz Njemačke) GS TMT doo Travnik ima 48 posto udjela u vlasništvu firmu „Print-GS“ doo Novi Travnik.
Ukupna investicija do sada iznosi oko 40 miliona KM. Ukupan broj radnika iznosi 574, od čega je tokom 2024.godine zaposlen je 121 radnik. Posluju u sektoru metalo-prerade, te su izvozno orjentisani 99 posto.
PASS DOO BIJELJINA (investicija iz Njemačke) U vlasnistvu kompanije posluju jos dvije firme PASS NT doo i PASS Commerce doo. Ukupna investicija 33,7 miliona KM. Ukupan broj radnika u sve tri kompanije je 1153. Ove godine broj radnika povećan za 6. Bave se proizvodnjom ostalih dijelova i pribora za motorna vozila.
Izvozno orjentisana kompanija.
KS TUEREN KS ALUMINIUM DOO ŠIROKI BRIJEG (investicija iz Njemačke) KS Tueren d.o.o. i KS Aluminium d.o.o. su visoko tehnološke proizvodne kompanije smještene u Širokom Brijegu. U vlasništvu su 50 posto – 50 posto kompanije Soldo Metali iz Širokog Brijega, te njemačke kompanije Kneer-Suedfenster.
kompanija KS Tueren svoju djelatnost temelji na proizvodnji aluminijskih i PVC vrata i prozora, proizvodnji IZO stakala, mašinskoj obradi aluminija i PVC-a, dok je kompanija KS Aluminium tvornica za ekstrudiranje i razvoj aluminijskih profila i sistema te površinsku zaštitu aluminija.
Trenutno zapošljavaju 90 radnika, od čega je u 2024. godini otvoreno 15 novih radnih mjesta, a taj broj će u 2025. godini još rasti. Ukupna investicija iznosi oko 28 miliona KM.
ISKRA EUROPA D.O.O. (investicija iz Slovenije) Ukupna investicija 25 miliona KM do sada, od čega tokom 2024.godine je investirano 2 miliona KM. Zapošljavaju 135 radnika, a tokom 2024.godine 20 novih. Proizvode komunikacijsku opremu. Kompanija je izvozno orjentisana 100 posto.
ROUNDLINER BH DOO PRIJEDOR (investicija iz Njemačke)
Ukupna investicija je oko 8 miliona KM, od čega je u 2024. godini investirano 3.6 miliona KM. Ukupan broj radnika u BiH je 214, od čega 72 nova radnika u 2024. Kompanija je izvozno orjentisana i bavi se proizvodnjom ambalaže za industrijsku i prehrambenu primjenu, od poliolefina, poliamida i/ili aluminijuma
MUBEA CARBO TECH BH D.O.O (investicija iz Njemačke) Automobilska industrija – karbonska vlakna. U 2024.godini investirano oko 7 miliona KM, te zaposleno 159 novih radnika. Naredne godine planirano zapošljavanje 270 novih radnika.
JIFENG AUTOMOTIVE INTERIOR BH DOO ŽEPČE (investicija iz Njemačke) Do sada investirano oko 2,6 miliona KM. Ukupan broj radnika je 830, od čega novozaposlenih u 2024.godini 420 radnika. Posluju u sektoru automobilske industrije i izvozno su orjentisani.
EDNA METALWORKING DOO PRIJEDOR (investicija iz Njemačke) Investirano do sada u poslovno-građevinski objekat 1,3 miliona KM. Investicija u opremu oko 2,4 miliona KM.
Ukupan broj zaposlenih je 56, sa 8 novih u 2024. godini. Bave se izradom čeličnih konstrukcija i njihovih dijelova i 100 posto su izvozno orjentisani.
AIRVENT DOO VELIKA KLADUŠA (investicija iz Austrije) Do sada investirano oko miliona 1,6 miliona KM. Ukupno broje 75 radnika. U 2024.godini je zaposleno 15 novih radnika, a kupovinom novih objekata planirano je novo zapošljavanje između 100 i 120 radnika. Firma je 100 posto izvoznog karaktera.
