The post NEVJEROVATNA IZRAELSKA AKCIJA: Uspjeli prodati hiljade pejdžera Hezbollahu u koji su sakrili eksploziv, 2.800 povrijeđenih appeared first on IZDVOJENO.ba.
Popularne kategorije
The post NEVJEROVATNA IZRAELSKA AKCIJA: Uspjeli prodati hiljade pejdžera Hezbollahu u koji su sakrili eksploziv, 2.800 povrijeđenih appeared first on IZDVOJENO.ba.
Slučajna vijest
Prema jutrošnjim informacijama Operativnog centra Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona na području općine Jablanica i danas su od ranih jutarnjih sati specijalistički spasilački timovi nastavili su potragu za stradalima.
- Nastavljeno je probijanje nanosa na putevima kao i popravke na vodovodnoj, elektro i telefonskoj mreži. Vrši se dostava hrane i lijekova stanovnicima na području općine.
U 18,11 sati stigla je Naredba o evakuaciji stanovništva sa ugroženih područja, realizaciji iste pristupilo se odmah. U toku noći evakuirano je stanovništvo:
-Sportska dvorana 9 osoba.
- Privatni objekt Grabovac 24 osobe.
- Starački dom dvije nepokretne osobe.
- Ostalo izmješteno stanovništvo smješteno je kod rodbine prijatelja i poznanika.
Putne komunikacije na području općine Jablanica sa pojedinim naseljenim mjestima su u prekidu kao i sa susjednim općinama radi se na čišćenju puteva.
Snabdijevanje električnom energijom pojedinih područja općine još su u prekidu. Radi se na otklanjanju kvarova sa snabdjevanjem vodom. Mobilna i fiksna telefonija je na pojedinim mjestima u prekidu.
Kada je riječ o području Konjica potraga za nestalim osobama u poplavama i odronima nastavljena je i danas na području Buturović Polja i ostalih mjesta u slivu rijeke Neretvice.
Sva teška mehanizacija trenutačno je usmjerena na čišćenje lokalnih cesta. Probijaju nanose na cestama, a istodobno traju popravci na vodovodnoj, elektro i telefonskoj mreži. Redovno se vrši distribucija lijekova, hrane, odjeće, higijene i svih drugih neophodnih potrepština ugroženom stanovništvu.
Nakon naredbe Federalnog štaba civilne zaštite, naredbe Kantolalnog štaba civilne zaštite HNK i u skladu sa naredbom Gradskog štaba civilne zaštite Grada Konjica do 03:43 sati sa područja grada Konjica pogođenih prirodnom nesrećom evakuirano 330 osoba.
Ukupno do sada evakuirano je 411 osoba do dana 09.10.2024. godine do 03:31 sati.
Objava Nove informacije Civilne zaštite HNK: Nakon naredbe FUCZ evakuirano 330 osoba pojavila se prvi puta na PressMedia.
Na stranici udruženja “Pomozi.ba”, objavljen je dirljiv post o dobrovoljcu u Jablanici koji svoju misiju ne želi napustiti dok ne ostvari cilj. Kako navode na Facebook stranici, Edis Skender je mašinista i dobrovoljac firme Komgrad. Objavu prenosimo u cjelosti: “Edis Skender mašinista, dobrovoljac firme Komgrad.Ze i sada je na terenu na svoju incijativu jer je želio da […]
The post Pomozi.ba objavio priču o dobrovoljcu Edisu Skenderu: “Ne želi da ode dok to ne završi “ appeared first on inmedia.ba.
Podsjetimo, zabrinuti građani tražili su od nadležnih organa da reagiraju kako bi se spriječile potencijalne nepogode poput poplava i klizišta.
Nakon toga je reagirao i načelnik Općine Stari Grad Irfan Čengić koji je zatražio da se slučaj detaljno ispita.
– Na lokalitetu na kojem se gradi kompleks “Trebević Hills” iskrčena je velika površina drveća, a koji graniči s naseljenim područjem, što može povećati rizik od klizišta ukoliko nisu ispunjeni svi zahtjevi odgovarajuće struke – naveli su iz Općine Stari Grad.
No, investitori kažu da nema razloga za brigu.
– Kao investitori projekta Trebević Hills, duboko smo posvećeni odgovornom i održivom razvoju. Želimo naglasiti da su svi radovi na projektu sprovedeni u skladu s važećim zakonskim regulativama i standardima zaštite okoline – naveli su u izjavi za naš portal.
Kako su istaknuli, u procesu pripreme i izgradnje, sproveli su detaljne procjene uticaja na okoline, koje su pokazale da nema potencijalne opasnosti od poplava i odrona.
Dodaju da su poduzete sve mjere predostrožnosti kako bi se osiguralo očuvanje prirodnog pejzaža.
– Kako bismo dodatno osigurali stabilnost terena i spriječili bilo kakve negativne posljedice, implementirali smo 160 šipova dužine od 16 do 30 metara, debljine 1 metar, koji su ključni za stabilnost lamela A, B i C. Ovi šipovi dodatno garantuju sigurnost građevine, osiguravajući stabilnost i otpornost na geološke promjene – navodi se u izjavi investitora.
Inače, najveću zabrinutost građana izazvalo je gomilanje otpada u koritu Bistričkog potoka.
– Što se tiče Bistričkog potoka, takođe treba imati u vidu da su na tom lokalitetu bili oružani sukobi od 1992. do 1995., tako da više faktora utiče na izgled korita, ali je najvažnije da u ovolikim padavinama koje su se desile u BiH, voda Bistričkog potoka prolazi nesmetano i da nema klizišta na ovome reonu – naveli su investitori.
Na kraju su zaključili da im je cilj „doprinijeti razvoju Sarajeva i unaprijediti kvalitet života u lokalnoj zajednici, a ne na bilo koji način ugroziti postojeću infrastrukturu ili prirodne resurse“.
Pojasnimo da se radi o objektu koji se gradi na teritoriji RS-a, ali uz samu entitetsku liniju.
Objava Oglasili se investitori “Trebević Hillsa”: Ima li razloga za strah od klizišta pojavila se prvi puta na PressMedia.
Šadi Šašić iz sela Zlate kod Jablanice ostao je bez kuće. Roditelji su mu u bolnici u Konjicu, a on u Staračkom domu Jablanica. Vodena bujica nosila ga je metrima, možda i kilometrima. Satima je bio zarobljen u mulju, a onda se sam izvukao. U ranama je i privremeno u kolicima.
“Sada sam dobro. Sjećanja su mi same strahote, ništa više od toga”, rekao nam je.
U ranama je i zavojima, ali kaže da mu nije urađen rendgenski pregled.
“Doktori ništa ne kažu, dođu i previju me. Noge su mi natečene, ali nisu me snimili ne znam da li ima pukotina. Valjda nema, čim mogu micati njima”, dodao je Šašić.
Te noći bio je u kućici pored roditeljske, kaže da su oni u malo boljem stanju, no od domova nema ništa.
“Oni su bolje prošli, mene je odnijelo s tom kućicom. Iako sam bio u posjekotinama krenuo sam da ih tražim. Bolove nisam osjećao od adrenalina, a bio sam cijelu noć u bolovima. Tek kada sam vidio da su oni dobro, tada sam se i smirio”, ispričao nam je.
Sada smješten u Dom, u kolicima, a bez ijednog doma. Ipak zahvalan što su mu najbliži preživjeli tu tešku noć sa trećeg na četvrti oktobar.
Objava Šadi je satima bio zarobljen u mulju: Bolove nisam osjećao, samo sam želio znati da su mi roditelji dobro pojavila se prvi puta na PressMedia.
Trgovački lanac Spar Hrvatska u utorak je predstavio svoj novi logistički centar u Donjoj Zdenčini, vrijedan više od 110 miliona eura, koji je smješten na parceli od 370.000 kvadratnih metara, a sam centar s tri hale proteže se na 75.000 kvadrata.
Predsjednik Uprave Spar Hrvatska Helmut Fenzl istaknuo je tom prilikom da je riječ o investiciji koja je ključna za osiguravanje daljnjeg razvoja i operativne izvrsnosti. S ovim logističkim centrom, kako je rekao, spremni su za budućnost, javlja Hina.
Inače, značajnu ulogu u izgradnji ovog objekta imala je bh. firma Baupartner iz Lukavca, koja se bavi proizvodnjom i ugradnjom armirano-betonskih konstrukcija, piše BiznisInfo.ba.
Spar Hrvatska uskoro obilježava dvije decenije poslovanja na hrvatskom tržištu tokom kojih je izgradio mrežu od 140 trgovina u više od 55 gradova, a to zahtijeva, kako je kazao, izuzetno učinkovit logistički sistem. Upravo stoga je ovaj logistički centar važan.
– U 20 godina poslovanja premašili smo brojku od milijardu eura prometa i kad dosegnete tu razinu poslovanja, jako je bitno da skladište bude rađeno po vašoj mjeri. Treba biti onoliko veliko da služi za budućnost i to smo dobili s ovim skladištem – kazao je Fenzl.
Napomenuo je i da taj logistički centar znači bolju kvalitetu u opskrbi njihovih trgovina te u konačnici bolju uslugu prema kupcima i dobavljačima.
Smatra i da će ta investicija od 110 miliona eura biti jedna o najvećih u Hrvatskoj u ovoj godini, javlja Hina.
Spar logistički centar ima kapacitet od 100 hiljada paleta i opremljen je s više od 170 rampi, čime kompanija značajno podiže svoje kapacitete opskrbe za cijelu Hrvatsku. U logističkom centru je u ovoj prvoj fazi otvoreno 500 radnih mjesta.
Spar je, napominju, u svoj novi logistički centar u cijelosti uveo LED rasvjetu te su zasebne prostorije ili zone unutar centra opremljene senzorima svjetla koji reguliraju potrebu za paljenjem, odnosno gašenjem rasvjete, kako bi se značajno smanjila potrošnja električne energije i povećala energetska učinkovitost objekta.
Član Uprave Spar Hrvatska Danijel Vidiš je kazao kako je projekt izgradnje novog logističkog centra završen u iznimno ambicioznom roku od svega 20 mjeseci, uprkos složenosti svih tehničkih i operativnih sistema koji omogućavaju njegovu vrhunsku funkcionalnost.
Lokacija je, kako je rekao, odabrana zbog izvrsne prometne povezanosti s ostatkom Hrvatske, što osigurava optimalnu distribuciju. S obzirom na vrijednost investicije i stvaranje značajnog broja novih radnih mjesta riječ je o jednom od najvažnijih projekata te vrste u Zagrebačkoj županiji, istaknuo je.
Član Uprave zadužen za logistiku Goran Vukelić je kazao kako je centralizacija svih logističkih operacija na jednu lokaciju bila kompleksan projekt koji su uspješno realizirali u saradnji s timovima i stručnjacima iz koncerna Spar.
Objava Hrvatska bruji o novoj investiciji Spara, objekat gradila i bh. firma pojavila se prvi puta na PressMedia.
Šadi Šašić iz sela Zlate kod Jablanice ostao je bez kuće. Roditelji su mu u bolnici u Konjicu, a on u Staračkom domu Jablanica. Vodena bujica nosila ga je metrima, možda i kilometrima. Satima je bio zarobljen u mulju, a onda se sam izvukao. U ranama je i privremeno u kolicima.
“Sada sam dobro. Sjećanja su mi same strahote, ništa više od toga”, rekao nam je.
U ranama je i zavojima, ali kaže da mu nije urađen rendgenski pregled.
“Doktori ništa ne kažu, dođu i previju me. Noge su mi natečene, ali nisu me snimili ne znam da li ima pukotina. Valjda nema, čim mogu micati njima”, dodao je Šašić.
Te noći bio je u kućici pored roditeljske, kaže da su oni u malo boljem stanju, no od domova nema ništa.
“Oni su bolje prošli, mene je odnijelo s tom kućicom. Iako sam bio u posjekotinama krenuo sam da ih tražim. Bolove nisam osjećao od adrenalina, a bio sam cijelu noć u bolovima. Tek kada sam vidio da su oni dobro, tada sam se i smirio”, ispričao nam je.
Sada smješten u Dom, u kolicima, a bez ijednog doma. Ipak zahvalan što su mu najbliži preživjeli tu tešku noć sa trećeg na četvrti oktobar.
Objava Šadi je satima bio zarobljen u mulju: Bolove nisam osjećao, samo sam želio znati da su mi roditelji dobro pojavila se prvi puta na PressMedia.
S obzirom na geomorfološku i geološku građu, veliki broj područja u Federaciji Bosne i Hercegovine izložen je riziku od bujičnih tokova, izjavio je u intervjuu za Fenu direktor Federalnog zavoda za geologiju Vedad Demir, naglasivši da je potrebno poduzeti adekvatne preventivne korake, uključujući unapređenje prostornog planiranja, implementaciju zaštitnih struktura i uspostavljanje sistema ranog upozoravanja kako bi se smanjio rizik od budućih katastrofa.
Upitan da li za tragediju koja se desila u Jablanici, ali i u Fojnici, Kreševu i Kiseljaku možemo reći da je u pitajnju isključivo prirodna katastrofa ili bi posljedice bile manje da nije bilo negativnog djelovanja čovjeka, Demir kaže da su egzogeni geomorfološki procesi, kojima smo svjedočili posljednjih dana, uključujući bujične tokove i klizišta, uobičajeni u geološkom vremenskom okviru.
- Ovi procesi kontinuirano oblikuju reljef i prostor na kojem živimo. Poplave, kao dio hidroloških procesa, često djeluju kao inicijatori ovih geomorfoloških promjena, pokrećući eroziju, odrone i bujične tokove. Tragedije i štete koje su nastale posljedica su našeg prilagođavanja ovim procesima i načina na koji ih prepoznajemo i odgovaramo na njih. Antropogene aktivnosti, poput degradacije biljnog pokrivača i nelegalne gradnje, dodatno utiču na intenzitet ovih procesa, čineći ih opasnijima. Iako su ovi procesi prirodni, ljudski faktori svakako doprinose njihovom pojačanju i težim posljedicama - rekao je Demir.
Upozorio je da je s obzirom na geomorfološku i geološku građu, veliki broj područja u Federaciji Bosne i Hercegovine izložen riziku od bujičnih tokova.
Pojašnjava da u brdsko-planinskim predjelima, geomorfološki procesi poput bujičnih tokova formiraju zaravnjene i blago nagnute prostore, odnosno aluvijalne lepeze, koje su privlačne za gradnju zbog povoljnog nagiba, dobre drenaže i relativne sigurnosti od velikih rijeka poput Neretve. Međutim, ti prostori su povremeno izloženi visokoenergetskim bujičnim tokovima, koji nose velike količine sedimenta, stijenskih blokova i stabala, a često i antropogeni otpad, što može izazvati ozbiljne štete na građevinama i ugroziti živote stanovnika.
- Donja Jablanica, kao primjer, izgrađena je na aluvijalnoj lepezi, na ostacima prethodnih bujičnih nanosa, koji su se mnogo puta sjurili kroz isto padinsko korito tokom geološke historije. S obzirom na to, ključno je identificirati ovakve geomorfološke oblike poput aluvijalnih lepeza i padinskih korita, analizirati njihove slivove, litološku građu i sastav kvartarnog pokrivača, te procijeniti rizik od budućih bujičnih tokova. Potrebno je poduzeti adekvatne preventivne korake, uključujući unapređenje prostornog planiranja, implementaciju zaštitnih struktura i uspostavljanje sistema ranog upozoravanja kako bi se smanjio rizik od budućih katastrofa - kaže Demir.
Dalje navodi da su područja sa izraženim rizikom od bujičnih naleta često privlačna za gradnju zbog relativno blagog nagiba terena. Međutim, ona su često okružena nepristupačnim terenima s izraženim reljefom, strmim padinama i uskim kanjonima, što rezultira ograničenim prostorom za izgradnju.
- Tamo gdje već postoje naselja koja su podložna poplavama i bujičnim tokovima blokovskog karaktera, neophodno je provesti sveobuhvatne preventivne mjere, kao što su izgradnja zaštitnih struktura, stabilizacija padina i uređenje bujičnih korita. Što se tiče novogradnje, ona bi trebala biti strogo zabranjena dok se ne ispune odgovarajući sigurnosni standardi, kako bi se minimizirao rizik od katastrofa - zaključio je direktor Federalnog zavoda za geologiju Vedad Demir u intervjuu za Fenu.
Objava Donja Jablanica izgrađena je na ostacima prethodnih bujičnih nanosa, brojna područja u FBiH izložena su riziku od bujica pojavila se prvi puta na PressMedia.
Šadi Šašić iz sela Zlate kod Jablanice ostao je bez kuće. Roditelji su mu u bolnici u Konjicu, a on u Staračkom domu Jablanica. Vodena bujica nosila ga je metrima, možda i kilometrima. Satima je bio zarobljen u mulju, a onda se sam izvukao. U ranama je i privremeno u kolicima.
“Sada sam dobro. Sjećanja su mi same strahote, ništa više od toga”, rekao nam je.
U ranama je i zavojima, ali kaže da mu nije urađen rendgenski pregled.
“Doktori ništa ne kažu, dođu i previju me. Noge su mi natečene, ali nisu me snimili ne znam da li ima pukotina. Valjda nema, čim mogu micati njima”, dodao je Šašić.
Te noći bio je u kućici pored roditeljske, kaže da su oni u malo boljem stanju, no od domova nema ništa.
“Oni su bolje prošli, mene je odnijelo s tom kućicom. Iako sam bio u posjekotinama krenuo sam da ih tražim. Bolove nisam osjećao od adrenalina, a bio sam cijelu noć u bolovima. Tek kada sam vidio da su oni dobro, tada sam se i smirio”, ispričao nam je.
Sada smješten u Dom, u kolicima, a bez ijednog doma. Ipak zahvalan što su mu najbliži preživjeli tu tešku noć sa trećeg na četvrti oktobar.
Objava Šadi je satima bio zarobljen u mulju: Bolove nisam osjećao, samo sam želio znati da su mi roditelji dobro pojavila se prvi puta na PressMedia.
S obzirom na geomorfološku i geološku građu, veliki broj područja u Federaciji Bosne i Hercegovine izložen je riziku od bujičnih tokova, izjavio je u intervjuu za Fenu direktor Federalnog zavoda za geologiju Vedad Demir, naglasivši da je potrebno poduzeti adekvatne preventivne korake, uključujući unapređenje prostornog planiranja, implementaciju zaštitnih struktura i uspostavljanje sistema ranog upozoravanja kako bi se smanjio rizik od budućih katastrofa.
Upitan da li za tragediju koja se desila u Jablanici, ali i u Fojnici, Kreševu i Kiseljaku možemo reći da je u pitajnju isključivo prirodna katastrofa ili bi posljedice bile manje da nije bilo negativnog djelovanja čovjeka, Demir kaže da su egzogeni geomorfološki procesi, kojima smo svjedočili posljednjih dana, uključujući bujične tokove i klizišta, uobičajeni u geološkom vremenskom okviru.
- Ovi procesi kontinuirano oblikuju reljef i prostor na kojem živimo. Poplave, kao dio hidroloških procesa, često djeluju kao inicijatori ovih geomorfoloških promjena, pokrećući eroziju, odrone i bujične tokove. Tragedije i štete koje su nastale posljedica su našeg prilagođavanja ovim procesima i načina na koji ih prepoznajemo i odgovaramo na njih. Antropogene aktivnosti, poput degradacije biljnog pokrivača i nelegalne gradnje, dodatno utiču na intenzitet ovih procesa, čineći ih opasnijima. Iako su ovi procesi prirodni, ljudski faktori svakako doprinose njihovom pojačanju i težim posljedicama - rekao je Demir.
Upozorio je da je s obzirom na geomorfološku i geološku građu, veliki broj područja u Federaciji Bosne i Hercegovine izložen riziku od bujičnih tokova.
Pojašnjava da u brdsko-planinskim predjelima, geomorfološki procesi poput bujičnih tokova formiraju zaravnjene i blago nagnute prostore, odnosno aluvijalne lepeze, koje su privlačne za gradnju zbog povoljnog nagiba, dobre drenaže i relativne sigurnosti od velikih rijeka poput Neretve. Međutim, ti prostori su povremeno izloženi visokoenergetskim bujičnim tokovima, koji nose velike količine sedimenta, stijenskih blokova i stabala, a često i antropogeni otpad, što može izazvati ozbiljne štete na građevinama i ugroziti živote stanovnika.
- Donja Jablanica, kao primjer, izgrađena je na aluvijalnoj lepezi, na ostacima prethodnih bujičnih nanosa, koji su se mnogo puta sjurili kroz isto padinsko korito tokom geološke historije. S obzirom na to, ključno je identificirati ovakve geomorfološke oblike poput aluvijalnih lepeza i padinskih korita, analizirati njihove slivove, litološku građu i sastav kvartarnog pokrivača, te procijeniti rizik od budućih bujičnih tokova. Potrebno je poduzeti adekvatne preventivne korake, uključujući unapređenje prostornog planiranja, implementaciju zaštitnih struktura i uspostavljanje sistema ranog upozoravanja kako bi se smanjio rizik od budućih katastrofa - kaže Demir.
Dalje navodi da su područja sa izraženim rizikom od bujičnih naleta često privlačna za gradnju zbog relativno blagog nagiba terena. Međutim, ona su često okružena nepristupačnim terenima s izraženim reljefom, strmim padinama i uskim kanjonima, što rezultira ograničenim prostorom za izgradnju.
- Tamo gdje već postoje naselja koja su podložna poplavama i bujičnim tokovima blokovskog karaktera, neophodno je provesti sveobuhvatne preventivne mjere, kao što su izgradnja zaštitnih struktura, stabilizacija padina i uređenje bujičnih korita. Što se tiče novogradnje, ona bi trebala biti strogo zabranjena dok se ne ispune odgovarajući sigurnosni standardi, kako bi se minimizirao rizik od katastrofa - zaključio je direktor Federalnog zavoda za geologiju Vedad Demir u intervjuu za Fenu.
Objava Donja Jablanica izgrađena je na ostacima prethodnih bujičnih nanosa, brojna područja u FBiH izložena su riziku od bujica pojavila se prvi puta na PressMedia.
© 2024 BiH Vijesti