Javni zdravstveni sustav u Jajcu zahtijeva neodloživa poboljšanja i modernizaciju, kako bi mogao adekvatno odgovoriti na potrebe stanovnika te svojih trenutnih i budućih djelatnika.
Tekst i foto: Jelena Gavranić
Iako postoje osnovne zdravstvene ustanove poput ambulante, Doma zdravlja i bolnice, javno zdravstvo u Jajcu suočava se s nizom izazova koji utječu na kvalitetu života njegovih stanovnika. Mladi zdravstveni stručnjaci, i oni koji to planiraju postati, iznijeli su neke konkretne zahtjeve nadležnim vlastima koji bi mogli pomoći u rješavanju aktualnih problema u obrazovanju, stručnim praksama i na radnim mjestima u ovom sektoru, a samim time i doprinijeti kvaliteti zdravstvene skrbi stanovništva na ovom području.
„U nama mladima svaki put se rađa nova nada da će vlast doći u ruke onima koji ozbiljno žele popraviti stanje na ovom području, u vidu kvalitetnijeg života i samim tim obrazovanja nas mladih i svake vrste napretka“, daje do znanja mlada medicinska sestra Josipa Tubanović.
Zaposlena skoro godinu dana u JZU Dom zdravlja Jajce, Josipa smatra da je potrebno kontinuirano ulaganje u izobrazbe i usavršavanja zdravstvenih stručnjaka kako bi se pospiješio njihov položaj.
„Da bi se unaprijedio položaj medicinskih tehničara mislim da je neophodno stalno ulaganje u tu profesiju, njihovo usavršavanje, što se naravno može realizirati u vidu sajmova, edukacija“, objašnjava ona.
Po pitanju naobrazbe, slaže se i Anamarija Filipović, učenica srednje medicinske škole općeg smjera, koja smatra da bi se za medicinare trebale organizirati adekvatnije prakse u zdravstvenim ustanovama tijekom njihovog srednjoškolskog obrazovanja, kao na primjer, prisustvovanje određenim kirurškim zahvatima.
„Mene je to jako zanimalo i jednostavno mi je bila želja da to sve naučim, imala sam jaku želju da budem, na primjer, asistent pri operacijama i to me nekako najviše motiviralo, a mi trenutno nemamo priliku da prisustvujemo operacijama“, priznaje Anamarija.
Pored toga, ona ističe da bi mladi ljudi trebali biti plaćeni za obavljanje stručne prakse i pripravnički rad.
„Što je kod mene, također, ubilo motivaciju je taj pripravnički staž koji se radi šest mjeseci i mi ne dobijemo nikakvu nadoknadu na to. Treba uvesti fond od kojeg bi se svim učenicama osigurala naknada za prakse, a i pripravnički rad. Naravno, ja ne kažem da bi se mi trebali ravnati sa osobljem bolnice, jer ipak mi ne znamo koliko i oni, ali ipak mi tu radimo, pomažemo. To je naše vrijeme, to je naš trud“, objašnjava ona.
Anamarija smatra da, ukoliko vlast ne može pomoći pri financiranju praksi, poželjno bi bilo da se bar državni ispiti ne plaćaju, te zaključuje da bi lokalne vlasti trebale osigurati besplatne knjige za srednjoškolce kako bi svi dobili podjednaku priliku za obrazovanje i profesionalni razvoj, bez obzira na socioekonomski status u društvu.
„Ako ne možemo promijeniti to za pripravnički, pošto izlazimo na državni ispit koji se plaća 300 KM, bilo bi dobro bar da dobijemo besplatan izlazak na te ispite. Također, dosta ljudi nije ni u mogućnosti da kupi knjige, bilo bi poželjno da osiguraju to, ne samo za medicinare, nego općenito za sve srednjoškolce koji idu bilo koji smjer. Kako mogu da očekuju od nas mladih da nešto postignemo, netko ne može to priuštiti, neko može“, govori srednjoškolka.
S druge strane, magistrica sanitarnog inženjerstva Ivana Tokić, ukazuje na manjak digitalne kompetencije djelatnika u javnim zdravstvenim ustanovama, što otežava efikasan rad s pacijentima.
„Prije svega, rekla bih da je nedostatak digitalne obrazovanosti jedan od problema u našem zdravstvenom sustavu. Živimo u 21. stoljeću, gdje do informacija dolazimo jednim klikom i sve nam je doslovno nadohvat ruke. Ipak, ljudima koji pate od različitih bolesti život se dodatno komplicira zbog papirologije koja bi se mogla digitalizirati, čime bi se znatno olakšalo njihovo liječenje i svakodnevni život“, navodi ona.
Ivana, također, smatra da je potrebno ulagati u povećanje svijesti stanovništva o preventivnim programima za najčešća maligna oboljenja na lokalnoj razini te naglašava važnost godišnjih sistematskih pregleda za školarce kako bi se dobio uvid u zdravstvenu sliku djece i mladih sugrađana.
„Općina bi mogla uložiti u preventivne programe za najčešća maligna oboljenja koja su prisutna u našem gradu. Postoji stigma prema odlasku liječniku ako nema vidljive boli, na primjer, djevojke i mlade žene trebale bi shvatiti da posjeta ginekologu nije sramotna. Također, bilo bi korisno imati i specijalistu za školsku medicinu te osigurati godišnje sistematske preglede za svu školsku i srednjoškolsku djecu, jedino ćemo tako imati uvid u zdravstvenu sliku djece i mladih u općini“, objašnjava Ivana.
Osim toga, važnost pridaje projektima za poboljšanje transportne infrastrukture, konkretno puteva i prilaza do javnih ustanova te parkirnih prostora, koji su trenutno u jako lošem stanju.
Pored navedenih problema u sektoru javnog zdravstva, Ivana je zabrinuta i za problem zapošljavanja ljudi na određene pozicije zbog podobnosti, bilo to stranačke, nacionalne ili religijske. Nada se da će se to u budućnosti promijeniti i da će društvena dobrobit postati prioritet.
„Smatram da, ukoliko novi mladi ljudi budu izabrani na bilo koji položaj, trebali bi nadići svoje osobne stavove. Važno je da ne slijede slijepo upute stranačkih vođa koje predstavljaju, već da prilikom donošenja odluka uzmu u obzir svoju odgovornost prema društvu. Samo tako možemo postići stvarne promjene“, zaključuje mlada magistrica.
The post Od plaćanja ispita do edukacija: Zdravstveni sustav u Jajcu treba podršku lokalnih vlasti appeared first on eTrafika.
