-2.1 C
Sarajevo
Petak, 7 veljače, 2025

Ples zaslužuje da bude prepoznat kao sport

Ljubav prema plesu, uz brojne nagrade i priznanja, mnogim mladim talentima donosi neprocjenjivo iskustvo i nezaboravne trenutke. No, postoje i brojni izazovi s kojima se susreću, među kojima je najčešći nedostatak financijske potpore. Mlade plesače, njihove obitelji i trenere često prati borba za osiguranje sredstava za natjecanja i potrebnu opremu, a upravo tu lokalne vlasti mogu odigrati važnu ulogu i pružiti im potporu.

Tekst i fotografije: Jelena Gavranić

Lara Zahirović je trenerica plesa u plesnom klubu LDF Jajce već 16 godina.

„Plesni klub LDF Jajce je podružnica plesnog kluba LDF iz Viteza, na čelu sa Dejanom Brkićem. Ja sam kao dijete išla kod njega na ples, to su bili moji neki počeci. Znači, ples je moja prva ljubav. Trenutno u klubu imam negdje oko 30-40 članova, sa plesnim fitnesom. Članarina, kako za fitnes tako i za ples iznosi 25 KM“, govori ona.

Djeca najčešće biraju trenirati moderne plesove, kao što su ‘street dance’ i ‘show dance’. Fitnes se bazira na nekim osnovnim plesnim pokretima uz korištenje rekvizita po potrebi, poput utega, ili traka za vježbanje. Lara je ranije vodila i satove latino plesa, pri čemu je ostvarivala dobre rezultate sa svojim natjecateljima. Međutim, zbog odlaska pojedinih članova na studij i preseljenja, grupa se rasformirala. 

„Evo išli smo na plesno takmičenje u martu ove godine u Dubrovnik, gdje je jedan od mojih latino parova ušao u galu top deset. Gala top deset je deset najboljih koreografija sa čitavog takmičenja, gdje onda parovi opet plešu pa se izabiru tri najbolje koreografije. U top tri nisu ušli, ali za mene je veliki uspjeh i ovo“, govori Lara.

Foto: Jelena Gavranić

Mladi članovi kluba s Larom idu na mnoga natjecanja, a njihov trud i predanost najbolje potvrđuju brojne medalje i pehari s kojima se vraćaju u Jajce. Nažalost, zbog nedostatka financijske podrške, ponekad su spriječeni sudjelovati na ključnim plesnim događajima.

„Nije da se hvalimo, kad god se vratimo sa nekog takmičenja, vratimo se bar sa dvije, tri zlatne medalje. Evo moram reći, naprimjer, 2017. godine išli smo na plesno takmičenje u Zagreb, gdje se jedna od mojih grupa kvalificirala na svjetsko plesno takmičenje, koja se trebalo održati u Rimu. Međutim, zbog nedostatka financija mi nismo mogli otići. Ja sam išla u općinu da tražim pomoć. Bio je kraj godine, rekli su da nisu planirali da se sad takva financijska sredstva izdvajaju iz budžeta. Moj odgovor je bio da ni ja nisam planirala da se djeca kvalificiraju na svjetsko prvenstvo. Djeca su dobro plesala. Tražila sam financijsku pomoć od firmi, privatnika. Nisam skupila ni 200 KM“, prisjeća se. 

LDF je samofinancirajući plesni klub, nije u Sportskom savezu općine Jajce, pa im je od velikog značaja bilo kakav vjetar u leđa.

„Uglavnom roditelji sve plaćaju. Putovanja, rekvizite, smještaje. A put nam najviše iziskuje. Prošle godine je trebalo da idemo na takmičenje u Tursku. Tražili smo pomoć financijsku, prvi koji su nam se odazvali su bili “Srcem za Jajce”, napravili su akciju gdje je skupljen jedan dio novca. Znači, meni ne treba da mi pokriješ sve troškove. Ali bar jedan dio, pogotovo za djecu gdje ih ima dvoje, troje u porodici. Nažalost, Tursku je pogodio zemljotres. Nismo otišli na natjecanje, ali te novce smo onda iskoristili na drugom dijelu. Otišli smo na plesno takmičenje u Zagreb, gdje smo noćili, djeci se platio u smještaj. Pa smo nakon toga išli u Beograd, gdje smo, također, noćili. Tad se djeci pokrilo, čini mi se, 70 posto troškova puta“ objašnjava Lara.

Foto: Jelena Gavranić

Slično razmišlja i Dragica Gilić, majka devetogodišnje Leone, koja već četiri godine trenira ples u klubu. Dragica je velika potpora svojoj kćeri, bilo da je riječ o redovnim treninzima ili sudjelovanju na plesnim natjecanjima, te ističe važnost financijske potpore koja bi mladim plesačima omogućila ostvarenje njihovih punih potencijala.

„Ja, kao majka, sam jedino mogla da je podržim i nije mi problem ništa, da je odvedem na trening, vratim, da je pratim na natjecanjima, naravno. Za mene je to isto uspjeh kao i za njih. Nama je potrebna podrška lokalne vlasti u svemu. Osobito kada djeca idu na natjecanje, jer naša djeca se vrate sa pregršt medalja. Oni nisu otišli niti na jedno natjecanje da nisu osvojili neko mjesto, odnosno, najčešće su to prva i druga mjesta, da se razumijemo. Oni su ponos, ne samo nas roditelja, trenerice, oni su ponosni cijeloga grada Jajca. S te strane mi nije jasno da nemamo veću podršku. Najviše u principu ta financijska pomoć kod guranja natjecanja. Bile bi od značaja i donacije, na primjer kostimi, neke trenerke, bilo što, ima tu raznih načina“, pojašnjava ona.

Plesna odjeća i kostimi predstavljaju velike troškove pa se članovi kluba uz trenericu snalaze na razne načine kako bi na natjecanjima osim svojom plesnom koreografijom, oduševili i jedinstvenim kostimima. 

„Mi smo napravili LDF garderober, gdje na početku, kad se djeca upišu, popune jedan upitnik i na prvoj članarini dalju 15 KM za garderober, što pokriva čitavu sezonu. Od tih para se kupuje odjeća. Ove sezone, kad svi poplaćaju, kupi se jedan dio odjeće ili nešto što zatreba. Svake godine isto. Tako da smo mi skupili pozamašnu količinu odjeće i možemo mijenjati te haljinice. Mi i šijemo sami. Na primjer, latino haljine su skupe, polovna se ne može naći ispod 200, 300 KM. Ja sam imala sreću. Ana Davidović, koja je kod mene na plesu je dosta kreativna djevojka. Ona zna šiti, tako da nam je ona radila neke latino haljinice. Plesne cipele imali smo u klubu. Jedne su plesne cipele moje, a druge sam posudila. Jer plesne cipele su 100 maraka, najmanje“, priznaje ona.

Foto: Jelena Gavranić

Po pitanju izazova s kojima se članovi kluba susreću i podrške od strane lokalne vlasti, slaže se i Ivan Radovac, bivši član koji je prekinuo treninge u Jajcu zbog odlaska na studij.

„Bavim se plesom četiri godine. Iskreno uvijek mi se sviđao ples pa sam se upisao te smo počeli latino sekciju. Išao sam na natjecanja svaki mjesec po jednom ili svaka dva mjeseca. Financijski je zahtjevno prilikom natjecanja jer karte, smještaj i sve plaćamo mi i ples se nažalost ne smatra sportom, tako da neke stalne financijske pomoći nemamo. Što se tiče pomoći od općine, bila bi korisna podrška za nabavke haljina za plesne partnerice, plaćanje prijevoza itd. Muške odore nisu toliko upečatljive, jednostavnije su, košulja i hlače, dok partnerice moraju da se pokažu, da haljine budu raskošne. Tako da, bilo kakva pomoć je dobra i olakšava puno roditeljima koji to sve plaćaju, kao i plesačima da ne brinu oko financija“, zaključuje Ivan.

The post Ples zaslužuje da bude prepoznat kao sport appeared first on eTrafika.

Slučajna vijest

Uhapšena Zeničanka zbog navođenja žena na prostituciju, neke od njih su bile maloljetne

Policijski službenici Sektora kriminalističke policije, Uprave policije MUP-a Zeničko-dobojskog kantona su uhapsili žensku osobu E.V. (1988) iz Zenice zbog organiziranja i navođenja na prostituciju ženskih osoba.

Oni su postupali po naredbi Općinskog suda u Zenici.

Kako se navodi u saopćenju, policija je izvršila pretrese na dvije lokacije u Zenici u ulici Vojvodića put i poslovnog prostora u ulici Školska.

Tom prilikom, pronađeni su i oduzeti određeni predmeti a osumnjičena E.V. je uhapšena.

Ona se sumnjiči da je u cilju sticanja protupravne imovinske duži vremenski period poduzimala radnje koje se ogledaju u navođenju, poticanju ili namamljivanju više mlađih ženskih osoba, od kojih su neke maloljetne, na pružanju seksualnih usluga prethodno dogovorenih sa muškim osobama.

Osumnjičena će uz Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu "Navođenje na prostituciju" biti predata u nadležnost Kantonalnog tužilaštva ZDK.

Ova akcija službenika Sektora kriminalističke policije je rezultat intenzivnih višemjesečnih aktivnosti i potvrda je dobrog rukovođenja i koordiniranog postupanja svih organizacionih jedinica ove Uprave policije koje su učestvovale u poduzimanju naznačenih aktivnosti, navodi se u saopćenju MUP-a ZDK.

Objava Uhapšena Zeničanka zbog navođenja žena na prostituciju, neke od njih su bile maloljetne pojavila se prvi puta na PressMedia.

Pjanić o životu u Rusiji: Imam divan život u Moskvi, istražio sam grad i sve mi se sviđa

Vezista CSKA Miralem Pjanić nazvao je Moskvu jednim od najboljih gradova na svijetu.

Priznao je da uživa u glavnom gradu Rusije od dolaska u CSKA.

"Imam divan život u Moskvi, istražio sam grad, sve mi se sviđa", rekao je Pjanić za RB Sport.

Priznao je da je iznenađen Moskvom, gdje je prije toga samo dva puta boravio.

"Prije toga sam samo dva puta bio u Moskvi, kada sam igrao protiv Lokomotive i CSKA. To je jako lijep grad i da budem iskren, iznenadio me. Moskva je, naravno, jedan od najboljih gradova na svijetu. Sretan sam u CSKA, ljudi su ljubazni prema meni i pomažu mi da se prilagodim na sve novo", kazao je Pjanić.

Pjanić je u CSKA prešao u septembru 2024. Iskusni 34-godišnji bh. veznjak ima jednu asistenciju na 11 mečeva za crveno-plave.

Pjanićev ugovor sa moskovskim klubom traje do ljeta 2025. godine s mogućnošću produženja na još jednu sezonu.

Objava Pjanić o životu u Rusiji: Imam divan život u Moskvi, istražio sam grad i sve mi se sviđa pojavila se prvi puta na PressMedia.

Dragana Čavka traži povećanje naknade s 1.500 KM na više od 4.000 KM za članstvo u UO RTRS-a

Dragana Čavka je predala inicijativu kojom traži usklađivanje sa Zakonom naknada koje trebaju da primaju članovi Upravnog odbora Radio televizije Republike Srpske, čiji je i ona član.

U skladu s tim usklađivanjem cifra bi dostigla više od 4.000 KM.

Zakon kaže da članovi Upravnog odbora primaju naknadu u iznosu od tri minimalne plate u Republici Srpskoj, ali su prethodni sazivi Upravnog odbora donijeli odluku da ta cifra bude 1.500 maraka.

Minimalna plata je rasla pa Čavka u skladu s tim smatra da trebaju biti usklađena i primanja članova odbora.

“UO RTRS nema zakonski osnov da svojim članovima propiše visinu mjesečne naknade za rad u UO, jer je ista utvrđena zakonom te je sa tog stanovišta bilo koja odluka Upravnog odbora RTRS-a kojom se određuje drugačija osnovica za obračun naknade u ovom smislu nezakonita i necjelishodna”, kaže Čavka, javlja ATV.

Čavka se, podsjetimo, izjasnila kao Bošnjakinja i tako postala dio Upravnog odbora RTRS-a.

Objava Dragana Čavka traži povećanje naknade s 1.500 KM na više od 4.000 KM za članstvo u UO RTRS-a pojavila se prvi puta na PressMedia.

Balkanska posla: Majstori htjeli da naplate 18.000 eura starici za nepostojeći kvar

Austrijanac (42) iz Beča prijavio je dva majstora sa Balkana koji su pokušali da prevare njegovi baku (83) pokušavši da da joj za nepostojeći kvar naplate 18.000 eura (oko 35.000 KM).

Unuk je rekao da je njegova 83-godišnja baka unajmila dvojicu elektoinstalatera da joj poprave bojler. Međutim, oni su joj rekli da je bojler potpuno neispravan te da mora da se zamijeni.

Međutim, u prvi mah, ona je rekla da joj je 18.000 previše te da ne može da plati toliko. Onda su joj oni "izašli u susret" i snizili cijenu na 7.500 eura (oko 15.000 KM), s tim da 2.000 eura (oko 4.000 KM) mora da unaprijed, što je ona i učinila. Međutim, njen unuk, koji je i prijavio majstore, kaže da je bojler nije ni bio pokvaren već da je samo bio zavrnut dovod gasa.

Kada su majstori javili datum isporuke novog bojlera, unuk je nazvao i policiju da bude prisutna. Prevaranti, 21-godišnjak i 34-godišnjak, su uhapšeni na mjestu događaja. Iz dalje istrage otkriveno je da ova baka nije bila jedina prevarena, već da postoji veći broj njihovih klijenata.

Navodno njih dvojica su aktivni na području Beča nekoliko mjeseci. Kod njih je pronađeno i više hiljada eura, koji su privremeno oduzeti. Na kraju im je određeno da plate kauciji i pušteni su da se brane sa slobode. Iz bečke policije su saopćili da i dalje istražuju potencijalne žrtve ovih prevaranata, za koje neki mediji prenose da su državljani Srbije, prenose Nezavisne.

Objava Balkanska posla: Majstori htjeli da naplate 18.000 eura starici za nepostojeći kvar pojavila se prvi puta na PressMedia.

Četiri mjeseca nakon velikih poplava deponija smeća još veća

Prije četiri mjeseca u Fojničkom kraju stanovnike je zadesila velika bujična poplava koja je odnijela čak i tri ljudska života. Mnogi mještani ostali su bez svojih automobila, namještaja, bijele tehnike, stočnoga fonda a neki i porodičnh kuća.

Kompletan otpad odlagan je na privatne posjede, a jedan od njih je i posjed Danice Miličević u Gojevićima. Velika deponija smeća mjerena u stotinama prostornih metara došla joj je skoro do kućnoga praga.

Zbog smrada sa smetljišta čak je oboljela i boravila u bolnici. Iako su kako općinska tako i federalna vlast obećale sanirati deponiju i ukloniti je ispred porodične kuće Miličevićevih deponija se sve više širi.

Svi su na deponiju počeli dovoziti smeće a kako pristiže proljeće deponija će biti i izvor zaraze.

https://www.youtube.com/watch?v=9raVBO0Ob9s

Objava Četiri mjeseca nakon velikih poplava deponija smeća još veća pojavila se prvi puta na PressMedia.

Povezani članci

Popularne kategorije