Puno se puta potezala priča za koga je navijao Josip Broz Tito. Postoji najprihvaćenija teza, legenda da je Tito bio navijač Hajduka, "najugoslovenskijeg nogometnog kluba u historiji" koji je godinama imao najveću petokraku u grbu od svih i njome se ponosio, kao i zbog zapažene uloge koju je Hajduk imao u Narodno oslobodilačkoj borbi.
Međutim, Stjepan Bobek tvrdio je kako je Tito bio i simpatizer vojnog kluba Partizana po političkoj liniji, ali u srcu mu je bio samo Hajduk. Dakle, Partizan je simpatizirao, a za Hajduk je baš navijao. Ponekad, onako diplomatski, nije se po tom pitanju htio izjašnjavati za koga navija, govorio je kako on to ne smije jer je predsjednik države, Maršal, ali jednom prilikom mu je izletjelo.
Svi "narodi i narodnosti" htjeli su znati odgovor na najveće sportsko pitanje, otkriće najvećeg nogometnog misterija. On se, u biti znao, ali svi su to htjeli čuti od Tita. Odgovor su naposljetku i dobili od njega osobno. Ali, idemo ispočetka. Priča je duga, ni malo jednostavna, jer politika je u butigi, a kad se politika miješa u sport, onda je priča zamršenija. Postoje brojni zapisi njegovih izjava u feljtonima, svjedočanstvima, u arhivskim snimkama. Oni su dio povijesti. Pamte se i danas. Recimo, Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske tvrdi kako je Josip Broz Tito bio navijač Hajduka, ali ne samo on nego i mnogi. I dan danas je prihvaćena ta teza. Čak je i Hajduk svojevremeno htio da se Poljud zove po Titu.
Predsjedništvo Hajduka je u maju 1980., neposredno nakon Titove smrti željelo je Poljudu dati ime Stadion Tito. Dokument s prijedlogom preimenovanja stadiona potpisao je tadašnji predsjednik kluba Ante Skataretiko.
Na graničnom prelazu Deleuša, između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, ovlašteni carinski službenici spriječili su nezakonit unos veće količine maslinovog ulja čija je ukupna vrijednost na tržištu procijenjena na iznos od 12000 KM.
Po ulasku u carinsko područje BiH, izvršen je pregled teretnog motornog vozila albanskih registarskih oznaka kojim je upravljao albanski državljanin K. R. i tom prilikom u tovarnom dijelu, pronađeno je djelimično sakriveno 422 litre maslinovog ulja. Prethodno ova roba nije prijavljena carinskim organima, te nije imala dokumentaciju o porijeklu.
Pronađeno maslinovo ulje je oduzeto uz potvrdu o privremenom oduzimanju, a o događaju je obaviješten dežurni sudija za prekršaje Osnovnog suda u Trebinju. Nakon potvrđenog carinskog prekršaja izrečena je novčana kazna i donijeto Rješenje o trajnom oduzimanju robe.
Zahvaljujući efikasnom radu carinskih službenika još jednom je potvrđena posvećenost Uprave za indirektno oporezivanje u borbi protiv svih oblika krijumčarenja i zaštiti ekonomskih interesa naše zemlje.
Podsjećamo na obavezu prijavljivanja roba, dragocjenosti i sredstava plaćanja pri prelasku državne granice, kako bi se izbjegle neprijatnosti i prekršajne sankcije.
Pripadnici Policijske uprave brodsko-posavske zaprimili su krivičnu prijavu od uposlenika preduzeća s područja Brodsko-posavske županije za krivično djelo prevare, objavila je policija.
Kako navode u saopćenju, 10. decembra uposlenika poduzeća je kontaktirala nepoznata osoba koja se predstavila kao njegov nadređeni i zatražila da se izvrši uplata od preko 270 hiljada eura na račun druge kompanije, s kojom je tvrdio da su u poslovnom odnosu.
Nakon provedene uplate uposlenik je stupio u kontakt s nadređenim te je shvatio da ga nije on kontaktirao, već nepoznata osoba koja se lažno predstavila, stoji u saopćenju.
Policajci podnose poseban izvještaj Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu protiv nepoznatog počinitelja zbog prevare te nastavljaju daljnji rad i kriminalističko istraživanje u cilju pronalaska počinitelja krivičnog djela, objavila je policija.
Hrvatsja policija apelira na građane da budu oprezni kod financijskih transakcija i da uvijek dodatno provjere identitet osoba koje ih kontaktiraju te da provjere vjerodostojnost zahtjeva za isplatu novčanih sredstava kako bi se zaštitili od mogućih prevara, zaključuje se u saopćenju.
Predstavnički dom Federalnog parlamenta odobrio je sinoć na sjednici da Federacija BiH garantuje kod banaka za kreditno zaduženje preduzeća Autoceste FBiH radi izgradnje dijela autoceste na Koridoru 5-C Mostar sjever – Mostar jug.
Kreditno zaduženje u ovom slučaju predviđeno je na 150 miliona eura a rok za vraćanje kredita 15 godina, s četvorogodišnjim grace periodom.
Osim ovog prijedloga, Predstavnički dom je večeras, među drugim aktima, većinom glasova odobrio i predloženu strategiju razvoja male privrede u FBiH do 2027. godine, kao i strategiju infrastrukture prostornih podataka FBiH također za period do 2027.
Najviše vremena na sjednici proteklo je u vezi s predloženim zakonom o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", usvojenim na koncu većinom glasova, prenosi Fena.
U vezi s tim aktom je izglasan i zaključak o reorganizaciji preduzeća BH Gas s ciljem uspješne implementacije projekta Južna interkonekcija.
Za stupanje na snagu zakona je potrebna i podrška Doma naroda.
Sjednica Predstavničkog doma je završena oko 21 sat, naredna je sazvana za 18. decembar.
Pred Regionalnim sudom u Gracu ove sedmice održano je suđenje 29-godišnjem mladiću iz BiH koji je optužen da je pokušao da reketira vlasnika lokalnog bordela...