Fudbalski klub “Novo doba” Kojčinovac – Čardačine se emotivnom porukom na Instagramu oprostio od dvojice mladića koji su poginuli u srijedu naveče u saobraćajnoj nesreći u Bijeljini.
Sa velikom tugom opraštamo se od naših dragih prijatelja, Slobodana Čobića i Žikice Jovičića, koji su tragično nastradali u saobraćajnoj nesreći. Najiskrenije saučešće porodicama Čobić i Jovičić. Ostavili su neizbrisiv trag u našim životima svojom ljubavlju prema životu, druženju i fudbalu -navodi se u poruci.
Uvijek su, kako se dodaje, bili vrijedni, veseli i nasmijani donoseći radost svima oko sebe, piše InfoBijeljina.
– Svaki trenutak proveden sa njima je bio ispunjen iskrenim prijateljstvom. Bili su dobra braća, sinovi, unuci, rođaci, momci i prijatelji, a prije svega bili su dobri ljudi – navodi se u poruci.
Nakon tragedije, koja je sve teško pogodila, mislili su, dodaju, da okončaju ovu njihovu priču.
– Međutim, upravo to nam ne bi dozvolili Zizi i Čoba. Osjećamo dužnost prema njima da nastavimo pisanje ove priče, sada sa još većom motivacijom. Biće teško. Biće mnogo teško bez njih – ističe se u poruci.
Njihova strast prema fudbalu i druženju je, kako su dodali, bila zarazna.
– Čuvaćemo vas od zaborava dokle god smo živi. Od sada ste naša ideja i vodilja. Zauvijek ćemo vas pamtiti po osmijehu, duhovitosti, toplini i dobroti. Slobodane i Žiko, hvala vam što ste bili dio naših života. Dobri naši, počivajte u miru i neka vas anđeli čuvaju! -ističe se u poruci.
Opijelo za Jovičića će biti obavljeno sutra (subota) u 13 časova ispred kuće žalosti, a sahrana na groblju u Kojčinovcu.
Za Čobića opijelo će biti u nedjelju u 13 časova ispred kuće porodice Čobić, a sahrana na groblju u Kojčinovcu.
Podsjetimo, sembersko selo Kojčinovac od srijede naveče je zavijeno u crno, nakon što je oko 22.25 došlo do stravičnog sudara u kojem je učestvovao “audi” kojim je upravljao I.K., a koji je povrijeđen, te “pasat”, u kojem su bila ova dvojica mladića.
Tragedija se, kako je saopšteno iz policije, dogodila na magistralnom putu Bijeljina – Zvornik.
Prije nekoliko dana kompanija je najavila da će u investirati više od 100 miliona eura u novu logističku infrastrukturu i moderne tehnologije na tržištima Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Zambije
Vijeće ministara BiH krajem oktobra dodijelilo je bh. državljanstvo Ranku Sočancu (60) iz Kraljeva u Srbiji, a koji je jedan od vlasnika kompanije Nelt.
Nelt je vodeća kompanija u pružanju usluga logistike i distribucije robe široke potrošnje u BiH i regionu. Prema podacima BiznisInfo.ba, Nelt je samo u BiH ove godine imao prihode od oko 380 miliona KM.
Pojedini mediji ranije su objavili da se bogatstvo Sočanac procjenjuje na oko 540 miliona eura, što bi značilo da je milijarder mjereno u markama. Sočanac je kompaniju Nelt osnovao je sa Nebojšom Šaponjićem.
Nelt grupa posluje na 12 tržišta u Evropi i Africi, i bavi se trgovinom i veleprodajom.
Ova grupa je lider distribucije u regionu, servisirajući najveće svjetske kompanije kao što su P&G, Kraft foods, Wrigley, SC Johnson, Dr. Oetker, Heineken, Nestle itd. U sastavu Nelt grupe danas posluju i kompanije Neoplanta – Fabrika mesa Novi Sad, Corner Shop i Javna skladišta Srbije.
https://www.youtube.com/watch?v=cG7ClM2eeSw
Kompanija Nelt ove godine je ukupno ostvarila prihod od 1,4 milijarde eura.
Prije nekoliko dana kompanija je najavila da će investirati više od 100 miliona eura u novu logističku infrastrukturu i moderne tehnologije na tržištima Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Zambije.
– Ovu godinu u Neltu obilježila je uspješna CEO tranzicija i organizaciona transformacija Grupe, kao i činjenica da smo nastavili sa ubrzanim rastom prihoda i pokrenuli poslovne operacije na tržištu Rumunije. Nelt Grupa će ostvariti prihod od 1,4 milijarde eura, što je rast od 8% posto u odnosu na prošlu godinu – naglasio je na godišnjoj konferenciji održanoj ove edmice Darko Lukić, generalni direktor Nelt Grupe.
Planirana investicija od 100 miliona eura, najveća u historiji kompanije, bit će usmjerena na proširenje postojećih kapaciteta, redizajn i optimizaciju logističke mreže, i implementaciju robotizacije i drugih automatizovanih rješenja.
Rast prihoda i na tržištu Bosne i Hercegovine
Kompanija Nelt BiH, koja je dio Nelt Grupe od 2006. godine, kontinuirano ostvaruje veoma dobre poslovne rezultate.
U 2024. godini zabilježen je rast prihoda od 12 posto u odnosu na prošlu godinu, zahvaljujući strateškom planiranju, kvalitetnim tehnološkim i sistemskim rješenjima i ulaganju u razvoj zaposlenih i infrastrukturu.
Iz kompanije ovom prilikom nisu govorili o konkretnim brojkama. No, prema podacima BiznisInfo.ba, kompanija je u BiH prošle godine imala prihode od 337 miliona KM. To bi značilo da su prihodi ove godine oko 380 miliona KM, što je svrstava u red najvećih kompanija u našoj zemlji.
Nelt brendovi, Fabrika dječije hrane i Neoplanta, učvrstili su lidersku poziciju u kategorijama dječije hrane i mesnih prerađevina u kojima posluju. Brojne inovacije i novi proizvodi doveli su do značajnog rasta tržišnog učešća (Fabrika dečije hrane 37%, Neoplanta 14%).
https://www.youtube.com/watch?v=mPEbYno3Le4
Također, bilježi se povećanje ukupnih prihoda obje kompanije (Fabrika dečije hrane +25%, Neoplanta +12%) u odnosu na 2023. godinu.
Nelt Grupa uložila je pet miliona eura u povećanje zarada u 2024. godini, kao i skoro 1,4 miliona u benefite za zaposlene, dok je u razvoj i edukaciju zaposlenih uloženo preko 600.000 eura.
UNICEF i Nelt– 1,3 miliona dolara za jačanje obrazovnih sistema
Nelt Grupa potpisala je ove godine strateško partnerstvo sa UNICEF-om u okviru koga će izdvojiti 1,3 miliona američkih dolara u periodu od tri godine, za jačanje obrazovnih sistema u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Angoli.
Ova inicijativa će omogućiti da oko 30.000 učenika, uključujući 1.000 iz najugroženijih grupa, stekne digitalne i zelene vještine koje su neophodne za tržište rada 21. vijeka.
BiH je za 25 godina kroz emigracije izgubila i više od milion stanovnika, a broj ljudi koji su se morali odreći bh. pasoša jer su neke zemlje zahtijevale da to urade prije nego im dodijele svoje državljanstvo, je daleko manji
Godine 2015, Dejvid Houl je pretraživao regionalni park Meriboro u blizini Melburna. Naoružan detektorom metala, pronašao je nešto izvanredno – vrlo težak, crvenkast kamen u žutoj glini.
Odnio je kamen kući i pokušao da ga razbije, siguran da se unutra nalazi grumen zlata – uostalom, Meriboro je u regionu Goldfilds, gdje je australijska zlatna groznica bila na vrhuncu u 19. vijeku.
Da bi otvorio kamen, Houl je pokušao sa testerom za kamen, brusilicom, bušilicom, a čak je o potopio kamen u kiselinu. Međutim, ni teški kovani čekić nije mogao da napravi nikakvu naprslinu. Razlog je to što je, kako je saznao godinama kasnije, pokušavao da razbije meteorit.
“Izgledao je isklesano, sa ulegnućima. Taj oblik se dobije prilikom prolaska kroz atmosferu, spolja se topi i atmosfera ga oblikuje“, rekao je geolog Dermot Henri iz Melburnskog muzeja.
Iako nije mogao da razbije “kamen“, Houl je bio radoznao i odnio ga je u muzej radi identifikacije. Henri je vidio mnogo kamenja za koje su ljudi mislili da se radi o meteoritima. Zapravo, poslije 37 godina rada u muzeju i ispitivanja više hiljada uzoraka, Henri kaže da se ispostavilo da su samo dva od donesenih bili pravi meteoriti. Ovaj je bio jedan od ta dva.
“Da ugledate takav zemaljski kamen i podignete ga, ne bi trebalo da je toliko težak“, dodaje geolog Bil Birč.
Istraživači su objavili rad o 4,6 milijardi godina starom meteoritu, nazvanom “Meriboro“ po gradiću u čijoj blizini je pronađen.
https://www.youtube.com/watch?v=eHdMmDXsGQc
Težak je čak 17 kilograma, a nakon što je dijamantskom testerom odsečen mali komad – istraživači su okrili da u sastavu ima veliku količinu gvožđa, što ga čini običnim hondritom H5. Pošto je otvoren, mogle su se vidjeti i malene kristalizovane kapljice metalnih minerala, takozvane hondrule. Meteoriti obezbjeđuju najjeftiniji oblik istraživanja svemira. Transportuju nas unazad kroz vrijeme, obezbjeđujući svjedočanstva o starosti, formiranju i hemiji solarnog sistema, uključujući Zemlju, kaže Henri.
Neki omogućavaju pogled na duboku unutrašnjost naše planete. U nekim meteoritima se nalazi “zvjezdana prašina“ starija od našeg solarnog sistema, što nam pokazuje kako se zvijezde formiraju i evoluiraju stvarajući elemente periodnog sistema. Drugi rijetki meteoriti sadrže organske molekule kao što su animokiseline, gradivni blokovi života.
Iako još ne znaju odakle je meteorit stigao i koliko je dugo na Zemlji, istraživači imaju neke ideje. Naš solarni sistem je nekad bio vrtložna gomila prašine i hondritskih stijena. Gravitacija je spojila mnogo tog materijala u planete, ali su ostaci uglavnom završili u ogromnom asteroidnom pojasu.
Ovaj meteorit najvjerovatnije dolazi iz asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, a izbačen je usljed sudara asteroida i jednog dana je udario u Zemlju, kaže Henri. Metoda radioaktivnog ugljenika sugeriše da je na Zemlji između 100 i 1.000 godina, a u periodu 1889-1951 primijećeno je više meteora, što bi moglo odgovarati vremenu dolaska ovog meteorita na našu planetu.
Istraživači kažu da je “Meriboro“ mnogo ređa pojava od zlata, zbog čega je mnogo značajniji za nauku. To je jedan od samo 17 meteorita registrovanih u australijskoj državi Viktorija i druga najveća hondritska masa, iza ogromnog primjerka od 55 kilograma otkrivenog 2003.
To je tek 17. meteorit otkriven u Viktoriji, dok su pronađene hiljade grumena sirovog zlata. Moglo bi se reći da njegovo otkriće ima astronomske razmjere.
“Meriboro“ nije prvi meteorit kome je trebalo više godina da stigne u muzej. Jednom svemirskom kamenu su bili potrebni 80 godina, dva vlasnika i uloga graničnika za vrata prije nego što je konačno otkriveno o čemu se radi.
Tako da ne bi bilo loše da provjerite da li u vašem dvorištu postoji naročito teško i nepopustljivo kamenje – možda imate metaforički rudnik zlata.
Banjalučanin Namik Hrle, potpredsjednik razvoja u IBM-ovom odjelu za softver i direktor razvojne laboratorije u Njemačkoj, koji je nosilac 77 patenata, dolazi u Sarajevo na 4. Futures Leaders Summit (FLS) u organizaciji Fondacije budućnosti u BiH (BH Futures Foundation), koji će početi 13. decembra.
On će biti jedan od oko 20 svjetskih lidera u nauci, porijeklom iz BiH, koji će na ovom samitu prenijeti znanje studentima.
Ovogodišnja tema Futures Leaders Summita je "Iz BiH u svijet: Liderstvo u istraživanju, tehnologiji i preduzetništvu", a samit je u potpunosti posvećen studentima, gdje će njih 200 iz cijele BiH, potpuno besplatno, imati priliku da uče od najboljih.
Na ceremoniji otvaranja FLS-a, između ostalih, obratiće se i Hrle, koji je u intervjuu za "Nezavisne" ispričao kakvi su bili njegovi počeci, gdje je i šta radio dok svoju karijeru nije krunisao ulogom direktora u jednoj od najvećih tehnoloških firmi na svijetu.
NN: Rođeni ste Banjalučanin. Kada i zašto ste se odlučili da napustite rodni grad i koja je bila Vaša prva adresa u svijetu? Gdje ste studirali, usavršili svoje znanje, te kojim poslovima ste se bavili i na kojim destinacijama
HRLE: Da, rođen sam u Banjaluci, u dijelu grada koji se zove Mala čaršija, na Mejdanu. Pohađao sam osnovnu školu "Kasim Hadžić" i banjalučku Gimnaziju, matematičko odjeljenje. Kako sam htio studirati matematiku, nije bilo izbora nego napustiti svoj rodni grad, odnosno svoje roditelje, brata, mnogobrojne drage rođake i prijatelje. Otišao sam u Zagreb, gdje sam diplomirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i magistrirao na Elektrotehničkom fakultetu. Radio sam u nekoliko zagrebačkih firmi, u računskim centrima, kao programer, sistemski inženjer i projektant. Krajem osamdesetih sam sa suprugom i kćerkom odselio u Australiju, u Sidnej, gdje sam razvijao sistemski software za IBM-ove velike računare (mainframe), konkretno, monitor performansi IBM-ove baze podataka Db2.
Počeo sam kao programer, ali vrlo brzo sam postao glavni arhitekta tog projekta. Nakon šest-sedam godina provedenih u Australiji, a tokom kojih sam često boravio u Americi i Njemačkoj, odselili smo se u Njemačku, jer sam dobio ponudu da radim u timu koji je razvijao IBM-ovu platformu za podršku SAP poslovnih aplikacija (SAP je velika njemačka softverska firma). U Njemačkoj živim i radim i danas, a u međuvremenu sam radio na nekoliko IBM-ovih razvojnih projekata koje sam ja inicirao, uglavnom kao glavni arhitekta i vođa projekta.
NN: Jasno je da su Vas poslovni uspjesi doveli do pozicija u IBM-u, no, kako izgleda Vaš radni dan, šta radi potpredsjednik razvoja na odjelu za softver?
HRLE: Uvijek sam se bavio razvojem softvera za velike poslovne sisteme, dakle, organizacije kao što su banke, osiguravajuća društva, trgovački lanci, velike industrijske korporacije, prema tome, tipični IBM-ovi klijenti.
Ovo je važno napomenuti jer potrebe ovih klijenata diktiraju vrlo visoke kriterijume i kvalitete, ali i inovativnosti produkata za čiji razvoj sam zadužen. Naime, ovim kompanijama je softver koji koriste važan izvor konkurentnosti na tržištu, tako da nema mjesta kompromisima. Od mene se očekuje da prepoznam mogućnosti unapređenja poslovanja naših klijenata i transformišem te mogućnosti u konkretna rješenja, koristeći IT (informacijske tehnologije).
Dakle, od identifikacije poslovnih procesa koji se mogu optimizovati ili redefinisati uz pomoć IT-a, dizajna i arhitekture novih IT produkata, te supervizije i konsultacije razvojnih timova koji te nove produkte donose na tržište. Moje obaveze uključuju i sastavljanje razvojnih timova, identifikaciju i asistenciju (mentorstvo) mladim talentima, stvaranje uslova i pružanje podrške njihovim karijerama.
NN: Nosilac ste 77 patenata. Možete li nabrojati neke od njih i dati kratka objašnjenja Šta ste sve osmislili i šta je tek u procesu razvoja, odnosno nastanka
HRLE: Meni je predstavljalo zadovoljstvo raditi na svakom od novih, inovativnih rješenja, bez obzira na to da li su im dodijeljena patentna prava. Naravno, ako se neka rješenja prepoznaju kao vrijedna patentiranja, onda je to potvrda originalnosti, pa se tom zadovoljstvu u procesu inovacije još doda i osjećaj autorstva.
Pretpostavljam da mnogi koji se bave autorskim zanimanjima, bez obzira na područje rada, imaju takav osjećaj. Ako moram izdvojiti neke od patenata, onda bi to bili oni koji su dali rezultat u značajnim poslovnim i finansijskim uspjesima za IBM, kao što su: industrial-scale hybrid transactional/analytics processing, serverless consistent backup, adaptive query optimization... Bojim se da bi mi trebalo puno vremena i pisanog teksta da predstavim ove patente, a ako je neko zainteresovan, može ih potražiti u nekom od dostupnih patentnih registara.
Trenutno radim na procesima implementacije umjetne inteligencije u velikim poslovnim sistemima, što je jako plodno područje za inovaciju, a onda i za patente.
NN: Koja tema će biti u Vašem fokusu na FLS-u, te koju poruku želite poslati studentima, kolegama, pa i bh. građanima koji se nadaju boljoj budućnosti?
HRLE: Na FLS-u ću podijeliti svoja mišljenja o pravcima u kojima se razvija informacijska tehnologija, a što bi trebalo biti zanimljivo onima koji namjeravaju graditi svoje karijere u IT-u, dakle, u koja znanja i iskustva treba ulagati više, a u koja manje. Kao što znate, IT je izuzetno dinamična disciplina i znanja imaju prilično kratko "vrijeme poluraspada", odnosno relevantnosti.
Dakle, bitno je ne biti predugo u zoni komfora, pažljivo pratiti razvoj informacijskih tehnologija i brzo se "prestrojiti". Slično vrijedi i za druge naučne i privredne oblasti. Svojim Bosancima i Hercegovcima poručujem da damo učenju i znanju najveći prioritet, da budemo poznati po svojoj stručnosti, radnoj etici i profesionalnom integritetu, bez obzira na to čime se bavimo. Mi to možemo, i nadam se da će svi koji mogu pomoći ostvarenju ovakvog, vrlo zahtjevnog i, naravno, dugoročnog cilja, to i napraviti.
NN: Šta je bio Vaš recept za uspjeh. Da li je važno biti istrajan, ili u cijelom tom procesu važi da "sreća prati hrabre"?
HRLE: Moj recept za uspjeh zvuči kao kliše, ali ja ne znam drugačije i ne mogu ponuditi ništa atraktivnije, a to je: kontinuirano učenje, zdrava ambicija za postizanje realnih ciljeva, spremnost prihvatanja promjene, pogotovo kada je to povezano sa izlaskom iz zone komfora, pomoć drugima, tolerancija, respekt i podrška razlikama (u svim pogledima). I naravno, određena doza sreće.
Jelena Karleuša je zakazala nastup u Kragujevcu za 31. decembar, ali nisu svi sretni zbog toga.
U otvorenom pismu rok muzičara Zorana Milanovića, Petra Veinovića, Sašu Rankovića, Dušana Jevtovića i Dragana Uroševića navodi se da bi Karleušin koncert bio „neprimjeren“ i „štetan“, kao i da predstavlja „nepotrebno i netransparentno trošenje javnih sredstava“, piše Nova.rs.
U međuvremenu Karleuša se oglasila i pitala Kragujevčane da li žele njen koncert.
- Informisali su me da neki kragujevački muzikanti (ovi gore sa slike) imaju neki problem s mojim dolaskom i našu nekakvom peticijom protiv mene. Iskreno, ja stvarno ne znam ko su ovi ljudi. Ako znate ko su, objasnite im da moje albume izdaje Universal Music, Heaven music, da je moja muzika viralna svuda po svijetu i da sam na prostorima Balkana najtiražnija i najstrimovanija muzička umjetnica punih 30 godina. Molim vas da me od ovakvih napada zaštitite jer pored toga što nije kolegijalno, nije u redu da ovi "muškarci" vrijeđaju i napadaju jednu ženu, kao što to oni čine. Stvar je jednostavna, objasnite jasno i glasno svima, da li želite moj koncert ili koncert ovih ljudi sa slike! Volim vas - napisala je pjevačica.
Pozitivnih reakcija jeste bilo, ali komentari s najviše lajkova su oni u kojima ljudi izričito pišu da ne žele njen nastup u svom gradu.
- „Ne želimo tvoj koncert“, „Zaobiđi Kragujevac, uljudno te molimo“... - neki su od komentara
Jedan se posebno izdvojio:
- Zakupi prostor, npr halu Jezero (to je manje od 1.000.000 dinara sa PDV), ispuni sebi tu želju, od tog ogromnog interesovanja i zaradi sa svojim muzikantima, a za drugu namjenu ostavi gradski budžet koji punimo mi građani u čije ime se donose sve odluke, pa i za doček, koji je specifičan ove tragične 2024. Tvoja je sramota što ne znaš ko su ljudi koje ovdke targetuješ objavom njihovih fotografija, ali ih znaju Kragujevčani kojima pripadaju, za razliku od tebe koja si bila i ostat ćeš strano tijelo, koliko god viralno.
