Notice: Funkcija _load_textdomain_just_in_time je neispravno pozvan. Učitavanje prijevoda za domenu td-cloud-library pokrenuto je prerano. To je obično pokazatelj da se neki kôd u dodatku ili temi prerano pokreće. Prijevodi bi se trebali učitati nakon akcije init ili kasnije. Vidite Ispravljanje grešaka u WordPressu za više informacija. (Ova poruka je dodana u inačici 6.7.0.) in /home/bihvijes/public_html/wp-includes/functions.php on line 6121 PONOVO SKANDALIŠE! Ajša Ramić OPET privođena: Prijetila sudskom policajcu
Visočanka Ajša Ramić ponovo je završila u policiji, a ovoga puta je, kako je potvrđeno, privođena zbog verbalnog napada na sudskog policajca u Opštinskom sudu u Visokom.
Portparol MUP-a Zeničko-dobojskog kantona Samir Valentić potvrdio je da je A. R. uhapšena u utorak.
“Dana 15. 10. 2024. godine, u 11.30 sati, u prostorijama Općinskog suda u Visokom, od strane lica R. A. (31) iz Visokog počinjeno je krivično djelo „ugrožavanje sigurnosti“, prema službeniku sudske policije. Lice R. A. je sprovedeno u prostorije Policijske stanice Visoko gdje je lišeno slobode i zadržano u prostorijama za zadržavanje, nakon čega je nad istim zavedena kriminalistička obrada uz upoznavanje dežurnog tužioca”, kazao je Valentić.
Nezvanično se saznaje da je Ramić nakon kriminalističke obrade otpuštena iz policijskih prostorija.
Ranije privođena
Ajša Ramić došla je u žižu javnosti nakon privođenja s Naidom Mehanović u sklopu akcije “Tin“.
Mehanović i Ramić se povezuju s navodnim podvođenjem djevojke iz Mostara u jednom stanu u Sarajevu. Ramić i Mehanović su puštene iz pritvora pod mjerama zabrane i još se vodi istraga u ovim predmetu.
Pobjegla od partnera
Ajša Ramić se ove godine javila redakciji ovog portal zbog prijetnji njenog vanbračnog partnera i nasilja koje je provodio nad njom. Tada je izjavila za „Avaz“ da se zatekla u stanu kod Naide jer je pobjegla od partnera koji joj je tada slomio nos.
Z.M. (65) i N.H.M. (54), bračni par koji je fizički napao novinarku Nove TV Danku Derifaj i snimatelja Miroslava Bokana, ostaje u istražnom zatvoru još najmanje 30 dana.
Odlučio je to sudija istrage Županijskog suda u Karlovcu, koji je dvojcu odredio pritvor zbog opasnosti od bijega.
Index prenosi da, ako žele na slobodu, moraju platiti kauciju od 15.000 evra po osobi. Sud nije utvrdio opasnost od ponavljanja djela.
Tužilaštvo je, ne otkrivajući identitete, saopštilo da je po primitku krivične prijave koju je podnijela Policijska uprava ličko-senjska ispitalo osumnjičene za počinjenje krivičnog djela prisile prema osobi koja obavlja poslove od javnog interesa ili u javnoj službi.
Navelo je da postoji osnovana sumnja da su primijenili fizičku silu prema dva člana novinarske ekipe i spriječili snimanje reportaže kao i da je muškarac prijetio jednom članu TV ekipe.
Državno tužilaštvo je predložilo sudiji istrage pritvaranje zbog postojanja opasnosti od ponavljanja krivičnog djela i bijega, a sudija je odredio pritvor samo zbog opasnosti od bijega. Oboje osumnjičenih uz hrvatsko imaju i državljanstvo BiH.
Podsjetimo, napad se dogodio tokom snimanja reportaže za emisiju Provjereno o višegodišnjoj devastaciji prirode uz rijeku Unu, na području jednog od najljepših evropskih slapova – Štrbačkog buka.
Novinarsku ekipu na teren su pozvali mještani, zabrinuti jer su Z.M. i N.H.M. zaposjeli javno zemljište, betonirali stijene, rušili prirodne barijere, postavljali rasvjetne stubove i – turistima naplaćivali ulaz na slap.
Napad se dogodio dok su novinarka i snimatelj stajali na javnom parkingu i snimali kadar. Tada su uslijedile salve uvreda, a potom i fizički napad u kojem je N.H.M. je ošamarila Derifaj.
"Spremna sam na sve, ali zabrinuta sam bila u što će to prerasti jer su bili nasilni prema snimatelju, koji je imao svu opremu, kameru... Branili smo jedno drugo", rekla je Derifaj nakon napada.
Napetost je trajala i nakon udarca – naguravanje i vrijeđanje nastavili su se još desetak minuta. Policiju su zvali i napadnuti i napadači. Na snimci objavljenoj nakon incidenta vidi se trenutak šamara.
"Da su rekli 'nemojte snimati', mi ne bismo imali što objaviti, poštovali bismo to. Ali oni ne žele da se o njima piše, a sad se piše još više", dodala je novinarka.
Opisala je i što se događalo nakon napada: "Naguravanje i vrijeđanje trajalo je još deset do 15 minuta. I mi i oni zvali smo policiju. Malo su se smirili tek kad su shvatili da ih snimamo."
Dodala je da su na mjesto incidenta stigla tri policajca, koji su dva i po sata uzimali zapisnik te zatražili od svih da potpišu optužni prijedlog zbog "svađe i tuče", što su ona i Bokan odbili: "Mi se nismo ni svađali ni tukli. Radili smo svoj posao."
Derifaj ističe da je istu temu snimala još 2023. godine i da su o devastaciji obaviještene sve relevantne institucije – ali nitko nije reagovao.
"Zato su nam se ljudi ponovno javili, tražili pomoć", kaže.
Na kraju je poručila: "Duboko se nadam da će ovaj šamar poslužiti barem tome da institucije konačno počnu raditi svoj posao."
Napad je izazvao zgražanje u javnosti i nove pozive institucijama da napokon reaguju na dugogodišnje nelegalne radove na javnoj površini kraj Une, koju ovaj bračni par, kako je izvještavalo Provjereno, tretira kao vlastiti "nacionalni park".
Ruže su često među najomiljenijim biljkama u baštama – svojim prelijepim izgledom i ugodnim mirisom lako osvajaju pažnju, zbog čega ih mnogi žele imati u svojim dvorištima.
Ipak, uprkos svojoj ljepoti, ruže zahtijevaju pažljivo planiran prostor za sadnju. Potrebno im je puno sunčeve svjetlosti, kvalitetno i bogato tlo, ali i pažljiv odabir biljaka s kojima će dijeliti gredicu, piše portal Real Simple.
Određene biljke mogu negativno uticati na ruže, usporavajući njihov rast, iscrpljujući zemljište od važnih hranjivih tvari ili im ograničavajući pristup vodi i svjetlu. Stručnjaci za vrtlarstvo ističu koje biljke nikako ne bi trebalo saditi pored ruža.
Menta
Iako menta može odbiti štetnike i svojim mirisom stvoriti aromatično okruženje, u blizini ruža može postati agresivni konkurent. "Menta se širi brzo putem podzemnih izdanaka i lako preuzme prostor oko ruža, oduzimajući im svjetlost i hranjive tvari", objasnila je u članku Lucie Bradley, stručnjakinja za vrtlarstvo iz kompanije Easy Garden Irrigation. Osim toga, jak miris mente može nadjačati suptilni miris ruža, čime se umanjuje njihova sposobnost privlačenja oprašivača, piše D&D.
Komorač
Komorač je biljka koja iz tla crpi velike količine hranjivih tvari, upravo onih koje su neophodne za rast i cvat ruža. "Komorač iscrpljuje tlo od dušika, fosfora i kalija, što direktno utječe na zdravlje ruža. Osim toga, privlači štetnike poput lisnih uši i bolesti kao što su pepelnica i crna pjegavost" upozorava Bradley.
Jorgovan
Iako su ruže i jorgovani simbol romantike, u vrtu su loša kombinacija. "Obje biljke imaju razgranato korijenje koje zahtijeva mnogo vode i hranjivih tvari. Kada ih posadite blizu, međusobno se konkuriraju, što rezultira slabijim rastom i manjom cvatnjom“ kaže Bradley. Obje biljke sklone su i pepelnici, pa postoji i rizik od međusobnog prijenosa bolesti.
Poznati kompozitor i tekstopisac Milutin Popović Zahar otkrio je tajnu iza velikog hita 'Ivanova korita', koji prvotno nije bio namijenjen pjevačici Merimi Njegomir. Naime, autor teksta spomenute pjesme ispričao je emotivnu priču o tome kako je ona uistinu nastala.
'Pjesmu 'Ivanova korita' napisao sam 1999. godine kada je moj stric Jakša obolio od raka gušterače. Živio je u Beogradu, otišao sam ga vidjeti kada mu je život već bio pri kraju. Pošto je on porijeklom bio iz Crne Gore, rekao mi je: 'Molim te, sinovče, donesi mi vode s Ivanovih korita kod Cetinja, čini mi se da ću ozdraviti od toga', prisjetio se tada Zahar.
'Njegova žena je to čula i rekla mi je: 'Natoči mu vode s bilo kojeg izvora i odnesi'. Tako sam i učinio. Otišao sam kod strica, popio je gutljaj i rekao mi: 'Ovo nije voda s Ivanovih korita'. Krenuo sam kući, sav posramljen, grizla me je savjest. U Beogradu je bila gužva, čini mi se da sam se vozio satima. I odjednom su mi se kroz glavu počeli nizati stihovi: 'Ne pomaže voda, majko, sa korita Ivanova', objasnio je Zahar tada.
Dvije godine kasnije, pjesmu uz koju se i danas brojni vesele, ponudio je Merimi Njegomir.
'Njoj se pjesma dopala, ali mi je rekla da je veoma tužna. Zato sam naknadno dopisao stihove: 'Ti ne plači, majko stara, lijepa Anka progovara. U snu mi se Jova javi, ozdravit ću od ljubavi', govorio je svojedobno kompozitor.
'Bila je izuzetno snažna, u duhovnom, pjevačkom i komunikativnom smislu. Žena za koju sam vjerovao da će živjeti 99 godina. Nećete nigdje naći sposobniju ženu od nje. Pjevala je savršeno na svim jezicima koje je govorila. Ne postoji pjevačica koja joj može prići po intelektu i izvedbi', zaključio je Zahar o pjevačici koja je preminula 2021. u 69. godini života.
Jedan od najbogatijih i najuspješnijih ljudi na Balkanu bez sumnje je Hajriz Brčvak čije kompanije u Bosni i Hercegovini upošljavaju više stotina radnika i zarađuju desetine miliona KM godišnje.
Brčvak je rođen u Bijelom Polju u Crnoj Gori, a danas najviše živi u Njemačkoj gdje se nalazi najveći dio njegovog poslovnog carstva, ispričao je za BiznisInfo.ba uposlenik jedne njegove kompanije u Sarajevu.
Riječ je o velikom poduzetniku ali i humanisti koji upravlja MIH Grupacijom, u sklopu koje posluje preko 20 kompanija.
Brčvak je 2011. godine sa jednim vozilom i jednim zaposlenim počeo da izgrađuje optičku infrastrukturu za njemačke internet i kablovke provajdere, a danas MIH Grupacija zapošljava preko 1.600 radnika i posluje u preko 10 zemalja u Evropi i svijetu.
Kompanije u Sarajevu
Njegova kompanija BH Holding Sarajevo ostvarila je prošle godine neto dobit od 29,7 miliona KM po čemu se našla na 15. mjestu najprofitabilnijih firmi u Federaciji BiH, piše BiznisInfo.ba.
BH Holding d.o.o. Sarajevo se bavi projektovanjem optičkih veza, kao i informatičkim inžinjeringom, te uslugama servisne i tehničke podrške. Primarno su orijentisani na njemačko tržište, s tim da imaju planove razvoja na domaćem tržištu ne samo u poslovima optičke infrastrukture, nego i u poslovima projektovanja i gradnje.
U BiH posluje i kompanija MIH BH d.o.o. koja je svoje poslovanje usmjerila u segment uvođenja instalacija grijanja, plina, vode, struje, klimatizacije i ventilacije. Ove dvije kompanije u BiH zapošljavaju više stotina radnika, a rade uglavnom poslove za njemačku firmu unutar grupacije.
Inovacija kao temelj razvoja
Brčvak je jednom ranijom prilikom ispričao kako je izgledao razvojni put kompanije na čijem je čelu. MiH GmbH je, kazao je, osnovana 2011. godine i u to vrijeme su samo izvođeni radovi popločavanja. Dvije godine kasnije je preko prijatelja dobio ponudu da polaže glasfaser kablove kao podizvođač.
– Počeli smo sa radovima na novom zadatku i unaprijed smo razmišljali kako da budemo bolji i postignemo što bolji učinak. U to vrijeme sam primijetio da raketa za probijanje zemlje može služiti i za polaganje kablova duž ulice, a ne samo za priključke na kućama, što nas je znatno razlikovalo po pitanju učinka od ostalih podizvođača – ispričao je jednom ranijom prilikom Brčvak.
Kako kaže, još u to vrijeme bio je prvi koji je raketom počeo polagati paralelno uz ulicu što dotad niko nije niti radio, niti pokušao.
– Iako nismo imali adekvatne mašine, znanje, potreban kapital, konkurisao sam više puta kod njemačkog Glasfasera kao generalni izvođač i više puta bio ismijavan. Ali, kao što svi znamo, samo dragi Bog odlučuje o našim sudbinama i našoj nafaki, i tako je i došlo da dobijem prvi posao kao glavni izvođač – kaže Brčvak.
Već 2018. godine njegova firma je postala najveći proizvođač Glasfaser-priključaka. Biznis se nakon toga stalno razvija a grupacija je rasla.
Kolika je ukupna dobit Brčkvakove poslovne imprenije – nije poznato. No, ako se uzme u obzir činjenida da samo u BiH zarađuje desetine miliona KM godišnje, onda se može nagađati da se ukupna dobiti mjeri stotinama miliona.
Oborio rekord Njemčke i Evrope
Njegova firma MIH Fiber prije dvije godine je oborila rekord u Evropi, jer je za samo 24 sata izgradila je 10 kilometara optičke infrastrukture i na brzu internet mrežu povezala preko 100 korisnika.
Na ovom poduhvatu radilo je oko 300 ljudi, 80 vozila i preko 200 mašina, a to je samo dio sveukupnog kapaciteta Brčvakove kompanije.
Humanitarne akcije
Osim što ima uspješne kompanije u BiH koje upošljavaju stotine ljudi, Brčvak se često odaziva na humanitarne akcije u našoj zemlji.
Između ostalog, sa još jednim biznismenom je donirao 40 automobila porodicama koje su ostale bez vozila nakon poplava koje su pogodile dijelove Bosne i Hercegovine, tačnije područje Jablanice krajem prošle godine.
Kantonalni sud u Sarajevu za naredna dva mjeseca produžio je pritvor državljankama Švedske J. S. (29) i S. S. S. (23), osumnjičenim za teško razbojništvo nad H. J., radnicom trafike na Grbavici, kojom...