U gašenje vatre će se uključiti i dva helikoptera iz Srbije.
– Dva helikoptera za gašenje požara iz Srbije trebala bi danas oko 14 časova da dolete do Tjentišta i da se uključe u akciju gašenja velikog požara na lokalitetu Nacionalnog parka „Sutjeska“ – potvrdio je direktor Helikopterskog servisa Republike Srpske Boban Kusturić.
Požar već gase dva helikoptera Helikopterskog servisa Republike Srpske i dva Oružanih snaga BiH.
Na lokalitetu Tjentišta gori stoletna crnogorična šuma, te je iz Srpske apelovano da se odobri dolazak helikoptera iz Srbije, bez čije pomoći požar ne može biti stavljen pod kontrolu.
Podsjećamo, Savjet ministara usvojio je na hitnoj sjednici odluku na osnovu koje će biti omogućeno angažovanje helikoptera iz Srbije u gašenju ovog požara.
Ovim tumačenjem rabin implicira da bi, pod krinkom religioznih obaveza, bilo opravdano nametati kontrolu nad širokim područjima. Ovakve izjave, ističu neki, mogu se shvatiti kao izraz fašističke ideologije, usko vezane za neocionizam, a koja se na nikoji način ne može opravdati modernim političkim okolnostima
Izjava federalne zastupnice Kenele Zuko na predizbornom skupu Stranke demokratske akcije (SDA) u Vogošći da su se „Bošnjaci Srebrenice, Bratunca, Vlasenice na volovskim kolima prevozili jer su im takvi bili putevi“, povrijedila je, naljutila, ali i ujedinila Srebreničane i Podrinjce, ali i ostatak države. Na ovakvo ponižavanje ljudi porijeklom iz istočne Bosne reagirali su brojni građani i zvaničnici.
56 članova porodice
Potpredsjednica Udruženja „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“ Kada Hotić, Srebreničanka kojoj su u genocidu ubijeni sin, muž, braća i 56 članova uže i šire familije, heroina koja je dala ogroman doprinos širenju istine o genocidu, također je ogorčena.
Ona je u izjavi za „Dnevni avaz“ oštro odgovorila Keneli Zuko.
- Neka se ona malo raspita, neka vidi šta je Srebrenica, ko su Srebreničani, ovo što je rat učinio, to je druga stvar, a nju neka bude sram i stid! Ona nije za komentara - kaže Hotić.
Srebrenica je, podsjeća Hotić, prije rata bila četvrta općina po standardu u državi.
- Prema istraživanjima, Opština Srebrenica u odnosu na broj stanovnika imala je veći broj intelektualaca, visokoobrazovanih nego Sarajevo, a u Srebrenici nije bilo nezaposlenih. I živjelo se dobro. Da sam, bogdo, mogla ostati u onome životu. Imala bih muža, imala bih sina, imala bih penziju, imala bih ljepotu srebreničku. Lijepo je meni i ovdje, ali nije moje - ističe Hotić.
Mi smo borci
Naglašava da je, zahvaljujući snazi srebreničkih majki, istina o genocidu stigla u svaki dio svijeta.
- Mi znamo da ovdje ratna politika i dalje igra ulogu, da Srebrenica propada, ali mi preživjele žene smo borci. I u mojim osamdesetim ja još pričam, i to dobro pričam, i s visokim predstavnikom, i s generalnim sekretarom UN-a, i sa čitavim svijetom. I uvažavaju nas. Kenela neka se malo preispita o svojoj kulturi i obrazovanju ako misli da je neko bira. Ne dijeli se narod po siromaštvu ili bogatstvu, nego po ljudskosti. Ja nju neću uvrijediti, to je njena kultura - poručuje Kada Hotić.
Zbog eksplozije plinske boce, M.Š. iz Srpca zadobila je povrede sinoć te je prevezena u JZU “Bolnica Gradiška” radi daljnjeg liječenja, prenose “Nezavisne”.
Prema saopštenju Policijske uprave Bosanska Gradiška, Policijsku stanicu Srbac o incidentu je obavijestila dežurna radnica Doma zdravlja Srbac.
Policijsku stanicu Srbac jučer je o događaju obavijestila dežurna radnica iz Javne zdravstvene ustanove “Dom zdravlja Srbac”.
“Uviđaj su izvršili policijski službenici PS Srbac koji su utvrdili da je u pomoćnom objektu gdje se nalazilo lice M. Š. došlo do curenja plina uslijed čega je navedeno lice zadobilo tjelesne povrede te upućeno u JZU ‘Bolnica Gradiška’ radi daljeg liječenja”, izjavili su oni.
Dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka obaviješten je o svim detaljima.
Nakon pregleda slučaja, izjasnio se da događaj ne sadrži elemente krivičnog djela.
Organizacija Pomozi.ba pokrenula je apel za pomoć Mehi Deliji kojem prijeti potpuni gubitak vida.
Pozivom donirate 2 KM na broj 17007.
Meho Delija iz Jablanice zbog brojnih zdravstvenih problema spada u osobe sa invaliditetom. Pored problema sa vidom, imao je nekoliko operativnih zahvata na srcu zbog urođenih srčanih mana.
To ga nije spriječilo da živi život punim plućima, osnuje vlastitu porodicu koju čine njegova supruga i dva maloljetna sina koji su njegova najveća podrška. Jedan sin, nažalost, ima probleme sa srcem kao i otac. S obzirom na to da nije u mogućnosti da radi, on ne može osigurati sredstva za jako komplikovanu i tešku operaciju u Njemačkoj, tačnije Berlinu, jer je i srčani bolesnik. Za operativni zahvat potrebno mu je 21.800 eura.
Zajedno možemo pomoći Mehi da ne izgubi vid, a pored poziva na broj 17007 donacije su moguće i klikom na opciju "Doniraj odmah" ili žiro računa - ovdje.
Tragova na nebu iznad Bosne i Hercegovine od aviona sve je više jer se nove linije uspostavljaju i obaraju se rekordi u broju prevezenih putnika. Pozitivan preokret i uspostavljanje aviolinija omogućava građanima da putuju ka željenim destinacijama. Gdje sve možemo letjeti iz BiH?
Nakon ukidanja aviolinija i sumorne situacije krajem prošle godine kada je glavni grad bio nepovezan sa brojnim destinacijama, Međunarodni aerodrom Sarajevo ove godine ima rekordan broj letova i sada bilježi najbrži rast broja putnika u regionu. Kapaciteti su povećani za preko 180 hiljada u odnosu na 2023. Prema analizama stručnjaka za civilno vazduhoplovstvo Sarajevo će već sljedeće godine nadmašiti svoj sadašnji kapacitet od dva miliona putnika, piše N1.
Maja Alempijević jedna je od onih koji često koriste avio saobraćaj. Smatra da svi aerodromi u državi trebaju raditi na uspostavljanju novih linija.
“Nedostaju nam letovi ka udaljenim destinacijama. Naprimjer, poznajem ljude kojima bi značila aviolinija ka Australiji. Zatim, značile bi nam linije prema pojedinim turističkim destinacijama; iz ličnog iskustva mislim da bi bilo dobro da imamo linije ka Parizu, Barceloni, Lisabonu. To bi nam olakšalo putovanja”, kaže Maja Alempijević.
U ovoj godini avioni iz Sarajeva letjeli su ka 32 destinacije. Dobra vijest je da Ryanair za narednu godinu najavljuje uspostavljanje linije Štokholm- Sarajevo.
“Potencijalno, Sarajevo može otvoriti još linija prvenstveno za stanovništvo koje traži ljetno osvježenje na umjerenijoj klimi i poslovne prilike, tj. iz Bliskog Istoka, ali i Srednjeg i Dalekog. No, aerodrom se prvenstveno treba usmjeriti linijama na zapad i sjever Europe prvenstveno za dijasporu i to treba isforsirati cjelogodišnje linije. Aerodrom treba više raditi na zimskim linijama za skijaše koji bi dolazili u Sarajevo”, ističe Alen Šćuric, stručnjak za civilno vazduhoplovstvo
A optimizam vlada i u Mostaru. Italijanska aviokompanija uspostavila je bazu i osam novih letova. Tako će avioni iz grada na Neretvi letjeti i za Rim, Minhen, Kataniju, Palermo, Napulj.
“Svjedočili ste zadnjih tri i po godine enromnom radu, rastu i dobrom rezultatu Aerodroma Mostar pod ovom upravom i administracijom. Od 0 putnika sada pričamo o 40.000 putnika, o šest redovnih linija, povezanosti Grada Mostara s ostatkom Evrope i svijeta”, napominje Mario Kordić, gradonačelnik Mostara.
Andrijana Katić, federalna ministrica prometa i komunikacija dodaje da se uspostavlja baza prvi put u historiji.
“Novih osam linija iz Mostara. Vlada FBiH je izdvojila za realizaciju ove aktivosti 345 hiljada KM iz budžeta”, kaže Katić.
Pozitivne naznake konačno i u Tuzli. Nakon izuzetno loše situacije usljed zatvaranja baze Wizz Air-a, sada ova kompanija povećava broj letova sa Međunarodnog aerodroma Tuzla, dok u isto vrijeme smanjuje broj letova iz Beograda i Skoplja. U augustu je na ovaj aerodrom sletio i avion kompanije Pegasus i od tada je uspostavljen let ka Istanbulu.
No, tri ili četiri linije dnevno još uvijek su daleko od onoga što građani najmnogoljudnijeg kantona očekuju.
“Apsurdan je broj linija koje imamo ka glavnim gradovima i atraktivnim lokacijama. Uprava aerodroma navodi da su pregovori u toku… a za isto vrijeme građani imaju otežanu mobilnost. Ovdje govorimo o nedostatku političkog osjećaja za nešto što se zove biznis, privreda, turizam. Uz ovakve uslove mobilnost svih građana, a govorim iz perspektive mladih, posljedično mora biti loša”, pojašnjava Almasa Bečić iz Omladinskog pokreta Revolt.
Veći broj letova od tuzlanskog aerodroma ima i Međunarodni aerodrom Banjaluka. Vidljivo je sada da se bh. građanima povećava mogućnost za putovanje avionom ka željenim lokacijama. U isto vrijeme stručnjaci kažu da je prostor za napredak i dalje veliki.
