– Da vas vidim na djelu. Koja sam ja…, napisala je Tereza Kesovija uz fotografiju iz djetinjstva nastalu u Konavlima i pratitelje upitala mogu li je prepoznati.
“To je bar lako! Druga s lijeve strane. Ljepotica naša!” odmah je pogodio Jacques Houdek. “Sve ste prekrasne, ali druga s lijeve strane je nama najljepša”, složili su se i drugi u komentarima.
Tereza Kesovija rođena je 3. oktobra 1938. u Dubrovniku. Odrasla je u obitelji skromnih mogućnosti u Konavlima. Njeno djetinjstvo obilježeno je ratnim i poslijeratnim razdobljem Drugog svjetskog rata, što je ostavilo traga na njenoj porodici i životnim okolnostima.
Tereza je od malih nogu pokazivala izniman talent za muziku. Njezin dar za sviranje flaute otkriven je u ranoj dobi, a roditelji su, unatoč financijskim teškoćama, podržavali njezinu ljubav prema umjetnosti. Nakon završetka osnovnog obrazovanja, nastavila je školovanje u Dubrovniku, gdje se posvetila klasičnoj muzici.
Profesora gitare iz Tuzle Predraga Stankovića uhapsili su pripadnici MUP-a Tuzlanskog kantona.
- Čekamo da ode prijedlog za pritvor. Osumnjičen je za bludne radnje i seksualni odnos zloupotrebom položaja – rekao je Admir Arnautović, portparol Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona.
Naime, prema za sada nezvaničnim informacijama, profesor Stanković je godinama zlostavljao svoje učenike, piše Avaz.
Od početka rata u Ukrajini sigurnosna situacija u svijetu ide ka eskalaciji, a prijetnje mogućim širenjem sukoba Rusije i Zapada brojne evropske zemlje nagnale su da intenzivnije razmišljaju o zaštiti vlastitog stanovništva u slučaju najcrnjeg scenarija.
Švicarci oprezni
Pred informacijom da i jedna Njemačka izrađuje popis bunkera, te planira gradnju novih, kako bi osigurali hitna skloništa za civile, svaka sumnja u potrebu da se razmišlja u ovom pravcu pada u vodu. O tome su unaprijed razmišljali Švicarci, koji 20 posto svog budžeta izdvajaju za sistem zaštite, pa u više od 300.000 skloništa širom države, računajući više od 5.000 javnih, te ona u stambenim zgradama, bolnicama i drugim javnim objektima, svaki od gotovo 8,6 miliona stanovnika ima svoje mjesto.
- Mi smo 2022. godine, kada je počeo rat u Ukrajini, imali nekoliko sastanaka o tom pitanju. Godine 2017., došlo je do izmjena zakona, pa su sva skloništa koja su bila u nadležnosti KUCZ-a predata u nadležnost općinskih struktura civilne zaštite. Tada smo predali nekoliko velikih skloništa, kao i nekoliko stotina hiljada KM prikupljenih po osnovu izdavanja takvih objekata. A izdavali su se za različite namjene, korišteni su kao skladišni prostori, aerobik centri, teretane, svašta nešto – kazao je za “Avaz” Dženan Brkanić, direktor Kantonalne uprave CZ Sarajevo.
Investitori su, pojašnjava Brkanić, dužni da prilikom izgradnje novih objekata izgrade i sklonište ili plate naknadu od jedan posto od vrijednosti grubih radova. Vlada KS i FUCZ su prije dvije godine zatražili i informaciju o stanju skloništa i zaklona, a njihov ukupan broj u KUCZ ne žele otkrivati.
Tajni podatak
- Smatramo to tajnim podatkom, jer ipak je u pitanju sigurnost, ali mogu reći da je od tog broja 46 posto nefunkcionalno. Nadam se da su općine u ove dvije godine nešto uradile o tom pitanju. Došlo je i do gradnje novih skloništa ili zaklona, jer smo dobili nekoliko novih javnih objekata poput škola ili obdaništa. Mislim da se sada generalno više pridaje pažnja civilnim zaštitama i zaštiti stanovništva od različitih hazarda, pa ne daj Bože i u slučaju rata. U slučaju najgoreg jako brzo bi se osposobila i ova neka koja su zapuštenija. Osim skloništa građenih u periodu bivše Jugoslavije, imamo i velike tržne centre, javne garaže, škole i druge objekte, a znam da građani prilikom gradnje individualnih objekata mislili i o tome – ističe Brkanić.
Prema podacima iz pojedinih općina, o kojima su pisali bh mediji, Općina Centar raspolaže sa 51, Novo Sarajevo sa 46, Novi Grad sa 59.
Ostave i ugostiteljski objekti
Većina atomskih skloništa, koja su građena za vrijeme Jugoslavije, koriste se kao ostave ili čak ugostiteljski objekti i nisu u stanju pružiti zaštitu građanima, a za njihovo osposobljavanje potrebna su velika ulaganja, saznaju Nezavisne u CZRS. Na području RS, u sklopu privrednih subjekata, stambenih i drugih objekata, nalazi se 75 atomskih skloništa iz perioda Jugoslavije.
- CZRS nema ingerencije nad tim atomskim skloništima, jer su ona u nekom trenutku prešla u vlasništvo i pod kontrolom su jedinica lokalne uprave, i u većini slučajeva nemaju prvobitnu namjenu. Ona su ili iznajmljena privrednim subjektima za ostave ili građanima za mini ostave, šupe i slično, čak u nekim mjestima, a s obzirom na to da su veličina i do 1.000-1.500 kvadrata, iznajmljivana su kao ugostiteljski objekti - kazao je Trninić za “Nezavisne novine”.
Javno preduzeće BH Pošta d. o. o. Sarajevo primilo je oko 190 prijava studenata za angažman na privremenim i povremenim poslovima.
Odziv studenata je, ističu, na zadovoljavajućem nivou.
- Iskazali smo potrebu za prijemom 20 studenata, ali smo konstatovali da smo primili oko 190 prijava. Kao društveno odgovorno preduzeće nastojaćemo da ubuduće svoje potrebe za ovakvim angažmanima realizujemo iz dostavljenih prijava zainteresovanih studenata, rečeno je u BH Pošti, piše Odlobođenje.
Usvojenim dopunama Zakona o radu, članom 166a, propisuje se da poslodavci za obavljanje privremenih i povremenih poslova mogu zaključiti ugovor i sa studentima, odnosno sa licem upisanim na akreditovanu visokoškolsku ustanovu koje studij pohađa redovno, vanredno, učenjem na daljinu ili kombinovanjem ova tri modela studiranja.
Prema pozivu koji je uputila JP BH Pošta, studenti bi radili u Sarajevu i za 20 radnih dana mogu zaraditi po 1.000 KM.
Smatramo da ovakav vid angažmana na način propisan Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o radu ne može zamijeniti stvarnu potrebu za radnicima, ali može olakšati proces rada kad se ukaže potreba za izvršiocima kod privremenih i povremenih poslova, u vanrednim nepredviđenim okolnostima i potreba angažmana na konkretnim poslovima koji nisu bliže opisani u sistematizaciji radnih mjesta, pojašnjavaju u BH Pošti.
Naglašavaju da studenti na ovaj način mogu ostvariti određena finansijska sredstva u toku obrazovanja i osposobljavanja za konkretna zanimanja i radne angažmane.
Bitcoin je u četvrtak prvi put porastao iznad 100.000 dolara jer je izbor republikanca Donalda Trumpa za predsjednika Sjedinjenih Država potaknuo očekivanja da će njegova administracija stvoriti prijateljsko regulatorno okruženje za kriptovalute
U Sudu BiH danas je nastavljeno suđenje predsjedniku RS Miloradu Dodiku i v.d. direktoru "Službenog glasnika RS" Milošu Lukiću za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.
Danas su na ročištu trebali svjedočiti Siniša Karan i Slavko Mitrović, ali je odbrana Milorada Dodika obavijestila da zbog svojih ranijih obaveza nisu u mogućnosti da dođu.
Tri dokaza
Sutkinja Sena Uzunović je kazala da smatra opravdanim boravak Siniše Karana na konferenciji u Abu Dabiju, ali da će se na narednom pretresu izjasniti o boravku Slavka Mitrovića na sjednici Upravnog odbora Dinner osiguranja u Beču.
Tako su danas odbrane Dodika i Lukića uz spis uložile materijalne dokaze. Sutkinja Sena Uzunović je također kazala da nije uvažila prijedlog Dodikove odbrane da se odgodi današnji pretres zbog, kako je odbrana navela, prisustva Milorada Dodika večeri u Cirihu te je i on prisustvovao ročištu.
Goran Bubić, advokat Milorada Dodika, uložio je tri dokaza koji se tiču objavljenog sadržaja u Službenom listu BiH. On je kazao da se to odnosi na prigovor retroaktivnosti primjene zakona.
Zatim je uložio rješenje Ustavnog suda BiH te naveo da ako "Tužilaštvo predaje zakonodavnu moć Kristijanu Šmitu", onda, kako je Bubić istakao, "imamo beznačajno djelo".
Uložio je i zapisnik sa sjednice Vijeća sigurnosti UN-a iz jula 2021. godine iz kojeg se, kako je Bubić naveo, vidi da je "Vijeće sigurnosti razmatrao imenovanje Kristijana Šmita, ali da nije donio rezoluciju kojom je trebao biti potvrđen mandat Kristijan Šmita kao visokog predstavnika". Time, kako je naveo Bubić, odbrana Dodika, dokazuje "da Kristijan Šmit nije legalno izabran za visokog predstavnika".
Nota kancelarije OHR-a
Odbrana Milošu Lukića, koju je danas zastupao Slavko Jandrić, uložila je i Aneks 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir na francuskom i engleskom jeziku uz prevod sudskog tumača. Također su uložili nekoliko rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a. Na kraju su uložili i notu kancelarije OHR-a u vezi imenovanja Kristijana Šmita za visokog predstavnika.
Nastavak suđenja je zakazan za 9. decembar, kada će biti pozvani Karan i Mitrović.
![Pinterest](https://pinterest.com/pin/create/button/?url=https://bihvijesti.ba/poznata-pjevacica-objavila-fotografiju-iz-djetinjstva-i-pitala-fanove-koja-sam-ja/&media=https://bihvijesti.ba/wp-content/uploads/2024/11/poznata-pjevacica-objavila-fotografiju-iz-djetinjstva-i-pitala-fanove-koja-sam-ja.jpg&description=- Da vas vidim na djelu. Koja sam ja..., napisala je Tereza Kesovija uz fotografiju iz djetinjstva nastalu u Konavlima i pratitelje upitala mogu li je prepoznati. "To je bar lako! Druga s lijeve strane. Ljepotica naša!" odmah je pogodio Jacques Houdek. "Sve ste prekrasne, ali druga s lijeve strane je nama najljepša", složili su se i drugi u komentarima. View this post on Instagram A post shared by Tereza Kesovija (@terezakesovijaofficial) Tereza Kesovija rođena je 3. oktobra 1938. u Dubrovniku. Odrasla je u obitelji skromnih mogućnosti u Konavlima. Njeno djetinjstvo obilježeno je ratnim i poslijeratnim razdobljem Drugog svjetskog rata, što je ostavilo traga na njenoj porodici i životnim okolnostima. Tereza je od malih nogu pokazivala izniman talent za muziku. Njezin dar za sviranje flaute otkriven je u ranoj dobi, a roditelji su, unatoč financijskim teškoćama, podržavali njezinu ljubav prema umjetnosti. Nakon završetka osnovnog obrazovanja, nastavila je školovanje u Dubrovniku, gdje se posvetila klasičnoj muzici. View this post on Instagram A post shared by Tereza Kesovija (@terezakesovijaofficial) Objava Poznata pjevačica objavila fotografiju iz djetinjstva i pitala fanove: “Koja sam ja” pojavila se prvi puta na PressMedia.){kind=link}