2.7 C
Sarajevo
Utorak, 1 listopada, 2024

Predstavljen program ‘U fokusu’ 30. Sarajevo Film Festivala: Ovo je najotvorenija selekcija do sada

Program “U fokusu” 30. Sarajevo Film Festivala donosi selekciju filmova koji se bave izuzetno raznovrsnim temama na vrlo smjele, otvorene i hrabre načine. Filmovi u programu premijerno su prikazani na velikim i značajnim filmskim festivalima poput Berlinala, Cannesa, Locarna, saopćeno je iz SFF-a.

“Ovaj program je jedan od programa za koje je čisti užitak praviti selekciju. Selekcija je uvijek različita jer su filmovi potpuno različiti. Možda bih mogla reći da je ovo najotvorenija selekcija do sada, jer su autori danas otvoreniji nego što su ranije bili. Mislim da ta otvorenost krasi ovaj program ove godine”, izjavila je Elma Tataragić, selektorica programa “U fokusu”.

U nastavku donosimo filmove iz selekcije ovog programa:

CROSSING
Švedska, Danska, Francuska, Turska, Gruzija, 2024, 105 min.

Režija: Levan Akin

Uloge: Mzia Arabuli, Lucas Kankava, Deniz Dumanli

Lia, umirovljena učiteljica iz Gruzije, obećala je da će otkriti šta se dogodilo njenoj rodici Tekli koja se vodi kao nestala osoba. Nakon što joj njen susjed Achi saopšti da Tekla možda živi u Turskoj, njih dvoje se odlučuju uputiti tamo kako bi je zajedno potražili. U Istanbulu pronalaze prekrasan grad pun veza i mogućnosti, ali pronaći nekoga ko ne želi biti pronađen puno je teže nego što su očekivali. Sve dok ne upoznaju Evrim, advokaticu koja se bori za prava transrodnih osoba. Dok lutaju zabačenim istanbulskim ulicama, Lia i Achi imaju osjećaj da su bliže Tekli nego ikada ranije.

KADA JE ZAZVONIO TELEFON
Srbija, SAD, 2024, 73 min.

Režija: Iva Radivojević

Uloge: Natalija Ilinčić, Anton Augustinov, Slavica Bajčeta

Kroz intimnu rekonstrukciju jednog telefonskog poziva, film “Kada je zazvonio telefon” istražuje osjećaj dislokacije i prirodu sjećanja. Prema sjećanju glavne protagonistice filma, jedan telefonski poziv u vrijeme kada je imala jedanaest godina izbrisao je njenu zemlju, historiju i identitet, te krije istinu o njihovom postojanju u knjigama, filmovima i uspomenama onih koji su rođeni prije 1995. godine.

MMXX
Rumunija, Francuska, Moldavija, 2023, 160 min.

Režija: Cristi Puiu

Uloge: Bianca Cuculici, Laurențiu Bondarenco, Otilia Panaite, Florin Țibre, Igor Babiac, Roxana Ogrendil, Adelaida Perjoiu, Dorian Boguță, Dragoș Bucur, Marin Cumatrenco

Mlada psihoterapeutkinja Oana Pfifer postepeno se upliće u mrežu pitanja iz upitnika kroz koji prolazi sa svojim pacijentima. Mihai, Oanin brat, brine se zbog svog rođendana, ulovljen u priči koja prevazilazi njegove mogućnosti. Oanin suprug Spetimiu brine se za svoje zdravlje i površno sluša priču o skorašnjem neobičnom iskustvu svoga kolege. Narcis Patranescu, policijski inspektor zadužen za slučajeve organizovanog kriminala, opterećen je uznemirujućom teškom pričom dok na sahrani saslušava jednu mladu ženu.

MJESEC / MOND
Austrija, 2024, 92 min.

Režija: Kurdwin Ayub

Uloge: Florentina Holzinger, Andria Tayeh, Celina Antwan, Nagham Abu Baker

Sarah, bivša majstorica borilačkih vještina iz Beča, prihvata ponudu da radi kao lična trenerica za tri kćerke jedne bogate bliskoistočne porodice. U kući okruženoj zidovima, bez pristupa internetu i pod stalnim nadzorom triju sestara, Sarah otkriva da njene klijentice nisu zaista zainteresovane da treniraju boks. Postavlja se pitanje: zašto su zapravo angažovali Saru?

PROSLAVA
Hrvatska, Katar, 2024, 86 min.

Režija: Bruno Anković

Uloge: Klara Fiolić, Lars Štern, Jan Doležal, Nedim Nezirović, Tanja Smoje, David Tasić Daf, Izudin Bajrović, Bernard Tomić, Krešimir Mikić

Mijo kraj Drugog svjetskog rata dočekuje kao vojnik sakriven u šumi. Kroz priču o njegovom životu, istražujemo okolnosti koje su dovele do širenja ekstremizma. Nakon što je svjedočio okrutnom činu svoga oca uzrokovanom siromaštvom i izvršio nepošteni nalog opštinskih vlasti da se riješi porodičnog psa, Mijo postaje lak plijen za radikalno desne ideologe koji mu nude lažnu nadu u bolji život i lažnog krivca za sve što je propatio.

THE SHAMELESS
Švicarska, Bugarska, Francuska, Taiwan, Indija, 2024, 115 min.

Režija: Konstantin Bojanov

Uloge: Anasuya Sengupta, Omara, Auroshikha Dey, Rohit Kokate, Kiran Bhivagade, Tanmay Dhanania, Mita Vashisht

U gluho doba noći, nakon što je nožem ubila policajca, Renuka bježi iz jednog bordela1 u Delhiju. Utočište pronalazi u zajednici seksualnih radnica na sjeveru Indije gdje upoznaje Deviku, mladu djevojku osuđenu da život provede kao prostitutka. Njihov odnos prerasta u zabranjenu romansu. Zajedno kreću na opasno putovanje kako bi pobjegle od zakona i pronašle slobodu.

VRAŽIJA KUPKA / DES TEUFELS BAD
Austrija, Njemačka, 2024, 121 min.

Režija: Veronika Franz, Severin Fiala

Uloge: Anja Plaschg, David Scheid, Maria Hofstätter

Gornja Austrija, godina 1750: sivo nebo ogleda se u ribljoj bari. Duboka, mračna šuma upija sunčevu svjetlost. Na vrhu brijega javnosti je izloženo tijelo pogubljene žene. Kao dokaz. Kao upozorenje. Ili kao predskazanje? Agnes, duboko religiozna i izrazito osjetljiva žena, posmatra izloženi leš sa sažaljenem. Ali istovremeno osjeća i čežnju jer se osjeća poput strankinje u svijetu njenoga supruga Wolfa. Taj svijet je emotivno prazan, vrti se oko posla, obaveza i tuđih očekivanja. Agnes se sve više povlači u sebe. Njen unutrašnji zatvor postaje sve tješnji, njena melanholija sve nepodnošljivija. Uskoro, šokantni čin nasilja čini joj se kao jedini izlaz.

30. Sarajevo Film Festival bit će održan od 16. do 23. augusta 2024. godine.

Objava Predstavljen program ‘U fokusu’ 30. Sarajevo Film Festivala: Ovo je najotvorenija selekcija do sada pojavila se prvi puta na PressMedia.

Slučajna vijest

Dobri ljudi, telefon u ruke: Meho Delija iz Jablanice treba našu pomoć

Organizacija Pomozi.ba pokrenula je apel za pomoć Mehi Deliji kojem prijeti potpuni gubitak vida.

Pozivom donirate 2 KM na broj 17007. 

Meho Delija iz Jablanice zbog brojnih zdravstvenih problema spada u osobe sa invaliditetom. Pored problema sa vidom, imao je nekoliko operativnih zahvata na srcu zbog urođenih srčanih mana.

To ga nije spriječilo da živi život punim plućima, osnuje vlastitu porodicu koju čine njegova supruga i dva maloljetna sina koji su njegova najveća podrška. Jedan sin, nažalost, ima probleme sa srcem kao i otac. S obzirom na to da nije u mogućnosti da radi, on ne može osigurati sredstva za jako komplikovanu i tešku operaciju u Njemačkoj, tačnije Berlinu, jer je i srčani bolesnik. Za operativni zahvat potrebno mu je 21.800 eura.

Zajedno možemo pomoći Mehi da ne izgubi vid, a pored poziva na broj 17007 donacije su moguće i klikom na opciju "Doniraj odmah" ili žiro računa - ovdje.

Objava Dobri ljudi, telefon u ruke: Meho Delija iz Jablanice treba našu pomoć pojavila se prvi puta na PressMedia.

Provjerite šta se smije nositi preko granice, a šta ne

Gotovo pred svake praznike i/ili blagdane, kada ljudi putuju u inostranstvo, postavlja se pitanje šta se legalno smije, a šta ne smije nositi preko granice, koliko paklica cigareta smije biti u autu, hoće li vam „zalijepiti“ kaznu ako u prtljažniku nađu dva koluta sira i „tablu“ slanine, da li je dozvoljeno prenijeti jednaku količinu piva i vina, šta je sa žestokim alkoholnim pićima...

Ima tu nekih nelogičnosti, iz nekih zemalja možete unijeti neograničene količine ribe, iz drugih ni gram mesa; sa slatkišima nećete imati problema nigdje, ali sa hranom za bebe hoćete. Upravo zbog svih tih pravila kojih je toliko da ih ponekad nije lako zapamtiti ni samim carinicima, donosimo spisak svih stvari koje smijete, odnosno ne smijete unositi u Hrvatsku.

Prvo treba napomenuti da se ovaj spisak odnosi na uvoz robe iz zemalja koje se nalaze van EU, sa izuzetkom Švajcarske, Islanda, Norveške, San Marina, Andore i Lihtenštajna. Dakle, za ove posljednje države važe ista pravila kao da prevozite robu unutar EU, te tu nema nikakvih ograničenja. Još neka posebna pravila važe za Farska ostrva i Grenland, ali da ne komplikujemo ionako dugi spisak, te dvije države ćemo ovdje izostaviti. Ukratko, ako uvozite robu iz trećih zemalja (npr. BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija itd.), limit za uvoz robe ne smije po osobi premašiti 430 evra u pomorskom i vazdušnom prometu, te 300 evra u svim ostalim vrstama prevoza, odnosno 150 evra za putnike mlađe od 15 godina, bez obzira na prevozno sredstvo kojim putuju, piše Večernji list.

Putnici u vazdušnom prevozu u Hrvatsku mogu unijeti nešto više duvanskih proizvoda nego oni koji putuju drugim oblicima prevoza. Oni u vazdušnom prevozu mogu unijeti 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara i 250 grama duvana za pušenje. Osobe koje putuju drumskim ili železničkim prevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 10 cigara i 50 grama duvana za pušenje. Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama zagrejanog duvanskog proizvoda, 10 mililitara e-tečnosti i 50 grama tzv. novih duvanskih proizvoda iz člana 94. stav 2. Zakona o akcizama.

Alkoholna pića

Kada su u pitanju alkoholna pića, ista pravila važe i za putovanja drumskim, vazdušnim i pomorskim prevozom – svima je dozvoljeno unijeti 16 litara piva, četiri litre vina i dvije litre alkoholnih pića koja sadrže manje od 22% alkohola, odnosno jednu litru jačih alkoholnih pića.

Ako želite plaćati akcize, moguće je, uz uslov da ste stariji od 17 godina, unijeti 800 cigareta, 400 cigarilosa, 200 cigara, kilogram duvana, 10 litara žestine, 90 litara vina, 110 litara piva i 100 mililitara e-tečnosti, a sve preko toga nećete moći unijeti čak ni uz plaćanje.

Meso, riba, sir, mlijeko, jaja...

Carinski službenici obavljaju službene kontrole proizvoda životinjskog porijekla koji čine dio ličnog prtljaga putnika, tako da uopšte nije dozvoljeno unijeti meso i mleijko te proizvode od mesa i mlijeka. Dozvoljeno je po osobi unijeti 20 kilograma svježe, sušene, kuvane, usoljene ili dimljene ribe, škampa, rakova i školjki. Kada su u pitanju drugi proizvodi životinjskog porijekla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih bataka, tu je dozvoljeno unijeti do dva kg po osobi. Svježeg voća i povrća, osim krompira, smijete unijeti do pet kilograma.

Ostali proizvodi

Putnici iz trećih zemalja mogu u Hrvatsku unijeti do dva kilograma mleka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i specijalne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga, kao i hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga, uz uslov da ne zahtijeva držanje u frižideru prije otvaranja.

Bez ograničenja ili u količini za ličnu upotrebu, svi putnici u Hrvatsku mogu unijeti hljeb, kolače, kekse, vafle i oblande, dvopek, tostirani hljeb i slične prepečene proizvode sa manje od 20% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi. Bez ograničenja se mogu unijeti i brojni drugi proizvodi poput čokolade i slatkiša (uključujući bombone) sa manje od 50% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja, dodataka hrani upakovanih za krajnjeg potrošača koji sadrže manje količine (ukupno manje od 20%) prerađenih proizvoda životinjskog porijekla, masline punjene ribom, tjestenine i rezance, koncentrate supe i poboljšivače ukusa.

Kada je u pitanju gorivo, u kanisterima smijete prevesti do 10 litara istog goriva kao ono koje se nalazi u vašem vozilu, dakle nema prevoza dizela ako vozite benzinca.

Unos lijekova

Unošenje gotovih lijekova za lične potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uslov da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača) i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prepisa istorije bolesti, potvrde ljekara). Unošenje lijekova koji sadrže drogu, takođe za lične potrebe putnika, moguće je u količini potrebnoj za liječenje do najviše pet dana, i to takođe uz posjedovanje medicinske dokumentacije, iz koje proizlazi neophodnost uzimanja odnosnog lijeka.

Ako se ipak odlučite rizikovati, znajte da vas mogu „udariti“ po džepu s kaznom koja može iznositi do 13.300 evra. Konkretno, kada se određuje visina kazne, bitno je šta i koliko toga ste pokušali prokrijumčariti. Za prekršaj neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe, ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe, iz člana 64. stav 1. tačka 11. Zakona o sprovođenju carinskog zakonodavstva EU, propisana je novčana kazna za fizičko lice od 265 do 6.600 evra.

Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način, te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne prirode ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, član 63. stav 1. Zakona o sprovođenju carinskog zakonodavstva EU propisana je novčana kazna za fizičko lice od 400 do 13.300 evra.

Poznati primjeri kazne iznosili su 5.100 kuna za pokušaj unošenja dvije vreće, odnosno oko 15 kg kupusa, 3.500 kuna za tri bundeve, 4.000 kuna za tri akumulatora, te čak 22.000 kuna za šest kilograma svježeg i pet kilograma suvog mesa.

Objava Provjerite šta se smije nositi preko granice, a šta ne pojavila se prvi puta na PressMedia.

Povezani članci

Popularne kategorije