Hidrološko i građevinsko vještačenje o poplavama koje su zadesile Doboj 2014. godine je okončano i sutra bi trebalo da bude prezentovano u banjalučkom Okružnom sudu na suđenju bivšem gradonačelniku Doboja Obrena Petrovića.
Ovo vještačenje tražila je odbrana,a u ovom slučaju sudi se i šefu Odsjeka civilne zaštite Doboj Milku Vidakoviću. Njih dobojsko Okružno tužilaštvo tereti za izazivanje opšte opasnosti tokom poplava u maju 2014. godine u kojima je nastradalo 11 ljudi i pričinjena velika šteta.
Proces protiv Petrovića i Vidakovića počeo je u avgustu 2023. godine i tužilaštvo je izvelo sve po optužnici planirane dokaze, a većinu ih je izvela i odbrana.
Suđenje je u septembru ove godine odgođeno nakon što je usvojen prijedlog odbrane da se u ovom slučaju uradi hidrološko i građevinsko vještačenje poplava u Doboju kako bi se, kako kažu su rekli branioci optuženih, utvrdilo šta se to desilo i kava je to poplava bila te šta su propusti optuženih ako ih ima, piše Glas.
Petrovićev advokat Dragan Radović, „Glasu“ je rekao da će na sudu biti saslušan vještak kojeg su angažovali, ali nije mogao da govori detalje.
Prema prijedlogu odbrane u ovom slučaju rađena su dva vještačenja hidrološko i građevinsko.
Jedno je povjereno stručnjaku građevinsko – hidrotehničke struke Marku Bariću, a drugo stručnjaku iz oblasti bezbjednost u vanrednim situacijama Dragiši Jurišiću. Tokom ovog procesa na prijedlog odbrane ranije izvedena i analiza obdukcija stradalih u poplavama.
Vještak specijalista sudske medicine Željko Karana na ranijem ročištu je rekao da su obdukcije tijela stradalih u poplavama u Doboju 2014. godine urađene nepotpuno i iz dokumentacije o tome ne može se bez osnova sumnje smatrati da je uzrok smrti utapanje.
Petrovića i Vidakovića terete da su krivično djelo počinili od 13. do 17. maja 2014. godine, na području grada Doboja, u situaciji neposredne opasnosti od prirodne nepogode i nadolazeće opasnosti od poplave, usljed stalnog rasta vodostaja rijeke Bosne uzrokovan obilnim padavinama.
Teret ih da su svjesno kršili odredbe Plana za sprovođenje preventivnih i operativnih mjera spasavanja od poplava i Zakona o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama. Nisu uopšte postupili po propisima o Civilnoj zaštiti Zakonu o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama.
Štete pričinjene u poplavi procijenjene su na oko 173 miliona maraka od čega se 123 miliona odnosi se na štetu u privredi. Šteta pričinjena građanima procijenjena je na 46 miliona KM, dok je oko 3. 8 miliona maraka pričinjeno štete na putnoj infrastrukturi.
