Notice: Funkcija _load_textdomain_just_in_time je neispravno pozvan. Učitavanje prijevoda za domenu td-cloud-library pokrenuto je prerano. To je obično pokazatelj da se neki kôd u dodatku ili temi prerano pokreće. Prijevodi bi se trebali učitati nakon akcije init ili kasnije. Vidite Ispravljanje grešaka u WordPressu za više informacija. (Ova poruka je dodana u inačici 6.7.0.) in /home/bihvijes/public_html/wp-includes/functions.php on line 6121
PRLJAVO BOGAT! Neprijatelja desnice jako mrze i povezuju sa ‘sotonom’, jednu stvar mu ne opraštaju
4.7 C
Sarajevo
Utorak, 13 svibnja, 2025

PRLJAVO BOGAT! Neprijatelja desnice jako mrze i povezuju sa ‘sotonom’, jednu stvar mu ne opraštaju

George Soros, globalno poznat kao milijarder i filantrop, posljednjih je desetljeća postao centralna figura u mnogim teorijama zavjere i političkim diskursima. Često se njegovo ime spominje u negativnom kontekstu, a njegovi kritičari često ga opisuju kao “plaćenika”, “manipulatora” i “krivca” za mnoge globalne događaje. Ovaj 94-godišnjak, kojeg su političke elite i komentatori često prozvali “Sotoninim slugom”, optuživan je za poticanje “obojenih revolucija”, financijske krize te masovne migracije prema Europi.

Teorije o Sorosu nisu ograničene samo na političke govore. Dovoljno je pregledati komentare ispod članaka na raznim portalima i uočit ćete kako ga mnogi optužuju za gotovo sve društvene i političke probleme. U novije vrijeme, njegova uloga u raznim zavjerama konkurira ona Billa Gatesa, posebice u kontekstu pandemije COVID-19. Ali ko je zapravo George Soros, i zašto je postao toliko omražen?

Životna priča

George Soros rođen je 1930. godine u Mađarskoj u židovskoj porodici koja je preživjela Holokaust. Porodica je tokom Sorosova djetinjstva promijenila prezime kako bi se zaštitila od rastućeg antisemitizma. Soros je 1947. godine napustio Mađarsku zbog komunističkog režima te je u Londonu započeo studij na prestižnoj London School of Economics. Pod mentorstvom filozofa Karla R. Poppera, razvio je ideje koje su snažno utjecale na njegovu kasniju filantropiju. Popperova teorija “otvorenog društva”, koja zagovara pluralizam ideja i individualnu slobodu, postala je temelj Sorosevog društvenog i političkog djelovanja.

Soros je ubrzo nakon studija započeo uspješnu karijeru u financijama, osnovavši hedge fond koji je kasnije postao poznat kao Quantum Fund. Soros je 1992. godine zaradio milijardu dolara kladeći se na pad britanske funte, čime je stekao reputaciju jednog od najuspješnijih i najkontroverznijih finansijskih špekulanata.

Soros je veliki dio zarade uložio u filantropske projekte. Njegova fondacija “Otvoreno društvo” podržavala je projekte vezane uz obrazovanje, ljudska prava i izgradnju institucija. Sorosova fondacija igrala je ključnu ulogu u razvoju civilnog društva, osobito u zemljama bivšeg Istočnog bloka, nakon pada komunizma. U tom razdoblju Soros je podržavao opoziciju autoritarnim režimima, finansirajući nevladine organizacije i medije. Njegova podrška tim projektima često ga je dovodila u sukob s novim, nacionalističkim vođama.

Mađarski premijer Viktor Orbán, koji je nekada bio Sorosev saveznik u rušenju komunizma, sada ga prikazuje kao neprijatelja mađarske nacije. Slična situacija dogodila se i u Hrvatskoj, gdje je prvi predsjednik Franjo Tuđman optužio Sorosa za podršku opoziciji i nezavisnim medijima.

Teorije zavjere

Danas ga često optužuju oni isti političari koje je nekoć podržavao u borbi protiv komunističkih režima. Dok su ga u ranim danima tranzicije smatrali herojem demokracije, danas ga desničarski lideri optužuju za destabilizaciju svojih država i promicanje liberalne agende. Sorosev rad na izgradnji otvorenih društava postao je meta političara koji su nacionalizam i autoritarnost stavili u prvi plan.

Mađarska pod Orbánom i Poljska pod Kaczyńskijevim PiS-om danas su simboli ove borbe. U tim se zemljama Soros prikazuje kao prijetnja nacionalnim vrijednostima, a njegove filantropske aktivnosti optužuju se za poticanje migracija, podršku LGBT pravima i feminističkim pokretima.

Za razumijevanje mržnje prema Sorosu ključno je razumjeti kontekst svjetske politike nakon pada Berlinskog zida. S padom komunizma, mnogi autoritarni lideri na Istoku počeli su retradicionalizirati svoje društvene vrijednosti, dok je Zapad sve više prihvaćao liberalne ideje. Soros je, zbog svoje podrške liberalnim vrijednostima i demokraciji, postao prikladna meta za one koji žele zadržati moć i suzbiti opoziciju.

Ono što mnogi zanemaruju jest da su mnoge od optužbi na Sorosov račun neutemeljene. Soros, primjerice, nikada nije podržavao rat u Iraku, a njegova zaklada nije usmjerena na destabilizaciju društava, već na jačanje demokratskih institucija. Ipak, teorije zavjere i dalje su prisutne, a Soros ostaje glavna meta kako na desnici, tako i među nekim dijelovima ljevice.

Objava PRLJAVO BOGAT! Neprijatelja desnice jako mrze i povezuju sa ‘sotonom’, jednu stvar mu ne opraštaju pojavila se prvi puta na PressMedia.

Slučajna vijest

Ko je Hajriz Brčvak koji samo u BiH zarađuje desetine miliona maraka godišnje

Jedan od najbogatijih i najuspješnijih ljudi na Balkanu bez sumnje je Hajriz Brčvak čije kompanije u Bosni i Hercegovini upošljavaju više stotina radnika i zarađuju desetine miliona KM godišnje.

Brčvak je rođen u Bijelom Polju u Crnoj Gori, a danas najviše živi u Njemačkoj gdje se nalazi najveći dio njegovog poslovnog carstva, ispričao je za BiznisInfo.ba uposlenik jedne njegove kompanije u Sarajevu.

Riječ je o velikom poduzetniku ali i humanisti koji upravlja MIH Grupacijom, u sklopu koje posluje preko 20 kompanija.

Brčvak je 2011. godine sa jednim vozilom i jednim zaposlenim počeo da izgrađuje optičku infrastrukturu za njemačke internet i kablovke provajdere, a danas MIH Grupacija zapošljava preko 1.600 radnika i posluje u preko 10 zemalja u Evropi i svijetu.

Kompanije u Sarajevu

Njegova kompanija BH Holding Sarajevo ostvarila je prošle godine neto dobit od 29,7 miliona KM po čemu se našla na 15. mjestu najprofitabilnijih firmi u Federaciji BiH, piše BiznisInfo.ba.

BH Holding d.o.o. Sarajevo se bavi projektovanjem optičkih veza, kao i informatičkim inžinjeringom, te uslugama servisne i tehničke podrške. Primarno su orijentisani na njemačko tržište, s tim da imaju planove razvoja na domaćem tržištu ne samo u poslovima optičke infrastrukture, nego i u poslovima projektovanja i gradnje.

U BiH posluje i kompanija MIH BH d.o.o. koja je svoje poslovanje usmjerila u segment uvođenja instalacija grijanja, plina, vode, struje, klimatizacije i ventilacije. Ove dvije kompanije u BiH zapošljavaju više stotina radnika, a rade uglavnom poslove za njemačku firmu unutar grupacije.

Inovacija kao temelj razvoja

Brčvak je jednom ranijom prilikom ispričao kako je izgledao razvojni put kompanije na čijem je čelu. MiH GmbH je, kazao je, osnovana 2011. godine i u to vrijeme su samo izvođeni radovi popločavanja. Dvije godine kasnije je preko prijatelja dobio ponudu da polaže glasfaser kablove kao podizvođač.

– Počeli smo sa radovima na novom zadatku i unaprijed smo razmišljali kako da budemo bolji i postignemo što bolji učinak. U to vrijeme sam primijetio da raketa za probijanje zemlje može služiti i za polaganje kablova duž ulice, a ne samo za priključke na kućama, što nas je znatno razlikovalo po pitanju učinka od ostalih podizvođača – ispričao je jednom ranijom prilikom Brčvak.

Kako kaže, još u to vrijeme bio je prvi koji je raketom počeo polagati paralelno uz ulicu što dotad niko nije niti radio, niti pokušao.

– Iako nismo imali adekvatne mašine, znanje, potreban kapital, konkurisao sam više puta kod njemačkog Glasfasera kao generalni izvođač i više puta bio ismijavan. Ali, kao što svi znamo, samo dragi Bog odlučuje o našim sudbinama i našoj nafaki, i tako je i došlo da dobijem prvi posao kao glavni izvođač – kaže Brčvak.

Već 2018. godine njegova firma je postala najveći proizvođač Glasfaser-priključaka. Biznis se nakon toga stalno razvija a grupacija je rasla.

Kolika je ukupna dobit Brčkvakove poslovne imprenije – nije poznato. No, ako se uzme u obzir činjenida da samo u BiH zarađuje desetine miliona KM godišnje, onda se može nagađati da se ukupna dobiti mjeri stotinama miliona.

Oborio rekord Njemčke i Evrope

Njegova firma MIH Fiber prije dvije godine je oborila rekord u Evropi, jer je za samo 24 sata izgradila je 10 kilometara optičke infrastrukture i na brzu internet mrežu povezala preko 100 korisnika.

Na ovom poduhvatu radilo je oko 300 ljudi, 80 vozila i preko 200 mašina, a to je samo dio sveukupnog kapaciteta Brčvakove kompanije.

Humanitarne akcije

Osim što ima uspješne kompanije u BiH koje upošljavaju stotine ljudi, Brčvak se često odaziva na humanitarne akcije u našoj zemlji.

Između ostalog, sa još jednim biznismenom je donirao 40 automobila porodicama koje su ostale bez vozila nakon poplava koje su pogodile dijelove Bosne i Hercegovine, tačnije područje Jablanice krajem prošle godine.

Objava Ko je Hajriz Brčvak koji samo u BiH zarađuje desetine miliona maraka godišnje pojavila se prvi puta na PressMedia.

Gdje će Dino Merlin održati prvi koncert nakon objavljivanja albuma: Hoće li ove godine pjevati u BiH?

Nakon što je Dino Merlin, poslije više od deset godina pauze, objavio novi album "Mi", koji obara rekorde slušanosti, fanove muzičke megazvijezde najviše zanima kada i gdje će nove pjesme moći čuti uživo.

Prvi koncert nakon objavljivanja albuma Dino Merlin održat će uskoro - 24. maja u Budvi na otvaranju ljetne sezone. Naredni koncert potom je zakazan u Splitu 19. jula.

A ono što najviše zanima publiku u Bosni i Hercegovini jeste pitanje - hoće li ove godine u biti koncerta našoj zemlji.

Ove godine Dino Merlin nije planirao koncert u BiH. Njegova velika želja je bila nakon 2015. godine ponovo koncert na najvećem stadionu u BiH - Koševu, no, sve to je prolongirano.

Dino Merlin do sada jedini muzički umjetnik koji je četiri puta nastupao na prepunom stadionu Koševo, svaki put stvarajući nezaboravne trenutke za desetine hiljada ljudi-

Ogroman trud Dino Merlin i njegov tim uložili su novi album i sve ono što ga prati tako da ovaj period koriste da ponovo dođu do daha.

Objava Gdje će Dino Merlin održati prvi koncert nakon objavljivanja albuma: Hoće li ove godine pjevati u BiH? pojavila se prvi puta na PressMedia.

Bračni par koji je napao ekipu Nove TV ide u pritvor, imaju i državljanstvo BiH

Z.M. (65) i N.H.M. (54), bračni par koji je fizički napao novinarku Nove TV Danku Derifaj i snimatelja Miroslava Bokana, ostaje u istražnom zatvoru još najmanje 30 dana.

Odlučio je to sudija istrage Županijskog suda u Karlovcu, koji je dvojcu odredio pritvor zbog opasnosti od bijega.

Index prenosi da, ako žele na slobodu, moraju platiti kauciju od 15.000 evra po osobi. Sud nije utvrdio opasnost od ponavljanja djela.

Tužilaštvo je, ne otkrivajući identitete, saopštilo da je po primitku krivične prijave koju je podnijela Policijska uprava ličko-senjska ispitalo osumnjičene za počinjenje krivičnog djela prisile prema osobi koja obavlja poslove od javnog interesa ili u javnoj službi.

Navelo je da postoji osnovana sumnja da su primijenili fizičku silu prema dva člana novinarske ekipe i spriječili snimanje reportaže kao i da je muškarac prijetio jednom članu TV ekipe.

Državno tužilaštvo je predložilo sudiji istrage pritvaranje zbog postojanja opasnosti od ponavljanja krivičnog djela i bijega, a sudija je odredio pritvor samo zbog opasnosti od bijega. Oboje osumnjičenih uz hrvatsko imaju i državljanstvo BiH.

Podsjetimo, napad se dogodio tokom snimanja reportaže za emisiju Provjereno o višegodišnjoj devastaciji prirode uz rijeku Unu, na području jednog od najljepših evropskih slapova – Štrbačkog buka.

Novinarsku ekipu na teren su pozvali mještani, zabrinuti jer su Z.M. i N.H.M. zaposjeli javno zemljište, betonirali stijene, rušili prirodne barijere, postavljali rasvjetne stubove i – turistima naplaćivali ulaz na slap.

Napad se dogodio dok su novinarka i snimatelj stajali na javnom parkingu i snimali kadar. Tada su uslijedile salve uvreda, a potom i fizički napad u kojem je N.H.M. je ošamarila Derifaj.

"Spremna sam na sve, ali zabrinuta sam bila u što će to prerasti jer su bili nasilni prema snimatelju, koji je imao svu opremu, kameru... Branili smo jedno drugo", rekla je Derifaj nakon napada.

Napetost je trajala i nakon udarca – naguravanje i vrijeđanje nastavili su se još desetak minuta. Policiju su zvali i napadnuti i napadači. Na snimci objavljenoj nakon incidenta vidi se trenutak šamara.

"Da su rekli 'nemojte snimati', mi ne bismo imali što objaviti, poštovali bismo to. Ali oni ne žele da se o njima piše, a sad se piše još više", dodala je novinarka.

Opisala je i što se događalo nakon napada: "Naguravanje i vrijeđanje trajalo je još deset do 15 minuta. I mi i oni zvali smo policiju. Malo su se smirili tek kad su shvatili da ih snimamo."

Dodala je da su na mjesto incidenta stigla tri policajca, koji su dva i po sata uzimali zapisnik te zatražili od svih da potpišu optužni prijedlog zbog "svađe i tuče", što su ona i Bokan odbili: "Mi se nismo ni svađali ni tukli. Radili smo svoj posao."

Derifaj ističe da je istu temu snimala još 2023. godine i da su o devastaciji obaviještene sve relevantne institucije – ali nitko nije reagovao.

"Zato su nam se ljudi ponovno javili, tražili pomoć", kaže.

Na kraju je poručila: "Duboko se nadam da će ovaj šamar poslužiti barem tome da institucije konačno počnu raditi svoj posao."

Napad je izazvao zgražanje u javnosti i nove pozive institucijama da napokon reaguju na dugogodišnje nelegalne radove na javnoj površini kraj Une, koju ovaj bračni par, kako je izvještavalo Provjereno, tretira kao vlastiti "nacionalni park".

Napad je osudilo i Hrvatsko novinarsko društvo.

Objava Bračni par koji je napao ekipu Nove TV ide u pritvor, imaju i državljanstvo BiH pojavila se prvi puta na PressMedia.

Još jedna tragedija potresla BiH: Motociklista preminuo nakon osam dana provedenih u komi

Motociklista Adis Mirvić Dado iz Sarajeva, preminuo je jutros u KCUS-u nakon osam dana provedenih u komi, potvrđeno je za portal “Avaza”. Mirvić je podlegao teškim povreda glave zadobijenih u saobraća...

Oprez: Lažne humanitarne akcije za Gazu se šire društvenim mrežama

Palestinska zajednica u Bosni i Hercegovini upozorava na sumnjive oglase na društvenim mrežama, a pozivaju na uplatu kurbana u korist stanovnika Gaze, navodno po cijeni od 340 KM. Ističu da, prema relevantnim informacijama s terena i od provjerenih humanitarnih partnera, takve aktivnosti trenutno nisu realno izvodive.

Palestinska zajednica u Bosni i Hercegovini zahvalna je građanima Bosne i Hercegovine za kontinuiranu solidarnosti, podršku i suosjećanje koje iskazuju prema stanovnicima Pojasa Gaze. U vremenu ogromne humanitarne katastrofe i svakodnevnih stradanja palestinskog naroda, suosjećanje i spremnost ljudi da pomognu posebno su dragocjeni.

- Zbog potpunog okruženja i gotovo nepostojeće mogućnosti ulaska pomoći u Gazu, nema logističkih uvjeta za klanje kurbana i distribuciju mesa unutar Gaze. Oglasi koji obećavaju takvu isporuku, posebno po navedenim cijenama, nemaju vjerodostojno uporište i predstavljaju ozbiljan rizik od zloupotrebe dobre volje i velikodušnosti bosanskohercegovačkih građana - upozorava Palestinska zajednica.

Napominju da je cijena kurbana u Gazi prije izraelske agresije na Pojas Gaze iznosila više od 800 KM, 'kako može biti sad 340 KM kad kilogram mesa košta 130 KM, kilogram brašna košta oko 14 USD (25KM) ako se nađe, a kg šećera oko 20 USD (35KM) i te cijene vrtoglavo rastu svaki dan agresije'.

- Pozivamo sve ljude dobre volje da i dalje pomažu narod Gaze, ali isključivo putem provjerenih i pouzdanih humanitarnih organizacija koje imaju transparentne mehanizme rada i potvrđene mogućnosti dostave pomoći. Nažalost, postoje pojedinci i grupe koji pokušavaju iskoristiti genocid koji se dešava nad palestinskim narodom, za vlastitu finansijsku dobit. Zahvaljujemo svim građanima Bosne i Hercegovine za nesebičnu podršku, ali ih ujedno pozivamo na oprez kako njihova pomoć ne bi završila u rukama onih koji profitiraju na patnji nevinih ljudi. Napominjemo da pratite aktivnosti Palestinske zajednice, putem zvaničnih kanala gdje redovno objavljujemo aktivnosti u saradnji sa partnerima iz Gaze koji kontinuirano rade na dostavi pomoći stanovnicima - ističu iz Palestinske zajednice.

Podsjećaju da akcija za pomoć i dalje traje te da je moguće donirati 3KM pozivanjem humanitarnog telefona broj 090 292 000 (samo za pretplatnike kompanije "BH Telecom"), kao i direktno uplatom na žiro-račun kod BBI Banke, broj računa: 141-311-53200039-07 (primalac Udruženje Palestinska zajednica u BiH, Tabaci 2, Sarajevo - s naznakom 'Pomoć za Palestinu').

Palestinska zajednica u BiH nastavit će raditi na informiranju javnosti, koordinaciji sa zvaničnim humanitarnim kanalima i jačanju mostova solidarnosti između naših naroda - navodi se u saopćenju za javnost koje potpisuje predsjednik Palestinska zajednice u BiH Majed Mmaarouf.

Objava Oprez: Lažne humanitarne akcije za Gazu se šire društvenim mrežama pojavila se prvi puta na PressMedia.

Povezani članci

Popularne kategorije