Spasilačke ekipe u koordinaciji s nadležnim policijskim i drugim službama pronašli su tijelo posljednje žrtve za kojim se tragalo iz Donje Jablanice, potvrđeno je iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Tijelo je nađeno na brani HE Grabovica. Time broj žrtava kataklizme u Jablanici iznosi 19, a u Konjicu četiri.
U Konjicu se i dalje traga za još jednom osobom čiji je nestanak prijavljen.
Na specijalizovanoj stranici za prodaju umjetničkih djela našla se i slika sarajevske Baščaršije koju je naslikao austrijski slikar Albert Rieger. Početna cijena je 10.000 eura, a prodavat će se od 12. do 14. februara. Očekivano je da postigne cijenu od 15.000 eura.
U opisu na stranici se navodi da je slika "Carsia" ulje na platnu dimenzija 90 x 125 centimetara, a uključujući okvir dimenzije iznose 115 x 150 centimetara.
Na slici je potpisan autor kao "A. Rieger pinx". Na slici se nalazi papirnata naljepnica s Riegerovim vlastitim tekstom: "Carsia - Turski bazar u Sarajevu - slikao Albert Rieger".
Istaknuto se vidi Sebilj i Čaršijska džamija, te ljudi koji trguju ili su u prolazu i odjeveni su u tradicionalnu odjeću.
Albert Rieger bio je austrijski slikar najpoznatiji po mračnim, prigušenim pejzažima Beča. Često je prikazivao planine, vodene puteve i šume vrlo detaljno s posebnim užitkom pridanim učincima svjetla, koristeći oscilirajuće tragove kista i kontrastne trenutke sjene kako bi animirao svoje subjekte.
Rođen 1834. godine u porodici poznatog italijanskog slikara Guiseppea Riegera, mlađi Rieger živio je u Beču od 1838. nadalje, fokusirajući se na svoju neposrednu okolinu kao inspiraciju za svoje plodno stvaralaštvo. Umjetnikova karijera bila je obilježena postignućima, poput dodjele počasnog članstva na bečkoj Umjetničkoj akademiji i primanja Velike zlatne austrijske švedsko-norveške medalje. Rieger je umro 1905.
Brojna djela Riegera su nabavili i austrougarski car Franjo Josip i carica Elizabeta.
Sistem ulaska/izlaska (EES), koji podrazumijeva uzimanje otisaka prstiju i fotografisanje na graničnim prijelazima, tehnički je već operativan i spreman za implementaciju. Aktivacija ovog sistema na nivou Schengenskog prostora, prema najavama Evropske komisije, očekuje se krajem 2025. godine. Ove informacije potvrdilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske, prenose agencije.
Najveći uticaj na zemlje Zapadnog Balkana
Uvođenje EES-a značajno će izmijeniti način ulaska građana trećih zemalja u Schengenski prostor, posebno za putnike iz država Zapadnog Balkana poput Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije, kao i Moldavije i Ukrajine.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske naglašava da je sistem već testiran na graničnim prijelazima kako bi se osigurala potpuna funkcionalnost tehničkih i proceduralnih aspekata prije zvaničnog početka rada. Također, policijski službenici su prošli obuku za rukovanje novim sistemom i biometrijskim podacima.
Implementacijom EES-a, svi putnici iz zemalja koje nisu dio Schengenskog prostora morat će prilikom prelaska granice dostaviti svoje biometrijske podatke, uključujući otiske prstiju i fotografiju. Ovi podaci će se čuvati u zajedničkom Biometric Matching Serviceu. Putnici s vizom kratkog boravka već imaju svoje otiske prstiju pohranjene u Viznom informacionom sistemu (VIS), pa se oni neće ponovno unositi u EES.
Nema ovjeravanja pasoša
Također, pasoši neće biti fizički ovjeravane, a proces ulaska može biti ubrzan unaprijed putem aplikacija ili samouslužnih uređaja na granicama. Važno je napomenuti da će putnicima kojima biometrijski podaci budu odbijeni biti onemogućen ulazak u EU. Sistem će, osim toga, pratiti i preostalo trajanje boravka putnika na teritoriji evropskih zemalja.
EES ima za cilj poboljšanje sigurnosnih standarda, olakšavanje kontrole granica i efikasnije regulisanje kratkoročnih boravaka. Njegova implementacija obuhvatit će sve vanjske granice EU – kopnene, pomorske i zračne prijelaze.
Borci otpora kreću se u manjim grupama, i pažljivo osvajaju svoje mete, osiguravajući najveće moguće gubitke među okupatorima, te koristeći oružje i opremu koju posjeduju duži period
Glumica Nada Vojinović slavu je stekla 1982. godine ulogom sekretarice Melite Sandić u hit komediji "Tesna koža".
Ovaj film i danas važi za jednu od najgledanijih komedija na teritoriji bivše Jugoslavije, a svi koji su glumili u njemu, preko noći su postali popularni. Pored Dimitrija Pantića kojeg je glumio Nikola Simić, i Srećka Šojića kojeg je igrao Milan Lane Gutović, publici je za oko zapala i Šojićeva sekretarica Melita koju je Nada Vojinović sjajno odigrala.
Nada je bila poznata po lepoti i šarmu u pomenutom filmu, a svi pamte scenu u kojoj Melita izlazi gola iz Šojićeve kancelarije i naleće na "Mitu Pantića".
Nada je nakon uloge u "Tesnoj koži" glumila i u drugim brojnim komedijama tokom osamdesetih poput "Kakav deda, takav unuk" u kojem je zavela Marijinog Bobu kao učiteljica violine, potom "Moj tata na određeno vreme", "Idi mi, dođi mi" i "Razvod na određeno vreme".
Posljednju ulogu odigrala je 1987. godine "Kriminalci" i od tada se poptuno povukla iz sveta filma i posvetila pedagoškom radu.
Neprijateljske sankcije Sjedinjenih Američkih Država neće ostati bez odgovora i biće uzete u obzir prilikom izgradnje spoljnoekonomske strategije Rusije, navodi se u saopštenju ruskog Ministarstva spoljnih poslova povodom novih obimnih američkih sankcija Rusiji.
